Dvije ključne sedmice

Dok Dragan Čović u narednih 15 dana očekuje izmjene Izbornog zakona BiH u čemu ima podršku Andreja Plenkovića, Bakira Izetbegovića prvo očekuje sređivanje stranke, pa tek onda razvoj u kojem je, kako kaže Aleksandar Vučić, budućnost regije

Dani - - Kriza Izbliza - Piše: Saša Rukavina

Twitter je zakon: “Ako se smarate, samo se sjetite da je predsjednik Crne Gore večeras u Mostaru prisustvovao, ni kriv ni dužan, razgovorima o Izbornom zakonu BiH”, zapisao je 3. aprila navečer tviteraš Agent tajne sile. Nesretni predsjednik Filip Vujanović našao se u mostarskom restoranu Romanca na večeri za stolom sa premijerima Srbije Aleksandrom Vučićem i Hrvatske Andrejom Plenkovićem, trojcem iz Predsjedništva BiH Mladenom Ivanićem, Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem, te predsjednicima bh. entiteta Marinkom Čavarom i Miloradom Dodikom.

Minimum minimuma

Uz, kako će pomalo cinično konstatovati Demokratska fronta u saopštenju dan kasnije, “lubin i rujno vino”, ćaskalo se o političkoj situaciji. Sudeći po izjavama nakon večere, prvenstveno u BiH i to, prije svega u Federaciji. Vujanović je u Mostar, gdje su se čelnici zemalja regiona skupili dan prije otvaranja Međunarodnog sajma, bio u totalnoj manjini.

Vučić, kojem je ovo bio prvi izlazak iz Srbije nakon pobjede na predsjedničkim izborima, sam je, naime, sebe proglasio Bosancem: “Mislim da je budućnost u razvoju. I, to mi nije prazna, ili kako bi se kod nas u BiH reklo - šuplja priča. To je jedina moguća priča. Svaki je čisti ludak koji misli drugačije”, poručio je on. Plenković se nije tako locirao geografski, ali se u BiH još i prije večere smjestio politički. Hrvatska, prenio je HMS sa njegovog sastanka sa čelništvom Hrvatskog narodnog sabora BiH, “očekuje hitno donošenje novog izbornog zakona koji će jamčiti ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH”.

I onda su se tim pitanjem na večeri zabavili bh. zvaničnici. NA VEČERI U ROMANCI: Svi od Izetbegovića tražili izmjene Izbornog zakona, a on uvjetovao..., kaže naslov jednog, a Izetbegović liderima u Mostaru jasno poručio šta je preduslov za bolju situaciju u regiji, drugog stranačkog portala. U obje varijante sadržaj je sličan: “Član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao je novinarima u Mostaru da će podržati Hrvate da dobiju legitimne predstavnike u vlasti, ali HDZ mora prestati pričati o podjelama u zemlji i novim entitetima”, sažimaju suštinu mediji koji nisu vezani ni za Izetbegovićevu, ni Čovićevu stran(k)u.

Čovićevo pojašnjenje glasi da je “u izuzetno dobroj atmosferi” razgovarano “o svim pitanjima koja opterećuju BiH i njeno okruženje”, da je “stabilnost BiH ključna za stabilnost cijele jugoistočne Evrope”.

“Čini mi se da smo dotakli suštinu problema - BiH mora ostati država na evropskom putu. Čini mi se da će ključ svega biti narednih 15 dana, kada se očekuju izmjene Izbornog zakona. To je minimum minimuma”, kaže on.

Izetbegovićeva verzija glasi da se “od Bošnjaka očekuje da pomognu Hrvatima u BiH da dobiju svoje autentične predstavnike u vlasti”.

“Imali smo otvoren razgovor i iskazali bojazni šta očekujemo od druge i treće strane. Te teme smo otvorili, ali nismo ništa uspjeli završiti”, kaže Izetbegović i dodaje da su “svi svjesni da moraju napraviti iskorak prema onom drugom”.

