Namatreba nova ustavotvorna skupština

Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH

Dani - - Intervju Dana - Razgovarao: Saša Rukavina

Svaka nova kriza novi je dokaz da je ovakav ustavnopravni ustroj dosegao limite i nema izgleda da osigura samoodrživost BiH. Nama treba novi “ustavni dogovor” legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda, a iskustvo pokušaja promjena Ustava zadnjih petnaestak godina uči nas da te promjene nije moguće donijeti kroz postojeće zakonodavno tijelo

DANI: Otvoreno pismo Hrvatskog narodnog sabora kojeg ste poslali 23. marta prilično je jasno. Jasno je i to da ćete, kako ste najavili, reagovati ako rezolucija koju je usvojilo 70 poslanika Parlamenta FBiH ne bude povučena. Vjerujete li da je moguće da se SDA i SBB, da o opoziciji i ne govorim, predomisle?

LJUBIĆ: Očekujem da promisle što su uradili i kakvu su poruku time poslali. Da li je opravdano strahovati da sljedeći korak može biti ukidanje prava na hrvatski jezik ako se isti ili neki novi “Mašić” dosjete kako bi bilo racionalno da u Bosni i Hercegovini postoji samo bosanski jezik, jer to bi sigurno smanjilo troškove tiskanja dokumenata na tri jezika, i tako dalje. Naravno, bošnjačka većina je i to u stanju izglasati. Zar zbilja netko očekuje da takva Bosna i Hercegovina može biti prihvatljiva za Hrvate, da li takva Bosna i Hercegovina može opstojati. Kad promisle, trebalo bi da se zamisle, a možda se i predomisle?

DANI: Ako Rezolucija ne bude povučena, o njoj ćete, napisali ste, obavijestiti relevantne institucije i faktore u Evropi i državama članicama EU. Šta očekujete od tog poteza?

LJUBIĆ: Kao zastupnik u Hrvatskom saboru već sam 24. ožujka izvijestio plenum Sabora o “antidejtonskom, antiustavnom, antieuropskom, nedemokratskom i hegemonističkom karakteru Rezolucije” i pozvao institucije Hrvatske da kao potpisnica Daytona, članica EU i temeljem svojih ustavnih obveza, reagira u skladu sa svojim obvezama i nadležnostima. Vrijeme će pokazati što će nadležni poduzeti. Međutim, donositelji Rezolucije bi prvi trebali reagirati, a za početak im preporučujem da ispravno iščitaju poruke iz Rezolucije Europskog parlamenta i odluke Ustavnog suda BiH iz 2000. i 2016, koje se odnose na konstitutivnost i jednakopravnost naroda u BiH kao ”natkrovljujući princip Ustava BiH”, neodvojiv od prava svakog naroda da bira svoje legitimne političke predstavnike.

DANI: Osim toga ćete poduzeti, citiram, “odlučne političke mjere u cilju zaštite Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, europskog puta, te hrvatske konstitutivnosti i jednakopravnosti”. Možete li ovo pojasniti? Koje, tačno, mjere?

LJUBIĆ: Mjere koje su definirane u Deklaraciji 6. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora. Dio mjera, koje spadaju o domenu žurnih promjena definiranih Deklaracijom već je normativno razrađen u prijedlozima izmjena Izbornog zakona. Ostale mjere, koje se tiču ustavnog preustroja, poznate su u obliku načela, ostalo slijedi kad za to dođe vrijeme.

DANI: Jeste li u HNS-u razgovarali o nekim rokovima ili to ostaje otvoreno? I jesu li ljudi iz HNS-a već razgovarali sa, prije svega, koalicionim strankama o ovome?

LJUBIĆ: Izmjena Izbornog zakona je prvo što se mora realizirati tijekom ove godine. HNSBiH je, preko HDZ-a BiH, partnerima iz druga dva naroda već uputio prijedloge koji se tiču izbora izaslanika/delegata u Dom naroda FBiH, izbor članova Predsjedništva i izbora za grad Mostar. Ostale promjene iz domena izmjena Ustava slijede i one će sigurno biti dio pristupnog procesa BiH Europskoj uniji. Niti jedna zemlja nije ušla u EU bez značajnijih promjena Ustava, pa neće niti BiH. Najvažnija promjena Ustava BiH je ona koja treba standardizirati i harmonizirati položaj tri konstitutivna/tvorbena naroda u BiH jer bez toga nema politički stabilne BiH, a nestabilnu problematičnu državu EU neće primiti u svoje članstvo.

