Pozadina je uvijek novac

Kriza vlasti u BiH pogoduje interesima uskih centara moći

Dani - - Sadržaj - Piše: Ernad Metaj

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić ovih dana poziva na dijalog usmjeren na istovremeno i paralelno rješavanje svih pitanja koja su aktualna u ovoj zemlji.

“Cilj je u potpunosti deblokirati evropski put BiH, te osloboditi daljnje procedure svih fondova, aranžmana, projekata koji su usko vezani sa evropskim integracijama BiH. Metod bilo kakvih ucjena ili bilo kakvih drugih pritisaka nije i nikada neće dati pozitivan rezultat”, poručio je Zvizdić.

Aranžman sa MMF-om, mehanizam koordinacije, popis, referendumi, RTV taksa, izbori u Mostaru, akcize na gorivo, igre na sreću, samo su dio otvorenih pitanja koja su u BiH ponovo rezultirala ucjenama, blokadama i nepovjerenjem. Po ko zna koji put u pitanje se dovodi funkcionisanje izvršne, a posebno zakonodavne vlasti, što za većinu političkih analitičara nije ništa novo. Za njih iza velikih parola u pravilu se kriju konkretni uskostranački i lični interesi koji Bosnu i Hercegovinu pretvaraju u zemlju ograničenih mogućnosti za opće dobro.

Ko će prije?

“Ovakvo stanje u BiH je manje-više prisutno posljednjih 15 godina i pokazuje da ne postoje političke koalicije, već većine koje su zasnovane prvenstveno na uskostranačkim i ličnim interesima, gdje se ucjene smatraju legitimnim sredstvom za njihovo ostvarivanje”, smatra Adis Arapović, politički analitičar.

Za Aleksandru Pandurević, zastupnicu SDS-a u Parlamentu BiH, legitimno je pravo svakog političkog subjekta da se bori za svoje interese, pa i tako da jedan problem i njegovo rješavanje veže s nekim drugim pitanjem. Za nju problem nastaje kada se ne zna šta se želi, već se vodi politika inata, destrukcije i obračuna, bez obzira na cijenu koju plaćaju prvenstveno građani.

“Žao mi je što su u ovoj zemlji i dalje osnovne političke premise ko će koga prevariti, ko će kome gurnuti prst u oko. To je valjda posljedica nesposobnosti i pomanjkanja želje da se ozbiljno radi jer lagodnije je baviti se političkim populizmom. Ja sam uvjerena da će tome morati doći kraj jer će, ako ništa, progovoriti prazni stomaci”, za Dane je izjavila Pandurević.

Tako se političari kockaju sa evropskim putem BiH u koji su se zdušno kleli. Prvo je blokiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU zbog popisa, pa deblokiran zbog aranžmana sa MMF-om. Nakon parafiranja SSP-a, ni para neophodnih za krpljenje budžetskih rupa i provođenje reformi zacrtanih već pomalo zaboravljenom Reformskom agendom, ni otvorenog puta ka EU. Aranžman sa MMF-om ponovo blokiraju državni i federalni premijer kako bi omekšali stav RS-a po pitanju mehanizma koordinacije kao preostalog uslova za razmatranje aplikacije BiH za članstvo u EU.

Pitanje MMF-a i mehanizma koordinacije podijelilo je i državne zastupnike i pitanje je ko će prije popustiti. Najavljuju se razgovori premijera i najviših stranačkih predstavnika, ali predizborno vrijeme ulijeva malo nade da bi se sve moglo rješavati tako brzo.

“Ucjene su uvijek dio politike, ali specifikum u BiH je što se sve posmatra kroz etničku prizmu. Problem je što političari nisu sigurni na svom terenu pa zloupotrebljavaju osjećanja, a često i religiju, što vodi ukupnom osiromašenju ukupnih odnosa u BiH”, smatra Enes Osmančević, doktor žurnalističkih nauka.

Na državnom nivou tako se godinama stvara utisak da jedni rade protiv države, a drugi protiv Republike Srpske.

“Apsurdnost uređenja BiH je da od potpisivanja Dejtonskog

Ne postoje političke koalicije, već većine koje su zasnovane prvenstveno na uskostranačkim i ličnim interesima, gdje se ucjene smatraju legitimnim sredstvom za njihovo ostvarivanje

mirovnog sporazuma iz RS-a dolaze ultimatumi koji se predstavljaju kao interes ovog entiteta. U suštini, to u pravilu ima isti cilj, a to je da se očuva mogućnost ostvarivanja ratnih ciljeva. Stalna je želja jačanja državnog kapaciteta RS-a i slabljenje države BiH i ugrožavanje njenog suvereniteta i integriteta”, istakao je Halid Genjac, delegat SDA u Domu naroda Parlamenta BiH.

