Definicija gluposti

Dani - - E-uvodnik -

Paddy Ashdown, bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, smijenio je prof. Nikolu Grabovca sa svih izvršnih funkcija 2001., nakon što je prof. Grabovac natjerao OHR da plaća doprinose u budžet BiH na plate zaposlenih u ovoj instituciji i nakon javnog pisma upućenog Ashdownu. Naravno, formalni razlog za smjenu je bio drugačiji, bio je oslobađanje neke firme od carina, ali, kako je to kasnije dokazano na policiji i na sudu, falsifikovanim iskazima i dokumentima koji su išli na štetu prof. Grabovca.

U pomenutom pismu, između ostalog, pisalo je: “Gospodine Paddy, Vi ste svjesno ili nesvjesno najodgovornija osoba koja je blokirala ekonomske reforme i makroekonomski razvoj FBiH. Ovoga puta ću Vam ukazati kako ste u oblasti ekonomske politike napravili greške. Vi pričate o potrebi ekonomskih reformi, a svih proteklih sedam godina samo donosimo reformske propise pod nadzorom i instrukcijama međunarodne zajednice. Onda se promijene grupe ljudi u međunarodnoj zajednici i sve počinjemo ispočetka. Provjerite ko je i kada donio, naprimjer, Zakon o carinskoj politici, Zakon o stranim ulaganjima, Zakon o poreskoj upravi, Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju, Zakon o bankama, Zakon o Centralnoj banci i tako dalje. Svi ovi zakoni (kao i brojni drugi) doneseni su uz dominantno učešće stranaca i uz njihove vrlo visoke finansijske troškove. U FBiH smo široko razmatrali i donijeli Makroekonomsku viziju razvoja FBiH - strateški ciljevi i globalne aktivnosti. Vrlo smo precizno utvrdili ciljeve razvoja i to: visoka stopa rasta GDP, povećanje izvoza i smanjenje trgovinskog deficita, podrška razvoju poduzetništva, inovacije i razvoj tehnologije, edukacija i obrazovanje, stvaranje tržišnog ambijenta, reforma vanprivrednog sektora (zdravstvo i obrazovanje), povratak izbjeglih i raseljenih osoba, reforma socijalnog sektora i efikasna i suvremena pravna država i civilno društvo. Svi ti programi su usvojeni od Vlade i Parlamenta FBiH, ali ih je MMF stopirao?! Sada dolazimo do suštinskog pitanja kako pokrenuti i poticati domaću proizvodnju uz istovremeno smanjenje carina. Domaća proizvodnja posluje u nepovoljnom okruženju, kredite je teško dobiti, kamatne stope su visoke tako da nivo proizvodnje u odnosu na 1991. iznosi ispod 40 posto, broj uposlenih konstantno opada, a trgovinski deficit dobija astronomske vrijednosti. Kako proizvodnje nemamo, osuđeni smo da robe uvozimo, a izvozimo devize. Naročito je to izraženo u sektoru poljoprivrede gdje uvozimo hranu, a ne dozvoljavamo pokretanje poljoprivredne proizvodnje. To je najjednostavniji put u ekonomski kolaps”.

Danas, 12, 13 godina nakon ovog pisma, opet pravimo iste greške. Naši političari u zvijezde kuju Reformsku agendu, koju su pisali predstavnici Svjetske banke i MMF-a (dakle, isti oni koji su stopirali programe obnove bh. privrede), usvajamo zakone koje opet nameću predstavnici međunarodne zajednice i tako dalje..., iako imamo brojne ekonomske pokazatelje koji već godinama jasno govore u kojem pogrešnom smjeru idemo. A Albert Einstein je rekao da je ponavljanje istih stvari s očekivanjem drugačijih rezultata zapravo - definicija gluposti. u koju je Svjetska banka instalirala svoje poslušnike.

Prof. Grabovac u pomenutom eseju piše da čim je u bh. javnosti uočena uloga Svjetske banke u privredi BiH, ona je promijenila način aktivnosti tako što je svoju politiku počela provoditi putem drugih institucija u BiH nad kojima ona ima maksimalni utjecaj... A to su, prema prof. Grabovcu, DEP, Centralna banka BiH, agencije za bankarstvo FBiH i RS-a, te ministarstva finansija - državno i entitetska.

TAKVA MAKROEKONOMSKA

politika Svjetske banke i MMF-a, koju su nekritički prihvatali i provodili svi ovdašnji predstavnici izvršne vlasti, rezultirala je, dakle, današnjim stanjem velikom nezaposlenošću, razorenom privredom i proizvodnjom, ogromnim uvozom i izvozom koji stagnira, velikim vanjskotrgovinskim deficitom i tako dalje. No, to nije sve. Prof. Grabovac tvrdi da nezaposlenost kod nas nije 43 posto, kako “optimistično” tvrde statističke agencije, nego da ona iznosi čak 67 posto!

“Smatra se da je nezaposlenost u postocima od pet do 10 dobra. U Njemačkoj nezaposlenost iznosi desetak posto, u Hrvatskoj 14 posto i tako dalje. Kod nas je nezaposlenost 67 posto! Sa kim ćemo se upoređivati - sa Bocvanom? Međutim, posebno zabrinjavajući pokazatelj je pregled i struktura zaposlenih po oblastima - sektorima zaposlenja. Vrlo mali broj zaposlenih je u oblasti proizvodnje, koja bi morala biti temelj za razvoj svake države. Vrlo veliki broj zaposlenih nalazi se u sektorima koji nisu usmjereni na stvaranje nove vrijednosti, nego na potrošnju i budžetsko finansiranje. To su zaposleni u

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.