Holandski izborni test završio na zadovoljstvo Brisela

2017. nije 2016.

Dani - - Sadržaj - Saša Rukavina

Ako su parlamentarni izbori u Holandiji 15. marta bili prvi indikator budućnosti Evropske unije, onda zagovornici njenog opstanka i jačanja mogu mirnije čekati dva, a možda i tri naredna, sigurne izbore u Francuskoj i Njemačkoj, te moguće u Italiji. Holandski birači odlučili su, naime, da najjača stranka u toj zemlji ostane VVD, Narodna stranka za slobodu i demokratiju dosadašnjeg, a vjerovatno i budućeg premijera Marka Ruttea.

Ona je u budućem parlamentu dobila 31 od 150 mjesta. Iako je to desetak manje nego do sada, ipak je 12 poslanika više u odnosu na sljedeća tri pratioca - Stranka za slobodu PVV Geerta Wildersa, Demokrate 66 i Hrišćanski demokratski pokret, koji imaju po 19 poslanika. U Parlament su ušli i Zelena ljevica sa 16 mandata, Socijalistička partija sa 14, Laburisti sa devet, Hrišćanski savez sa šest, Stranka za životinje pet, Penzionerska stranka 50+ sa četiri, Stranka mladih za reforme i Holandska politička partija sa po tri, a Forum za demokratiju dva mandata.

Referendum o euru

Konačni rezultati, u suštini, ni približno ne odražavaju dramatiku ovih izbora, koliko to pokazuje podatak da je na birališta izašlo 82 odsto birača, gotovo 17 odsto više nego na prošlim izborima 2012. Taj procenat je ponegdje, poput Amsterdama, išao i do 88 odsto. Razlog je bio prilično jednostavan i jedan mladi Amsterdamac ga je u jednoj TV izjavi sažeo na “Wildersa treba zaustaviti, on nije Holandija”.

Popularnost krajnjeg desničara Geerta Wildersa, podsjeća Bloomberg, naglo je porasla prošle godine nakon što je obećao da će zabraniti Kur’an, zatvoriti sve džamije, Holandiju izvesti, “izvući” govorio je on, iz Evropske unije i zatvoriti granice za izbjeglice. Cijela je ta priča tekla na valu desnog populizma ojačanog rezultatima britanskog referenduma o izlasku iz EU i pobjedom Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u. Simboli tog vala uz Wildersa su postali francuska desničarka, kandidatkinja Nacionalnog fronta za predsjednicu Marine le Pen i njemački desničarski pokret AfD, Alternativa za Njemačku.

“Vidimo desno ekstremističke stranke u Holandiji, Francuskoj i Italiji kako raspravljaju o mogućem referendumu o članstvu u Evropskoj uniji. No, taj referendum nije samo referendum o članstvu u EU već je to referendum o euru. I onda smo jako blizu tome gdje smo bili u ljeto 2012. kada je eurozoni prijetio kolaps na vrhuncu grčke krize”, komentarisao je za Bloomberg Marcel Fratzscher, direktor njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja.

Realno, strah da bi Wilders mogao sam zavladati Holandijom nije postojao. Da bi tamo neko sam formirao Vladu, morao bi osvojiti 76 mjesta

Wildersov poraz je za evropske kontinentalne desničare težak udarac iz još nekoliko razloga

u Parlamentu, a niti Holandija pamti tu situaciju, niti su ankete prije 15. marta nagovještavale takvu mogućnost. Da bi preuzeo premijersko mjesto, Wilders je morao postići baš to. Jer, sve, ali baš sve druge stranke jasno su prije izbora najavile da u koaliciju s njim neće.

Holandski sistem postavljen je tako da nakon objave zvaničnih rezultata pregovaranje o koalicijama počinje imenovanjem takozvanog informatora, koji je glavni pregovarač. Do 2012. to je bio holandski kralj, ali se to u međuvremenu promijenilo, pa će informator najvjerojatnije biti neko od viđenijih članova najjačeg VVD-a. On treba ispitati ko je spreman koalirati i pod kojim uslovima, te ustanoviti moguće probleme i prepreke u usaglašavanju. Taj proces u vrijeme kad ovi Dani idu u štampariju tek počinje, pa se previše detalja još ne zna.

Tri informatora

Zna se, međutim, da su se Holanđani Wildersove pobjede plašili upravo zbog toga. Procedure se, naime, moraju poštovati, a niko nije mogao procijeniti koliko bi Wilders rastezao sa pregovorima prije nego što odustane od pokušaja da formira Vladu. Jer, ako informator ne uspije postići ikakav konkretan dogovor, on podnosi ostavku i stvari se vraćaju na početak.

