Od nekoliko desetina hiljada Agrokorovih radnih mjesta, 5.000 ih je u BiH

Šta Rusi kažu Todoriću?

Dani - - Sadržaj - Piše: Darko Omeragić

Hrvatski gospodarski div Agrokor (po veličini četvrta kompanija u jugoistočnoj Evropi) ovih dana proživljava dramatične trenutke, a situacija se više ne mijenja iz dana u dan, nego iz sata u sat. Dug bankama koji trenutno iznosi 3,4 milijarde eura, od čega 1,3 milijarde eura ruskim bankama Sberbank i VTB koji koncern Agrokor može izmiriti samo prodajom nekih od svojih firmi koje se nalaze diljem Evrope ili ulaskom ruskih banaka u suvlasništvo, nadvio se kao mač iznad glave najbogatijeg tranzicionog privatnika Ivice Todorića. Agrokor u ovoj godini samo za kamate na prilično skupe kredite treba izdvojiti 310 miliona eura, a u manje od tri godine Todorić bankama treba vratiti 1,5 milijardi eura. U kakvom stanju se nalazi ova hrvatska kompanija, možda najbolje opisuje podatak da koncern cijelu svoju godišnju dobit troši na plaćanje kamata vjerovnicima.

U trenutku dok se zaključuje ovaj broj Dana još nije bio poznat konačan scenarij za rješavanje Agrokorovih problema, a u opciji je bila i prodaja njegovih udjela u kompanijama Jamnica i Ledo za koje bi Todorić, navodno, mogao dobiti 470 miliona eura za vraćanje takozvanog PIK kredita (Payment In Kind - specifičan finansijski instrument kojim se dužniku posuđuje novac na temelju imovine) od 485 miliona eura kojim je Agrokor svojevremeno kupio slovenački Mercator.

Agrokorova drama nije samo njegova, jer ova kompanija zapošljava desetine hiljada ljudi u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji i Srbiji. Agrokorove kompanije prave čak 15 posto hrvatskog bruto društvenog proizvoda. Ova priča se itekako tiče Bosne i Hercegovine u kojoj kroz kompanije Konzum, Sarajevski kiseljak i Ledo Čitluk, koncern zapošljava oko pet hiljada radnika koji se sada s pravom pitaju kakva je sudbina njihovih radnih mjesta. Za sudbinu ovog koncerna posebno su zainteresovani bh. dobavljači, kooperanti i proizvođači, jer među njima gotovo da nema nijednog koji nije u direktnom dodiru s Konzumom.

No, ne znaju trenutno ni Todorić ni Hrvatska šta će biti s Agrokorom. Rusi su tvrdi, a njihov ambasador u Hrvatskoj Anvar Azimov za jednog diplomatu nedavno je bio prilično oštar prema Todoriću. Zato hrvatski mediji podsjećaju na njegovu mjesec staru izjavu.

Azimova ljutnja

"Ne mogu reći da Agrokor aktivno sarađuje s Rusijom. Ne poznajem ni vlasnika Agrokora koji vjerovatno smatra da se i ne treba susresti s veleposlanikom, pa će u skladu s tim biti i posljedica", najavio je Azimov ono što se upravo događa ovih dana s Agrokorom.

Šunje: Za BiH je bitno da bi, recimo, prodajom Sarajevskog kiseljaka opet bila zadržana radna mjesta. Agrokor je upao u krizu emitirajući obveznice kako bi kupio Mercator. Sada to dolazi na naplatu

Uz ovo, Azimov je kazao da Ruse ne zanima preuzimanje Agrokora nego da vrati novac.

Hrvatska opozicija je otišla i korak dalje, pa je Joško Klisović iz hrvatskog SDP-a procijenio kako Rusi žele pojačati grupu država u Evropskoj uniji koja bi zagovarala njihovu liniju argumenata kada se u EU formuliše politika prema Rusiji i to ne samo u politici sankcija nego i politici kod konkretnih projekata poput Sjevernog toka II ili nekih drugih energetskih ili trgo- vinskih priča.

No, vratimo se mi u BiH i na ono što interesuje bh. proizvođače, dobavljače i kooperante. Vlasnik firme InterCamp Nedim Kalamujić već je imao negativno iskustvo s inostranim trgovačkim lancima kroz priču o slovenačkom Tušu. Tuš i Konzum nemaju dodirnih tačaka jer je u prvom slučaju bilo riječ o klasičnoj prevari i kriminalu, dok je u slučaju Konzuma i Agrokora riječ o dubokoj finansijskoj krizi kojoj se ne vidi kraj.