DANI: Ovih ste dana u Zagrebu. Pretpostavljam da ste sa kolegama u Hrvatskom saboru razgovarali o ovoj situaciji. Kako je oni vide?

LJUBIĆ: U Hrvatskoj danas postoji konsenzus oko Hrvatskog pitanja u BiH, bilo da je u pitanju vlast ili oporba jer stabilnost Bosne i Hercegovine, jednakopravnost naroda i naš put u EU su prihvaćeni kao strateški interes Republike Hrvatske.

DANI: Kakvi su uopšte stvarno odnosi u vladajućoj koaliciji u Federaciji i u Bosni i Hercegovini? Stiče se utisak da je zahtjev za reviziju presude Srbiji, u kombinaciji sa nekoliko drugih političkih poteza, doveo do najžešće krize u postdejtonskoj BiH?

Ako se ne izmijeni Izborni zakon, prijete blokada i kaos. Onda floskule donositelja Rezolucije kako je Bosna povijesna datost, a ne proizvod volje konstitutivnih naroda, neće nikome koristiti

LJUBIĆ: Kriza u Bosni i Hercegovini je permanentno stanje od Daytona do danas, samo su povodi za eskalaciju krize različiti. Pri tome, što je razumljivo, ona najnovija kriza se čini najvećom. Svjedoci smo da su sve krize imale u osnovi različito poimanje prošlosti i poglede na budućnost BiH. Uz to, svaka nova kriza novi je dokaz da je ovakav ustavnopravni ustroj dosegao limite i nema izgleda da osigura samoodrživost BiH. To je jasan znak, za one koji znaju čitati znakove, da je nužno pristupiti nužnim institucionalnim i ustavnim promjenama. Nama treba novi “ustavni dogovor” legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda. Iskustvo pokušaja promjena Ustava zadnjih petnaestak godina uči nas da te promjene nije moguće donijeti kroz postojeće zakonodavno tijelo. Nama treba ustavotvorna skupština, koja će samo novi Ustav imati kao mandat. Dok ustavotvorna skupština bude radila na novom Ustavu, postojeći parlamenti trebaju nastaviti raditi prema postojećem. DANI: Sukobljavaju se, bar takav je utisak, svi iz vlasti sa svima - SDA i SBB, SNSD i Savez za promjene, pa oni zajedno sa SDA, SDA i HDZBiH, opozicija gotovo da može samo da gleda i dolijeva ulje na vatru. Ima li uslova za smiren razgovor o stvarnim problemima? LJUBIĆ: Sve što ste naveli nije od jučer. To samo dodatno potvrđuje nemogućnost ovakvo ustrojene države.

DANI: Ovdje mislim na, prije svega, izmjene Izbornog zakona BiH u skladu sa presudom Ustavnog suda po Vašoj predstavci. Bez tih izmjena mogu u pitanje doći opšti izbori 2018. Čuje li to iko od onih kojima je HNS predložio modele tih izmjena?

LJUBIĆ: Da, u pravu ste, bez promjena Izbornog zakona glede izbora za Dom naroda Federacije sukladno Odluci Ustavnog suda, izbori se ne bi mogli održati, odnosno ne bi imali demokratski legitimitet. Vrijeme je da se nadležni osvijeste. Ako se ne izmijeni Izborni zakon, prijete blokada i kaos. Onda floskule donositelja Rezolucije kako je Bosna povijesna datost, a ne proizvod volje konstitutivnih naroda, neće nikome koristiti.

DANI: Polugodišnji rok kojeg je Ustavni sud ostavio da se Izborni zakon izmijeni polako curi. Vjerujete li da će, kad on istekne, Ustavni sud staviti neustavne odredbe van snage?

LJUBIĆ: Analogijom kako je Ustavni sud do sada postupao, ne vidim niti jednu drugu opciju osim da Ustavni sud stavi van snage osporene članke Izbornog zakona ukoliko se u roku koji je Sud dao ne usvoje izmjene Izbornog zakona.