Iako se danas pretpostavlja da će Rutte ostati premijer, to, u principu, i ne treba da se desi. Ime mandatara se, naime, dogovara tek kad informator završi svoj posao. Dalje se zna mandatar skuplja ministre i to je to. Kad, ne zna se, ali se zna da su do formiranja Vlade ranije znala proći i 72 dana. Analitičari procjenjuju da rezultati izbora otvaraju previše mogućnosti za koaliranje i da bi cijeli proces ovaj put mogao potrajati. Ne baš kao 2003., kada su se promijenila tri informatora, ali...

Sigurno je da Rutte i dalje neće samo sa Wildersom. Nakon pobjede on je rekao da su Holanđani “nakon Brexita i američkih izbora” zaustavili “krivu vrstu populizma”. “Sada je kampanja završena. Trebamo biti ujedinjeni i formirati stabilnu Vladu”, rekao je Rutte.

Wilders mu je odgovorio da se “duh ne vraća u bocu. Rutte koristi zastrašujuće riječi kada kaže da su ovi izbori zaustavili krivu vrstu populizma, nije me se još riješio”.

Nije malo onih koji smatraju da je populizam pomogao upravo Rutteu. Naime, ankete su Wildersu prognozirale sigurnu pobjedu do, otprilike, dvije sedmice pred izbore, a onda je Rutte počeo skretati na tu stranu.

Četiri od 900

Potom mu se lijepo posložio i sukob sa Turskom. “Erdogan ga je natjerao da pokaže da je čvrst i da Holandija zna odgovoriti, što mu je pomoglo protiv Wildersa”, komentarisala je jedna naturalizovana Holanđanka policijsku zabranu Erdoganovom AKP-u i turskim ministrima da u Roterdamu organizuju mitinge na kojima se mobilizira turska dijaspora da na referendumu glasa za promjene Ustava.

Sukob Holandije i Turske nije se smirio ni poslije izbora, ali je utonuo u sjenu sve žešćih međusobnih optužbi koje Ankara razmjenjuje sa Berlinom. Iz te sjene ovaj sukob izvuče poneka bizarnost kakva je odluka turskog Udruženja proizvođača crvenog mesa da u Holandiju, u znak protesta, vrati 40 holandskih krava.

No, dobro. Sa ili bez holandski krava vraćenih iz Turske, ali sa novim (starim?) holandskim premijerom, Evropska unija nešto mirnije ide dalje prema sljedećem, aprilskom, izbornom testu u Francuskoj. Svjedoči tome i tvit francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Marca Ayraulta da mu je laknulo zbog rezultata u Holandiji: “Čestitam Holanđanima zbog sprečavanja porasta tvrde desnice. Spremni smo raditi na jačanju Evrope”.

Šta Wildersov poraz znači Francuskoj, svjedoči i podatak da su ankete u sedmici nakon holandskih izbora prvi put pokazale blagi pad popularnosti Marine le Pen u Francuskoj. Osim toga, kako podsjeća američki Politico, u strahu od pobjede Nacionalnog fronta zaboravlja se jedan sitan detalj. Njegova stvarna snaga: “Pobjeda Marine le Pen je možda vjerovatnija (nego Wildersova), ali za ozbiljne promjene državne politike, kao što je napuštanje EU, ona bi trebala puno veću podršku u Parlamentu i Senatu, gdje sada ima četiri mandata od ukupno više od 900”. Čak i kada bi, piše Jon Henley za ovaj portal, “uspjela, uprkos svemu, organizovati referendum o izlasku Francuske iz EU, ništa za sada ne ukazuje na to da bi većina građana to podržala”.

Međutim, postoje i razmišljanja da Wildersov poraz treba posmatrati i iz drugog ugla, a ne samo kao, kako navodi portal Logično, pobjedu globalista nad suverenistima. Wilders je, naime, “umjesto da se predstavi s jasnim planom za ili izgradnju Evrope s državama s identitetom ili izlazak iz EU, svoju retoriku temeljio na gotovo šovinističkom antiislamskom sentimentu i za islam tvrdi da je svojevrstan ‘antizapadni teroristički blok’”.

Domino-efekt

“Njegov se program nikako ne može uspoređivati s vizijom Francuske Marine le Pen, koja je iznijela jasne smjernice o ekonomiji, socijalnoj skrbi, zdravstvu, vojnom suverenitetu, očuvanju okoliša, granicama i odnosu prema ilegalnim imigrantima i tako dalje”, navodi ovaj izvor.

Analitičarka Naomi O’Leary kaže za Politico da su holandski izbori “iz inostranstva posmatrani kao referendum o EU.

Postoje i razmišljanja da Wildersov poraz treba posmatrati i iz drugog ugla, a ne samo kao pobjedu globalista nad suverenistima

Foto: EPA

Wilders: Duh se ne može vratiti u bocu

Foto: EC

Mark Rutte sa predsjednikom Evropske komisije Jean-Claudeom Junckerom i potpredsjednikom Fransom Timmermansom

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.