"Veliki dio bh. privrede je vezan za kompanije iz grupacije Agrokor i zbog toga smatram da je situacija vrlo zabrinjavajuća. Do sada situacija nije bila dobra, a informacija da bismo svi mogli imati problema s naplatom je za nas izuzetno dramatična. Za razliku od Hrvatske, u BiH je prisutna potpuna ekonomska i pravna nesigurnost i to je poseban problem. Nama je Konzum kao članica Agrokor grupacije po tržišnom udjelu do jučer bio trgovac broj jedan. Sada ga je Bingo sustigao", kaže Kalamujić.

Usput rečeno, kada je prije tri godine koncern Agrokor kupio veliki slovenački trgovački lanac Mercator koji je (ne samo) u BiH već uveliko razvio svoju maloprodajnu mrežu, u medijima se iz inače prilično tajnovitog Konkurencijskog vijeća BiH pojavila informacija da o tome nije bilo saglasnosti, te da je zapravo Agrokor dobio prešutnu saglasnost za preuzimanje Mercatorovih trgovina u BiH.

Iz Konkurencijskog vijeća BiH za Dane su rekli kako je koncentracija Agrokor i Mercatora u BiH dopuštena 10. juna 2014. na 92. sjednici Vijeća, ali da se pojedinačni stavovi članova Vijeća smatraju poslovnom tajnom, te da članovi Vijeća imaju isti status kao upravne sudije i da stoga ne komentarišu svoje odluke. Drugim riječima, barem što se medija tiče, situacija je sljedeća: ono što vam Vijeće želi saopćiti, to će vam i saopćiti i to suho i šturo.

No, na priču o tržišnim udjelima u BiH podsjeća i Kalamujić, odgovarajući na naše pitanje može li BiH bez Konzuma ili samo s Bingom i(li) Amkom, Robotom i drugim trgovcima.

"To je posebna priča u kojoj bismo se trebali vratiti u prošlost i vidjeti kako je došlo do toga da pojedini trgovci uzimaju tržišno učešće koje vodi u neki polumonopolski položaj. Da funkcionišu konkurentska vijeća, privredne komore i ministarstva trgovine, zaštitni mehanizmi bi bili drugačije postavljeni, a s obzirom na to da o tome niko ne vodi računa, kod nas ništa ne funkcioniše u smislu zaštite domaćeg tržišta, potrošača i građana. Zato imate dva-tri trgovca koji drže 80 posto tržišnog udjela i ako s njima ne radite, ne možete ni raditi ni živjeti od svog posla", kaže Kalamujić.

To nije dobro, upozorava on, za proizvođače, dobavljače, distributere, ali ni za građane koji moraju kupiti proizvod koji im neko drugi nameće.

"Vi na policama imate ono što vam trgovac servira i o tome odlučuje trgovac, a ne potrošač. Kroz komore, ministarstva i razna udruženja, cirkulišu ministri i funkcioneri koji su, u suštini, tu samo zbog sebe i ličnog interesa. Ne mogu prejudicirati i reći kako će se rasplesti kriza u Agrokoru. To je prevelika kompanija s kojom je povezan prevelik broj lica. Bh. dobavljači i proizvođači, što se Agrokora i Konzuma tiče, nemaju alternativu i ne mogu sad preko noći reći kako s njim neće nastaviti raditi. Onda se postavlja pitanje s kim će raditi", govori Kalamujić.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje ističe da Republika Hrvatska neće dozvoliti da Agrokor propadne, jer bi to imalo domino-efekat na proizvodnju hrane i drugu široku lepezu biznisa koji su uz ovaj koncern vezani u cijeloj regiji.

Agrokor će preživjeti

"Agrokor preko Konzuma i Mercatora drži u svojim rukama maloprodajnu mrežu u Hrvatskoj i BiH. Ne znam kako će se rješavati kriza u Agrokoru, ali ono što je bitno za BiH je da bi, recimo, prodajom Sarajevskog kiseljaka opet bila zadržana radna mjesta. Agrokor je upao u krizu emitirajući obveznice kako bi kupio Mercator. Sada to dolazi na naplatu.