DANI: Mala digresija: HNS je i za izbor Predsjedništva BiH i za izbor delegata u Dom naroda predložio više modela. Koje biste Vi lično izabrali?

LJUBIĆ: Onaj koji je Predsjedništvo HNS-a preporučilo. To je već komunicirano s javnošću.

DANI: Je li zaista moguće pronaći model u ovakvoj BiH po kojoj niko nikome neće birati predstavnike, a da glas, ne znam, svakog Hrvata ili svakog Bošnjaka, vrijedi zaista isto na cijelom izbornom području?

LJUBIĆ: Da. Upravo prijedlozi koje smo u ime HNS-a uputili našim partnerima u BiH to omogućuju. Naravno, ako svi prihvaćamo Bosnu i Hercegovinu kao državu tri ravnopravna konstitutivna naroda, gdje su nositelji suvereniteta njeni konstitutivni/tvorbeni narodi, a ne neki imaginarni građanin, kako to zagovaraju donositelji Rezolucije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Podsjećam da pogledamo rezultate popisa i osvjedočimo se da se preko 97 odsto građana BiH izjasnilo pripadnikom jednog od tri konstitutivna naroda. Podsjećam također da pozorno pročitaju točku 49. Odluke Ustavnog suda BiH povodom mog zahtjeva:

49. Ustavni sud ponovno podsjeća na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu. Iz Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je Ustav Bosne i Hercegovine kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno s Ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa”.

Iz toga slijedi da prema Ustavu u institucijama koje su ustavima BiH i entiteta predviđene za predstavljanje interesa konstitutivnih naroda, a to se prvenstveno odnosi na Predsjedništvo BiH, Dom naroda Federacije, Vijeće naroda RS-a i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, moraju

Samo zlonamjeran čovjek ili politika koja želi zadržati status quo, to jeste dominaciju nad Hrvatima, može u našim prijedlozima vidjeti “konačnu etničku podjelu” Danas niti prilike u EU niti u BiH nisu za šaliti se. Europska unija je predstavila svoju Bijelu knjigu s opcijama za opstanak i jačanje EU. Mislim da je vrijeme da i Bosna i Hercegovina poradi na svojoj

biti izabrani legitimni predstavnici (a ne pripadnici) izabrani od onih koje predstavljaju i čije interese zastupaju. Nažalost, to do sada nije bilo tako, o čemu svjedoči izbor člana Predsjedništva iz Federacije (Željka Komšića) u dva navrata glasovima Bošnjaka, izbor za delegate Dom naroda Federacije, gdje bošnjačka većina u županijskim skupštinama redovito bira najmanje dvije trećine srpskih delegata, tri četvrtine delegata iz reda Ostalih i trećinu hrvatskih delegata. Također, u istu ravan spada izbor Vlajkija za potpredsjednika RS-a i većine hrvatskih članova Vijeća naroda RS-a biranih glasovima Srba.

DANI: Reakcija “na prvu” onih s kojim biste trebali razgovarati je da se radi o zaokruživanju teritorije trećeg entiteta i konačnoj etničkoj podjeli BiH. Vi lično ste u pričama o tom entitetu uvijek bili jasniji i konkretniji od, recimo, Dragana Čovića. Kako sad gledate i na treći entitet i na te priče o podjelama? LJUBIĆ: Samo zlonamjeran čovjek ili politika koja želi zadržati status quo, to jeste dominaciju nad Hrvatima, može u našim prijedlozima vidjeti “konačnu etničku podjelu”. Činjenica je da je Bosna i Hercegovina danas podijeljena i teritorijalno kao država i kao društvo i to na najgori mogući način. Država je podijeljena na dva manje-više konfederalno odijeljena entiteta, jednog s srpskom, a drugog s bošnjačkom većinom i dominacijom, koji po uzoru na zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i vlada susjednih država, već uvode praksu povremenih zajedničkih sjednica entitetskih vlada (kao da im Vijeće ministara ili Parlamentarna skupština više ništa ne znače i više ne trebaju). Društvo je podijeljeno, kako sam već negdje ranije rekao, “od kolijevke pa do groba”. Kada govorimo o potrebi ustroja BiH na načelima federalizma, onda, zapravo, predlažemo modele za integraciju Bosne i Hercegovine, ali na načelima kako je jedino moguća samoodrživa BiH. Jedan od modela operacionalizacije tih načela je federalna jedinica s hrvatskom većinom. Nevjerojatno je da onima koji se protive preustroju BiH na načelima federalizma (što je i preporuka Rezolucije Europskog parlamenta), što bi kreiralo stabilnu saveznu federalnu državu, ne smeta sadašnji konfederalni ustroj koji, zapravo po svim karakteristikama, sve više jeste savez država. Nikada nigdje nismo rekli da bi te federalne jedinice bile ekskluzivno etnički determinirane. S obzirom na teritorijalnu disperziranost pripadnika sva tri naroda, bez obzira na posljedice etničke homogenizacije kao rezultata rata, stajališta smo da se u Ustav moraju unijeti elementi takozvane neteritorijalne/personalne autonomije koji će omogućiti svakom od tri konstitutivna naroda da uživa punu konstitutivnost, bez obzira na to da li će se naći u federalnoj jedinici vlastite ili heteroetničke većine.

