Radnici se ne boje Save

Dvije države, dva izvođača i nadzora za jedan most, ali kakav: 660 metara dug, 29 metara širok sa po šest traka na obje strane. Zato je vjerovatno vrlo interesantan svima - i medijima i političarima

Dani - - Svilaj - Piše: Darko Omeragić Foto: Didier Torche

Radnici građevinskih kompanija Hering iz Širokog Brijega i Viadukt iz Zagreba “napali” su 660 metara dugi most Svilaj preko rijeke Save, koji će se nalaziti na sjevernim vratima Bosne i Hercegovine, uvjerili smo se 24. marta prilikom posjete naše ekipe ovom gradilištu.

Radnici Viadukta tog dana izvodili su radove s druge strane granice, u Republici Hrvatskoj, dok su građevinci Heringa svoj posao obavljali na bh. strani međudržavne granice. Plan je da se za nešto manje od 700 dana Bosna i Hercegovina s Republikom Hrvatskom poveže modernim mostom koji će se nalaziti na trasi autoputa na koridoru 5c, odnosno na takozvanom panevropskom koridoru Budimpešta - Ploče.

Most će se nalaziti na dionici autoceste Sredanci - granica sa BiH (u Hrvatskoj), odnosno Odžak - Svilaj (u BiH), a finansijeri projekta koji će popola platiti BiH i Hrvatska su Evropska investicijska banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Ukupna cijena projekta je 22,3 miliona eura.

Pauze zbog hladnoće

Na dan naše posjete na gradilištu iz opravdanih razloga nije bila njegova šefica Ivana Karačić iz Heringa, ali je njeno odsustvo nadoknadio njen kolega, građevinski inženjer Ivan Lukić, koji nam je ispričao šta je urađeno i šta se trenutno radi na bh. obali rijeke Save.

No, prije njegovih izjava mala napomena. Kamen temeljac za gradnju dva međudržavna mosta u posljednjih sedam mjeseci na ovom mjestu je dva puta postavljen. Prvi put “zaprave” u septembru prošle godine, a drugi put u martu ove godine, reklo bi se maksuz zbog visokog gosta Johannesa Hahna, komesara za evropsku politiku susjedstva i pregovore o

Pejić: Nama je most Svilaj nulti prioritet zbog naše autoceste na koridoru 5c, a izvođačima je jako stalo da stignu rokove jer imaju bankovne garancije koje su kod nas i koje mi možemo aktivirati u svakom trenutku

proširenju, koji prošle godine nije mogao prisustvovati prvom polaganju kamena temeljca.

Uglavnom, radovi su krenuli nakon prvog polaganja kamena temeljca, tako da danas imamo o čemu pisati. A kamen temeljac je, uvjerili smo se, (predizbornoj kampanji ne trebalo) tu da se položi još koji put ako zatreba.

“Radovi su, kao što ste rekli, počeli u devetom mjesecu prošle godine. U novembru smo imali problema s nivoom Save. Zato smo s izvođenjem temelja na stubnom mjestu S6 počeli tek u decembru. U decembru 2016. i januaru ove godine smo izveli desetine šipova koji se nalaze na dubini od 18 metara. Projekat je specifičan po tome što počinje u jednoj, a završava u drugoj državi. Imamo dva investitora, moramo poštovati zakone dvije države, dva su izvođača, a dva su i nadzora, ali smo se uspjeli uskladiti”, kaže Lukić.

Druga specifičnost je što se radi o mostovima koji idu preko ogromne rijeke.

“Sava je na mjestu gdje gradimo široka blizu 300 metara i prilično duboka. U januaru su bile velike hladnoće, pa smo tri dana radili, pa dva dana pauze i sve tako. U februaru su bile kiše, što je dovelo do porasta nivoa Save, što je, također, otežavalo neke radove”, rekao nam je Lukić.

