Imperijalne ambicije vezira Erdoğana

Najlakše je po malima, poenta je ponašanja turskog predsjednika prema BiH, ali je i pitanje i problem što državne reakcije nema, a ponašamo se baš kao da je Alija Izetbegović ostavio Bosnu Recepu Tayyipu Erdoğanu u amanet

Dani - - Turska Posla - Piše: Elmina Muhić

Ime države Bosne i Hercegovine predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan često spominje u posljednje vrijeme. Što možda i nije čudno kada se sjetimo njegove izjave iz 2012. godine, kada je obnašao funkciju premijera Turske, da mu je Alija Izetbegović ostavio Bosnu i Hercegovinu u amanet. Ma šta god to značilo.

U tom kontekstu nije čudno ni kad zloupotrijebi srebreničke žrtve u svom ratu sa Holandijom. No, nije čudno ni kad se puno Bosanaca i Hercegovaca uvrijedi zbog toga.

Čudno je što država BiH na takve stvari nikad zvanično ne reaguje. A možda ni to nije čudno: krivica je sa naše strane mnogo veća, nego što je do Erdoğana, smatra Zlatko Dizdarević, nekadašnji novinar i diplomata.

Ostavljeni u praznom

“U BiH je od rata do danas, da budemo realni, u krugovima, neću reći u kompletnoj stranci, ali u značajnim krugovima SDA progutana ta udica, zapravo filozofija muslimanske braće koja je pogubna za BiH. To je doktrinka muslimanske braće, da ne kažem Muslimanske braće u organizacionom i u tehničkom smislu, ali doktrina muslimanske braće po kojoj se ne priznaje nacija i država, nego je Umma ono što je najvažnije. Ta logika po kojoj je svaki musliman na svijetu - u Indoneziji, Pakistanu ili ne znam gdje - bliži nama ovdje nego naš komšija koji nije musliman, pogubna je, katastrofalna logika, koju je značajan dio SDA sa Bakirom Izetbegovićem na čelu progutao”, kaže Dizdarević za Dane.

Sve češća su istupanja predsjednika Turske koji žustro svakome ko mu stane na put, poruči da će snositi posljedice. Tako je bilo i nedavno kada je turska ministrica porodice i socijalne politike Fatma Betul Sayan Kaya stigla u Holandiju, pa je uz pratnju policije vraćena u Njemačku. Erdoğan je na to Holandiji poručio da će “platiti zbog sramnog protjerivanja turske ministrice” i da će zbog toga “naučiti šta je diplomatija”.

“On ima, naravno, svoje imperijalne ambicije, to nije nepoznata stvar. Ostavljen je, odnosno Turska je ostavljena, u jednom praznom prostoru apsolutno duže nego što je to bilo potrebno i nego što je to Evropska unija smjela da uradi. Dakle, u vrijeme kada je imala sve razloge i uslove da uvuče brže Tursku pod svoj kišobran, Evropska unija zbog svojih unutrašnjih frustracija i kompleksa to nije htjela da uradi. U politici nema praznog prostora, ako nećete vi, hoće neko drugi. Erdoğan, uz sve njegove probleme ima, ja mislim, užasan problem ambicije. Uz sve njegove ambicije, uz svu složenost situacije u regionu, on je ostavljen u jednom praznom prostoru što se Evropske unije tiče, u koji je onda ušao na način na koji je ušao”, kaže Dizdarević.

U toj prepirci Erdoğan je kao argument uzeo Srebrenicu.

“Čak i u ratu postoji pravilo da se ne smije otvarati vatra na medicinsko osoblje, ali ako su kao Holanđani, onda to mogu uraditi, da to otvoreno kažem, jer mi znamo Holandiju i Holanđane još od Srebrenice. Spoznali smo koliko im je pokvaren karakter iz onoga kako je masakrirano osam

Dostignut je nivo na kojem se dobar dio muslimana u BiH počinje osjećati identitetski blizak Turskoj i Otomanskoj imperiji, što je potpuno anahrono, paradoksalno i neprimjereno našoj sredini i našoj situaciji

hiljada Bošnjaka u Srebrenici. Znamo ih dobro. Neka nam niko ne drži lekcije o civilizaciji. Čelo i obraz ovog naroda su čisti, a njihovi su potpuno crni”, prenijela je Anadolija Erdoğanovu izjavu.

Zašto predsjednik Turske često u svojim prepiskama sa drugim zemljama Evropske unije koristi BiH? Zato što mu, kaže naš sagovornik, to treba.

“Zato što to efektno zvuči. Zato što veliki uvijek koriste svoje male vazale za svoje potrebe. Problem je što mi nećemo da shvatimo da smo čak i u vrijeme Otomanske imperije bili krajina na kraju carstva, mi smo bili ništa. Uvijek je Srbija bila važnija Turskoj, kao što je i danas važnija, kao što su danas neuporedivo veće investicije Turske u Srbiju nego u BiH. I to je mentalni sklop malih, koji vole da budu voljeni”, pojasnio je Dizdarević.