Politička blokada

S ovim stavom se ne slaže Aleksandra Pandurević i smatra da stvari treba ogoliti kako bi se prestalo sa sijanjem straha od drugog i drugačijeg koje dolazi sa svih strana. Svjesna je, kaže, želje većine onih koji žive u RS-u za nezavisnost i samostalnost, kao i želje većine u Federaciji za centralizovanom BiH bez entiteta, ali ih smatra nerealnim.

“Era prenosa nadležnosti nametanjem odluka od HR-a je prošlost i nijedna odluka niti zakon ne mogu biti donijeti mimo volje Republike Srpske. S druge strane, čak i da kažemo sutra - Republika Srpska je od danas nezavisna, ko bi nas priznao? Da li bismo imali bar podršku Srbije? Ne bismo! Dakle, takvo hazarderstvo bi bilo samoubilački potez. I toga su svjesni i u RSu, kao i politički faktori u Federaciji koji vole da plaše svoje birače tobožnjim opasnostima po BiH”, istakla je Pandurević.

Slično je, smatraju analitičari, i s pričom o stvaranju trećeg entiteta kao preduslova za zaštitu interesa Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH. Za političku analitičarku Tanju Topić etnonacionalne politike u BiH su u samoj svojoj postavci kontradiktorne, jer se u suštini baziraju na ličnom interesu. Prema njenom mišljenju, jasan pokazatelj toga je da se onima koji donose odluke ne gade velika mjesečna primanja u institucijama koje osporavaju ili blokiraju.

“Kao takve, te politike nisu sredstvo za rješavanje problema. One su sredstvo blokiranja svih procesa koji mogu imati bilo kakav progresivni karakter i u osnovi omogućavaju zamrzavanje konflikta kao općeg društvenog i mentalnog stanja u zemlji”, kategorična je Topić.

Da je u osnovi ovih politika prevashodno lični ili interes određenih grupa, Topić vidi u činjenici da se često iza politika ucjena kriju interesi koji na ovaj ili onaj način određenoj grupi ljudi može donijeti novac. Tako se sve otvorenije špekuliše da se iza velike galame o zaštiti interesa jednog ili drugog naroda u rješavanju pitanja Mostara, u suštini krije borba za kontrolu nad atraktivnim građevinskim lokacijama. Indirektno to nam je priznao i Halid Genjac, koji je bio aktivni učesnik kreiranja rješenja za izbore u Mostaru.

“Ako sada pogledate Mostar, vidjećete da se zapadni dio brže razvija od istočnog. Papiri za gradnju se puno lakše dobijaju u dijelu gdje su Hrvati većina, dok na strani gdje su Bošnjaci, prema mojim informacijama, uvijek ima odugovlačenja i osporavanja. Bilo je prijedloga da pozicija gradonačelnika Mostara bude rotirajuća, što HDZ ne prihvata”, rekao nam je Genjac.

Manje poznato javnosti je i da je iz parlamentarne procedure povučen nacrt zakona o premjeru i registraciji nekretnina FBiH. Zakonom je predviđeno spajanje zemljišnih knjiga, tzv. grunta i katastra, u jednu cjelinu, jer

Tako se sve otvorenije špekuliše da se iza velike galame o zaštiti interesa jednog ili drugog naroda u rješavanju pitanja Mostara u suštini krije borba za kontrolu nad atraktivnim građevinskim lokacijama

postoje brojne neusaglašenosti između ove dvije institucije. Novina je da se općinama oduzima nadležnost za ove poslove. Evidenciju bi vodila Federalna uprava za geodetske i imovinskopravne poslove putem ispostava koje će biti u kantonima. Takav prijedlog neprihvatljiv je za 40 načelnika iz SDA koji su najavili da bi tražili ocjenu njegove ustavnosti.

S jedne strane bojazan da bi kantoni gdje je većinski jedan narod mogli uzurpirati zemljište bez znanja općina u kojima je većinski drugi narod. S druge strane optužbe da se proces blokira jer su katastarski uredi i općinske urbanističke službe postale otuđeni centri moći na lokalnom nivou. Time je njihovo nezadovoljstvo novim odredbama o nadležnosti i razumljivo.

Političari ili račundžije?