Plan je da radnici Viadukta sagrade po 330 metara jednog i drugog mosta, a Heringa isto toliko s bh. strane granice i da se na kraju nađu na sredini mostova. Dok radovi traju, radnici ovih kompanija moraju komunicirati, a to zasad, unatoč blizini, nije lako jer ih dijele rijeka i granica. Trenutno radnici ovih firmi komuniciraju telefonom jer da bi jedni drugima došli na gradilište, moraju se voziti cijeli sat. Lukić kaže da bi se tokom gradnje i taj problem trebao riješiti komunikacijom bh. i hrvatskih vlasti.

Milimetarska preciznost

Bušenje zemlje do dubine od 20 metara i ugradnja armature u pilote/šipove je već prošlost za radnike Heringa. Lukić kaže da za to nije bilo potrebno previše radne snage, ali je za pravljenje nasipa bio angažovan veliki broj kamiona, bagera, valjaka i buldožera. Puno posla su imali ljudi koji su provjeravali kvalitet gradnje, kao i geodeti koji su tu da bi do milimetra izračunali sve kako bi se mostovi s jedne strane Save “sreli” s onima s druge.

“Procedure su na vrlo visokom nivou. Ako radimo po dva zakona, moramo poštovati onaj strožiji. I u BiH se dosta radi po evropskim normama, tako da nema previše razlika između BiH i Hrvatske. Do sada smo u temeljenje ugradili 1.400 kubnih metara betona, ugradili smo oko 120 tona čelika i armature. Most je koncipiran da se gradi na betonskim stubovima s čeličnom konstrukcijom i betonskom pločom preko čelične, odnosno takozvane spregnute konstrukcije čelika i betona”, govori Lukić.

Raspon stubova se kreće od 60 do 100 metara.

“Most je dug 660 metara, a širok 29 metara. Riječ je, zapravo, o dva mosta sa po 13,5 metara širine i prostorom između njih. Svaki od mostova će imati po šest voznih traka. Kvalitet betona iz naše betonare koja se nalazi u blizini gradilišta provjeravamo svakodnevno i to uzimamo po 20 uzoraka. Kod betona se danas mjeri sve - od temperature do sastava, slijeganja, konzistencije”, kaže Lukić.

Na naše pitanje da li je za njega i Hering ovaj most poseban, Lukić skromno odgovara da je to za njih, unatoč nekim specifičnim detaljima, ipak samo jedan most koji se može napraviti.

“Svaki most je ogroman inženjerski poduhvat. Mi uvijek govorimo da ono što neko drugi može napraviti, onda možemo i mi. Imamo stručne ljude i iza sebe niz napravljenih mostova, tako da se izazova ne bojimo. Zamislite da treba doći do pola Save i u dubini praviti stub, ali imamo i za to rješenje”, ističe Lukić.

Na gradilištu smo čuli i to da Viadukt i Hering moraju maltene do kraja projekta simultano raditi, posebno kada krenu montaža konstrukcije i betoniranje ploča. Zato se zbog opterećenja mora na obje obale raditi istovremeno.

Uglavnom, kad je Hahn 17. marta došao na gradilište, imao je šta vidjeti. U 12 sati je došao da položi kamen temeljac tamo gdje su Heringovi radnici već uveliko betonirali, pa čak s radovima nisu prestajali ni taj dan. S radnicima, saznajemo, Hahn taj dan nije pričao, a informacije o gradnji je primio od ministara s jedne, odnosno, druge obale Save.

Mi smo Lukića pitali imaju li njegovi radnici nepremostivih problema, a on nam je odgovorio kako se tekući problemi rješavaju tokom dana. Dakle, novca, materijala i radnika ne nedostaje i projekat ide zadovoljavajućom dinamikom.

Sekretar Ministarstva prometa i komunikacija BiH Igor Pejić s kojim smo razgovarali u Sarajevu uoči puta za Svilaj, prvo nam je pojasnio da je polaganje kamena temeljca broj dva bio isključivi zahtjev Johannesa Hahna, a ne Vijeća ministara BiH.