DANI: Je li moguće tokom razgovora o ovim izmjenama Izbornog zakona razgovarati i o izmjenama cijelog sistema, uključujući ustavni, da bi se provele presude iz Strasbourga u slučajevima Sejdić-Finci, Pilav, Zornić? LJUBIĆ: Oni koji danas to predlažu, odaju se da ne žele nikakve promjene, odnosno da žele i nakon izbora planiranih 2018. zadržati mogućnost da Hrvatima izaberu sebi lojalne pripadnike hrvatskog naroda ili pak one koji se samo za tu priliku izjasne Hrvatima, jer i to smo već vidjeli. Valjda nismo zaboravili da smo godinama uz snažnu medijaciju EU, bez rezultata, pokušavali implementirati presudu Suda iz Strasbourga.

DANI: Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić je isti dan kad je HNS poslao svoje otvoreno pismo, u Tesliću izjavio, parafraziraću, da u narednih 20 godina nema promjene Daytona. Dakle, unutar ovih granica, dva entiteta i tri naroda, bez unitarizacije, federacije i secesije. Neću Vas pitati kako to komentarišete, nego kako Vi, sa svojim iskustvom u politici, vidite razvoj situacije?

LJUBIĆ: Nedostatak promjene u situaciji galopirajuće krize može biti samo promjena nagore. U ovom momentu jedini kohezivni čimbenik Bosne i Hercegovine je međunarodna zajednica. Na mnoštvu primjera je moguće pokazati da niti jedan narod (predstavljen po svojim legitimnim predstavnicima) ne vidi ovakvu Bosnu i Hercegovinu kao trajnije rješenje. Odnos prema popisu stanovništva i njegovim rezultatima je to vrlo zorno pokazao. To sam već ranije eksplicirao u razgovorima za različite medije. Ne bih želio biti zloguki prorok. Ovdje ću navesti jednu istinitu, ali anegdotalnu epizodu. Negdje 2010. sam, kao tadašnji predsjednik HDZ-a 1990, zajedno s liderima ostalih stranaka iz BiH bliskih Europskoj pučkoj stranci, bio gost njemačkog parlamenta u Berlinu. Na kraju posjete je bio upriličen sastanak s predstavnicima svih klubova u Bundestagu. Svima nam je tom prilikom bilo postavljeno isto pitanje: “Gdje vidite Bosnu i Hercegovinu 2020?”. Pola u šali, polja u zbilji, rekao sam: “Vidim je u Europskoj uniji ako se EU do tada ne raspadne i ako BiH opstane”.

Nažalost, danas niti prilike u EU niti u BiH nisu za šaliti se. Europska unija je predstavila svoju Bijelu knjigu s opcijama za opstanak i jačanje EU. Mislim da je vrijeme da i Bosna i Hercegovina poradi na svojoj Bijeloj knjizi u kojoj su legitimne sve opcije koje će ići ka izgradnji samoodržive države, prihvatljive za sve njene narode i građane..

Nedostatak promjene u situaciji galopirajuće krize može biti samo promjena nagore. U ovom momentu jedini kohezivni čimbenik Bosne i Hercegovine je međunarodna zajednica

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.