Nije to nepoznat scenarij. Ipak, smatram da se najgori scenarij, a to je gašenje pojedinih Agrokorovih biznisa, neće dogoditi. Vrlo je vjerovatno da će prodati svoje pojedine biznise kako bi se dugovi podmirili. Najveći problem tog koncerna su vrlo nepovoljni uslovi pod kojima se zaduživao. Agrokor će preživjeti, ali više neće postojati u dosadašnjem formatu", smatra Šunje dodajući kako ni promjena vlasničke strukture nije ništa loše ni problematično.

Bh. zvaničnici uopšte nisu reagovali na krizu u Agrokoru, a predsjednica Sindikata radnika trgovine BiH Mersiha Beširović za Dane je rekla kako, uostalom, njihovu reakciju nije ni očekivala.

"Što se tiče bh. institucija, nisam tražila nikakav stav jer od istih ni ne očekujem bilo kakvu inicijativu u ovom pitanju. Konzum BiH je privatna kompanija, a vrlo dobro je poznato da, nažalost, privatne kompanije od bh. vlasti na bilo kojem nivou nemaju nikakvu stimulaciju ili subvenciju. Naprotiv, do sada su samo bili izloženi raznim pritiscima u smislu konstantnog povećanja nameta. Vidjeli smo šta se desilo sa kompanijom Tuš i kako su reagirale institucije BiH - apsolutno nikako", kaže Beširević.

Ovu sindikalku najviše brine činjenica da na bh. tržištu ne postoji tako velika kompanija koja bi mogla konkurisati za eventualnu kupovinu Agrokorove trgovine u BiH i koja bi za radnike bila najbolja opcija jer bi to značilo i zadržavanje radnih mjesta.

"Jedina kompanija koja je u rangu Konzuma je već u limitima tržišnog udjela. Stranih investicija je sve manje, tako da su očekivanja u smislu ulaska multinacionalnih kompanija na bh. tržište u ovom momentu dosta nerealna. Zato se iskreno nadam da će se upravo na nivou Vlade susjedne Hrvatske i uprave Koncerna kao i stručnjaka koje su, sigurna sam, angažovali naći rješenje. Mislim da je upravo ekonomija susjedne država ta koja bi najviše trpjela od bilo kakvih radikalnih dešavanja u ovoj kompaniji", smatra ona.

Beširović nam je rekla da je u potrazi za informacijama kontaktirala Konzum BiH, te da su joj odgovorili kako nema razloga za zabrinutost jer se sve obaveze prema radnicima servisiraju uredno.

Sindikalci komuniciraju

"Kontaktirala sam i kolege iz Sindikata trgovine Hrvatske, od kojih imam obećanja da će s nama podijeliti sve informacije koje budu imali. U stalnom smo kontaktu sa povjereništvom Konzuma iz svih naših pet regija i stojimo na raspolaganju našem članstvu u smislu da svaku informaciju koju dobijemo odmah iskomuniciramo sa svim našim članovima", odgovara Beširović.

Priču o tome da je Coca-Cola zainteresovana za kupovinu Agrokorovih kompanija Jamnica i Sarajevski kiseljak, još niko nije potvrdio niti demantovao. Slovenački list Finance je prije nekoliko mjeseci pisao da je Coca-Cola za Jamnicu, a samim tim i Sarajevski kiseljak, ponudila čak 550 miliona eura, ali da je to Todorić odbio. Potom se pisalo da je Coca-Cola ponudu povećala na 750 miliona eura, a da je Todorić tražio između 800 i 900 miliona eura. No, kada je pritisnut kreditima, Todorićeva pregovaračka pozicija splasnula, Coca-Cola je svoju ponudu vratila na 500 miliona eura.

Šta će biti sa Agrokorom i njegovim kompanijama na kraju će vjerovatno pokazati poslovni plan koji će ovoga puta krojiti i Rusi i Todorić zajedno. Za BiH je najvažnije da se sačuvaju radna mjesta, jer nas ionako niko ništa ne pita s obzirom na to da je većina bh. kompanija prodana, opljačkana ili u ratu sravnjena sa zemljom..

Beširović: Što se tiče bh. institucija, nisam tražila nikakav stav jer od istih ni ne očekujem bilo kakvu inicijativu o ovom pitanju. Vidjeli smo šta se desilo sa kompanijom Tuš i kako su reagirale institucije BiH - apsolutno nikako

Konzumu u Hrvatskoj konkurišu svjetski lanci

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.