“Odavno je jasno da se zakoni u BiH podešavaju prema potrebama interesnih grupa ili pojedinaca. Jedan od takvih primjera mogao bi biti i slučaj sa Zakonom o igrama na sreću, gdje postoji jako protivljenje HDZ-a”, smatra Adis Arapović.

Prema njegovom mišljenju, takve stvari je jako teško dokazati jer u javnost se nikada ne izlazi sa stvarnim razlozima za predlaganje ili osporavanje nekog zakona koji je od interesa uskih centara moći.

“U pravilu, suština se zamagljuje krupnim političkim razlozima”, smatra Arapović.

Često zbog neostvarenih ciljeva političke partije blokiraju neka druga važna pitanja i onda ih pretvaraju u sredstvo političke trgovine. U takvim odnosima najviše gube država i njeni građani. U međusobnom nadmetanju ko će ovladati kojim resursima država gubi stotine miliona maraka koje bi mogla usmjeriti u razvoj ili pomoć poljoprivrednicima za koje su se mnogi deklarativno zalagali.

“Politika ovdje jeste licemjerna, pretvorila se u račun, a političari u račundžije. Ovdje se u političkom životu ucjenjuje čak i imenovanjem određenih kadrova na određene pozicije. Tu dolazimo do podređenosti općeg interesa građana partikularnim i ličnim”, smatra Topić.

Po mnogima, u tome prednjači upravo HDZ, a sumnja je podgrijana prvo blokadom federalnog Parlamenta, a zatim i nepodržavanjem određenih zakonskih rješenja na državnom nivou. Ovakve insinuacije odbacuje Nikola Lovrinović, zastupnik HDZ-a u Parlamentu BiH, tvrdeći da ne postoje instrukcije stranke za blokade. Za njega Hrvati nisu ni u mogućnosti bilo koga ucjenjivati, već naprotiv.

“Gaženja ustavnih prava hrvatskog naroda su stalna i svekolika. Od toga da nam drugi biraju predstavnika u Predsjedništvu i različitim vladama i parlamentima, do toga da opravdane zahtjeve smatraju nacionalističkim, neprihvatljivim te nas smatraju suvišnim u ovoj državi, u kojoj smo najstariji narod”, istakao je Lovrinović.

Jedan od razloga za ovakav stav je i preglasavanje HDZ-a na sjednicama Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Zvanično, predstavnicima hrvatskog naroda problem je što je SDA krenula u konsolidaciju rudarskog sektora, dok je šume ostavila po strani. Za rudnike zakon je vrijedan oko 300 miliona maraka, dok je, prema riječima Joze Bagarića, predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a i HNS-a, trebalo desetak miliona od kojih bi mrvice pripale Hrvatima. Pitanje je želi li se ovim prikriti priča o ustupcima koji se prave.

Špekuliše se kako je HDZ pristao na objavu rezultata popisa, ali za ustupke prilikom donošenja Zakona o igrama na sreću. Nakon što je SDA pod pritiskom dijela svojih poslanika i javnosti izigrala HDZ i u Predstavničkom domu usvojila prijedlog ovog zakona, dobro upućeni tvrde da je kompenzacija stigla u vidu smjena nekoliko hercegovačkih kadrova SDA s ključnih pozicija u Sarajevu.

Prave ucjene su iza scene

Smjenama i dovođenjem kadrova HDZ-a na nove pozicije upućeni smatraju da je ovoj stranci omogućena dodatna kontrola finansijskih tokova u FBiH, ali i vraćanje u pravo branitelja za koje je ranije utvrđeno da ne posjeduju adekvatnu medicinsku dokumentaciju.

“U politici je postalo sasvim normalno da principi budu izigrani. Političari su ubijeđeni da

Za političku analitičarku Tanju Topić etnonacionalne politike u BiH su u samoj postavci kontradiktorne, jer se u suštini baziraju na ličnom interesu. Prema njenom mišljenju, jasan pokazatelj toga je da se onima koji donose odluke ne gade velika mjesečna primanja u institucijama koje osporavaju ili blokiraju

govore u ime cijelog naroda, u svojoj moći postali su nezajažljivi i ne prezaju ni pred čim u ostvarivanju zacrtanih ciljeva”, smatra dr. Osmančević.

Političari na to gledaju malo drugačije.

“Ja to ne bih tako nazvao. Prije bih rekao da postoje intencije, osobito snažnijih političkih aktera, da prevarama riješe određena pitanja, na način kako njima odgovara. Kad ih se prozre, a što je najčešće, onda samo dobiju odgovor koji onda možda sliči na ucjenu”, smatra Lovrinović.