U Bosni i Hercegovini, svjestan je naš sagovornik, utjecaj Turske dostigao je nivo u kojem se pojedini bh. građani indentitetski osjećaju bliski sa Turskom i nekadašnjim Osmanskim carstvom. Moglo se to najbolje vidjeti i na protestima koji su zbog deportacije turske ministrice ispred Ambasade Holandije u Sarajevu organizovali Turci koji žive u BiH, ali i studenti, mladi i građani BiH.

Skandalozna su neznanja

“Dakle, mi danas imamo realno dostignuti utjecaj Turske i te logike koju je svojevremeno gurao i nekadašnji reis Mustafa Cerić. Dostignut je nivo u kojem se dobar dio muslimana u BiH počinje osjećati identitetski blizak Turskoj i Otomanskoj imperiji, što je potpuno anahrono, paradoksalno i neprimjereno našoj sredini i našoj situaciji. Prema tome, ljubav je uzajamna, to je jedna stvar. U toj ljubavi je Turska, naravno, moćna i imperijalno organizovana u posljednje vrijeme. Turska ima turske obavještajne službe i turski politički utjecaj je i ovdje apsolutno dramatičan. Oni nama uslovljavaju naše unutrašnje odluke, od toga koga ćemo nagraditi, koga nećemo, do toga ko je ovdje podoban, ko nije”, upozorava Dizdarević.

Sve je to, čini se, igra većih nad manjim, pa ko više ulovi. Ili, kako kaže Dizdarević, “to je sudbina malih”.

“Mi smo u tome mali. Mi nemamo čak ni onaj kapacitet koji bismo mogli da imamo, zato što je ovdje logika počistiti sve što je pameti, što je znanje. Skandalozna su neznanja, elementarna neznanja o Evropskoj uniji, o reviziji, o svjetskim odnosima... To su stvari kojima se mi apsolutno ne bavimo, gdje smo invalidni zato što je to logika vladanja u našoj sredini. Podijeli na tri, onesposobi, potjeraj ono što je supstanca u svakoj normalnoj zemlji... Nama galopirajući odlaze mladi ljudi koji su supstanca u svakom društvu. To sistem hoće, to je projekat. Ja odgovorno tvrdim da je debilizacija naše sredine projekat”, priča Dizdarević.

Kako Sjedinjenim Državama i Rusiji pogoduje nova tendencija jačanja imperija, tako za njima ide i Turska.

“Turskoj pogoduje nova tendencija u svijetu, jačanje imperija. Svako ima svojih početka, imperijalne snove i želje. Amerika se ponaša kako se ponaša otkako je Trump došao, Rusija, naravno, ojačala, izašla na veliku scenu i ne treba zaboraviti da je Rusija zajedno sa Francuskom i Engleskom dogovarala dominaciju nad Istokom, nad mediteranskim bazenom. Prema tome, to što se oni ponašaju kao imperije je historijska činjenica, to je stvar političke analize. Ali, zašto mi nećemo da shvatimo da nam je jedino rješenje ne ići pod skute na ovakav način na koji idemo drugima? Kao što Bošnjaci idu sa SDA Turskoj, kao što Hrvati gledaju u Zagreb i preko Zagreba u svoj nedosanjani san Beč i Austro-Ugarsku? Kao što Srbi pogoduju prema pravoslavnoj zajednici koja se realizuje kroz ruske ambicije”, kaže Dizdarević.

Erdoğanovo ponašanje u zadnje vrijeme ima, jasan je naš sagovornik, itekako veze sa referendumom na kojem će se Turci 16. aprila izjašnjavati o izmjenama Ustava, kojim se turskom predsjedniku daju skoro pa neograničene ovlasti.

“To što on radi je klasični populizam u funkciji referenduma. On misli da je ovim brutalnim operacijama u posljednju godinu očistio svoju opoziciju, ali ja mislim da ju je vjerovatno oslabio, ne i očistio. Turska nije provincijska mala zemlja, Turska je, na kraju krajeva, u vrijeme njegovog izbora bila po glasovima podijeljena 50:50 posto. Turska je prije deset godina bila respektabilna u ekonomskom, političkom i, na kraju krajeva, u historijskom smislu, a on sada igra na najstrašniji populizam, na zastrašivanje”, kaže Dizdarević.

Minus u svemu tome će biti činjenica da Erdoğan nije dobio neke bitke u koje je ušao vrlo agresivno.

“Nije dobio svoju bitku u Siriji, koju je mislio da će dobiti ekskluzivnim ulaskom u Raku, nije uspio pobijediti Kurde, nije uspio sa svojom, na kraju krajeva, agresijom prema Holandiji, Njemačkoj..., tako da mislim da će mu to biti otežavajuća okolnost. Nisam siguran da će mu to s referendumom baš glatko proći, mada on misli da hoće. Onda se referendumom stvara potpuno nova geostrategija u Mediteranu i veliko je pitanje kako će se prema tome ponašati SAD, pa čak i Rusija, koja je sada upregla Erdoğana u svoju veliku geostrategiju. Mislim da će stvar dovesti do potpuno nove geostrategije i preraspodjele utjecaja i interesa”, završava Dizdarević..

Problem je što mi nećemo da shvatimo da smo čak i u vrijeme Otomanske imperije bili krajina na kraju carstva, mi smo bili ništa

Foto: EPA

Erdoğan: Logične su imperijalne namjere

Ko smo mi: Turska na sarajevskom Sebilju

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.