“Hahn je time želio poslati

Kamen temeljac za gradnju međudržavnog mosta u posljednjih sedam mjeseci na ovom mjestu je dva puta postavljen. Prvi put “zaprave” u septembru prošle godine, a drugi put u martu ove godine, reklo bi se, maksuz, zbog visokog gosta Johannesa Hahna

poruku o tome koliko Evropska komisija, odnosno Delegacija EU u BiH drži do ove regije i koliko joj je stalo do povezivanja regije zapadnog Balkana. To je bila čista simbolika, što se i vidi po natpisu na kamenu na kojem stoji Rujan 2016. O pitanju nekoliko navoda i harange koju trenutno vode dvatri internet-portala, reći ću vam da je apsolutna neistina da su radovi u Svilaju stali. Ne znam zašto se to radi”, kaže Pejić.

Od do sada urađenog, njemu je bitno naglasiti da je od 184 pilota/ betonska šipa, ugrađeno 68.

“Od 68 šipova, 32 su ugrađena na hrvatskoj strani, a 36 na bh. strani. Riječ je o betonskim pilotima dubine 18 metara i širine 1,5 metara armiranog betona, koji se ugrađuje ispod razine tla. Zato se most još ne vidi. Notorna je laž da su radovi stali i da je riječ o nekom cirkusu”, rekao nam je Pejić.

Pejić priznaje da je moglo biti urađeno i više u posljednjih nekoliko mjeseci, ali za to optužuje loše vrijeme u decembru kada nije moglo raditi gotovo ništa na gradilištu. U tom mjesecu Sava je bila zaleđena, a na obali je napadao metar snijega. To je radnike onemogućilo da pristupe gradilištu, a tehnički gledano, beton se ne može ugrađivati na -23 stepena.

Centar Evrope

“Također, nas kao Bosnu i Hercegovinu ne interesira finansijski položaj hrvatske firme Viadukt. Dovođenje u vezu njihovih problema i kašnjenja u gradnji mosta Čiovo - kopno u Hrvatskoj sa Svilajem su čiste insinuacije. Viadukt kao izvođač radova na mostu Svilaj sa hrvatske strane ima vrlo jasna položena bankovna jamstva. Nama je most Svilaj nulti prioritet zbog naše autoceste na koridoru 5c, a izvođačima je jako stalo da stignu rokove jer imaju bankovne garancije koje su kod nas i koje mi možemo aktivirati u svakom trenutku”, kaže Pejić.

Viadukt je, podsjeća naš sagovornik, nositelj ugradnje čelika.

“U međuvremenu, od raspisivanja natječaja do ugovaranja posla, nositelj ugradnje i montaže čelika je bila firma Metalno Zenica, koja je otišla u stečaj. Potom je Viadukt ugovorio proizvodnju čelika s firmom “Đuro Đaković” za jedan most, a za montažu na oba mosta. I trenutno je u postupku ugovaranje za drugi most s italijanskom firmom. Ukupno će “Đuro Đaković” proizvesti 2.500 tona čelika, a drugih 2.500 Italijani, koji godišnje proizvode 60.000 tona”, istaknuo je Pejić.

Stanovnici obližnjeg Odžaka s kojima smo popričali o gradilištu koje se nalazi nekoliko kilometara od njihovih domova, za Dane su rekli kako su vrlo zainteresovani da se most što prije sagradi. Njihovi komentari o mostu su pozitivni. Kažu da će njegovom izgradnjom Odžak biti centar Evrope.

“Svijet jedva čeka taj most. Svi kažu da će nam puno značiti. Brže ćemo do Hrvatske i ona k nama”, rekla nam je Senada Delić.

Za razliku od građana koji u ovom trenutku u mostu vide lakši i brži prelazak granice, načelnik Općine Odžak Jakov Ivanković kaže da on nije samo poveznica nego i prilika za privlačenje kapitala.

“Tu će biti granični prijelaz i carinski terminal. To je dobra podloga za privlačenje investicija”, kaže Ivanković..

Lukić: Do sada smo u temeljenje ugradili 1.400 kubnih metara betona, ugradili smo oko 120 tona čelika i armature

Valja nama preko rijeke

Heringova baza u Svilaju

Kamen temeljac, ako opet zatreba

Mašine na hrvatskoj obali Save

Napravljeni nasip i šipovi na bh. strani

Heringov inžinjer Ivan Lukić

Geometar mjeri u milimetar

Senada Delić: Svi kažu da će most puno značiti

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.