Iskrenija i preciznija je Aleksandra Pandurević. Tvrdi da je i u ranijim godinama bilo blokada nekih projekata sve dok se ne dođe do dila ko će dobiti tender.

“Nekidan mi je jedan bivši ministar iz Srbije ispričao kako mu je, u vrijeme dok je bio u Vladi Srbije, moćna svjetska kompanija nudila pet miliona dolara da u ime Vlade sklopi aranžman sa njima. On je to odbio. S druge strane, sjećam se da su bivše vlasti ove zemlje napravile s tom kompanijom štetan ugovor vrijedan nekoliko desetina miliona maraka, o čemu su revizori sačinili dva izvještaja”, pojašnjava Pandurević.

To što mi vidimo, smatra tek sitnim primjerima, jer krupne političke ucjene dešavaju se iza scene.

“Kada se oči u oči nađu korumpirani političari s pozamašnom imovinom van zemlje, a s druge strane diplomate, ti razgovori, kažu, umiju biti jako zanimljivi. Tada vukovi postaju kooperativna janjad pri samoj pomisli da bi im imovina mogla biti zamrznuta”, kaže Pandurević.

Ova političarka tvrdi da se u kuloarima mogu čuti zanimljive priče zašto je vlast u RS-u odustala od referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, o čemu ćemo vjerovatno jednog dana čitati u nekim memoarima bivših diplomata.

Mi smo na Balkanu

Držanje stalne tenzije u BiH očigledno pogoduje političkim partijama koje pod okriljem krize vrlo dobro posluju između sebe. Tako godinama drže otvorena pitanja poput implementacije presuda Suda za ljudska prava iz Strasbourga, struktu- ralnog dijaloga u pravosuđu, podižu tenzije oko jezika, Suda i Tužilaštva BiH, otvorenim drže prijetnje referendumima i napuštanjem institucija. Jednostavno narodu bacaju prašinu u oči, dok se prava politička borba vodi van vlada i parlamenata.

“Stvarni centri moći su izvan formalnih zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, koji su samo instrumenti realizacije unaprijed dogovorenog. U takvom političkom vakuumu interes nacionalističkih politika je da zadrže status quo”, smatra Arapović.

Analitičari se jedino razlikuju u stavovima o odgovornosti građana u cjelokupnom sistemu. Za Ivanu Marić, političku analitičarku, građani nisu žrtve, već saučesnici u cjelokupnom procesu.

“Političari su ogledalo građana. Očigledno, ljudima je ovdje dovoljno dobro. Ne bune se jer su svjesni ako se stanje promijeni, da će morati više raditi. Velika većina se nada da će i sama u ovom sistemu nešto ušićariti i ostvariti preko veze”, smatra Marić.

Profesor Osmančević problem vidi u palanačkoj i podaničkoj političkoj kulturi građana koji još nisu svjesni svoje uloge u društvu. Za takvo nešto, po mišljenju Adisa Arapovića, trebaće jedna cijela dekada. Ovaj analitičar građane smatra zloupotrijebljenim, jer je stvoren sistem u kojem najveći ološ može doći na vlast. Za Tanju Topić problem je mentaliteta.

“Ne zaboravite da smo na Balkanu. Naši političari, a i mi volimo kada neko lupi rukom od sto. Oni spremni na kompromise proglašavaju se mekušcima, a time i gubitnicima. Mi nemamo kulturu dijaloga i spremni smo slušati samo sebe”, istakla je Topić.

Analitičari smatraju da domaći političari vape za aktivnijom ulogom međunarodne zajednice u BiH, koja bi umjesto njih donosila teške odluke.

U ovom trenutku možda je jedina svijetla tačka u BiH Savjet ministara, gdje pokušavaju nešto da urade uprkos saplitanjima sa svih strana. Pokazali su da se može konstruktivno raditi samo kada se to želi. To jeste teži put, najčešće nije dnevnopolitički isplativ, ali je jedini ispravan i dugoročno donosi korist. ■

Kada se oči u oči nađu korumpirani političari s pozamašnom imovinom van zemlje, a s druge strane diplomate, ti razgovori, kažu, umiju biti jako zanimljivi. Tada vukovi postaju kooperativna janjad

Pandurević: Otvoreno o kriminalu

Parlament: Postoje dogovori koji nisu za javnost

Svaka ološ može doći na vlast

Vijeće ministara BiH: Mogući i saradnja i kompromis

Osmančević: U BiH se sve etnički posmatra

Vlast: Iza svega stoje finansijski interesi

Topić: Mentalitet Balkana je problem

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.