Izetbegović je, mada to ne kaže, za stolom bio prilično usamljen. U Mostar je stigao nekako u vrijeme kad su domaći portali i elektronski mediji već dobro proširili izjavu Fahrudina Radončića, predsjedniku Izetbegoviću i Čoviću koalicionog SBB-a da sa čelnikom SDA “već mjesecima niko od političara ne želi da priča u četiri oka”. Reakcija je to

Šarović: BiH je lišena bilo kakvih investicija u oblasti gasa iz projekata Energetske zajednice i fondova EU, a kroz sankcije je pozvana i Evropska komisija da razmotri daljnja ulaganja

na Izetbegovićevu konstataciju iz jednog od zadnjih intervjua da ne može “predvidjeti ponašanje Fahrudina Radončića, jer on jedan dan radi i govori jedno, drugi dan sasvim suprotno, mijenja stavove i raspoloženja na dnevnoj bazi. Ipak, ne vjerujem da će napustiti vlast u 2017. godini, možda hoće u proljeće 2018. godine, pred izbornu kampanju”.

Veliki teret SDA

A sukob sa SBB-om čak nije ni najveća bitka koju čelnik SDA ovih dana mora voditi. Jer krajem sedmice u kojoj ovi Dani stižu pred čitaoce, najkasnije početkom naredne, očekuje ga nastavak sjednice stranačkog Predsjedništva na kojoj konačno moraju biti donesene za Izetbegovića teške odluke. Šest sati trajao je 29. marta prvi dio te sjednice, a najviše je vremena, kažu četiri sata, potrošeno na napad na Izetbegovićevog zamjenika Adila Osmanovića krajem januara u Srebrenici.

Bavila se tad SDA i reformama u BiH, pa će ovih dana imati i tematsku sjednicu na kojoj će državni Denis Zvizdić i premijer FBiH Fadil Novalić izvijestiti šta su radili do sada i šta su im dalji prioriteti. Branila je tad SDA Novalića od napada SBB-a zbog pripreme prodaje državnih dionica u Sarajevu osiguranju, ali... Srebrenica.

“Nepobitno je da iza napada u Srebrenici 29. januara stoji smijenjeni predsjednik SDA Srebrenice Hamdija Fejzić i pokazat će se da li Predsjedništvo stranke ima kapacitet i snagu da se obračuna s evidentnim problemima unutar SDA”, kazao je Osmanović.

Ako nema, to može, kaže on, biti uvod u anarhiju u stranci. A ni to nije sve: u međuvremenu je Kantonalni sud u Sarajevu odbio žalbu advokata generalnog sekretara SDA Amira Zukića i on u pritvoru u kojem je od hapšenja 20. februara, ostaje još dva mjeseca. Zukić je uhapšen u predmetu Bosna, optužen je, pojednostavljeno, zbog trgovine radnim mjestima, a među osam drugih optuženih u ovom predmetu su i potpredsjednici SDA Mirsad Kukić i Asim Sarajlić. To je, kaže Osmanović, “veliki teret SDA”.

“Mi o tome ozbiljno razgovaramo i analiziramo unutar organa stranke. Najteže je predsjedniku stranke. Do predsjednika je da kao mozaik složi gdje ko treba da bude u tom timu. Teret je na svima nama, a najviše na njemu”, rekao je za Face TV Osmanović, mada se čini da Izetbegović ne misli tako.

Jer, “koji su to sudski navodi koji će dvojicu potpredsjednika SDA odvesti na optuženičku klupu? Kažu da je sav grijeh Mirsada Kukića što je na telefon rekao ‘ma jah’?! Ako je to tako, onda mogu samo nagađati šta je cilj ovakve optužnice”, odgovara on sam.

“Krizu koju danas imamo neki potcjenjuju, ali moramo znati da je ključno pitanje naš evropski put”, rekao je nakon mostarske večere Dragan Čović.

Pitanje je, međutim, kako taj put shvataju i on i njegovi bh. sagovornici: “Sankcije Energetske zajednice za BiH šalju veoma lošu sliku o zemlji, štete njenom kredibilitetu i odbijaju potencijalne investitore u energetski sektor”, izjavio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović 3. aprila.

Samo što nismo iz krize

Sankcije su nastavljene, podsjeća Šarović, od 1. aprila jer “nije usvojen zakon o energiji na državnom nivou”. To smo znali. A kad su uvedene, Fadil Novalić bio je... Hm, optimističan?

“Sankcije se odnose na to da nećemo moći konzumirati sredstva koja ionako ni sada ne konzumiramo. Znači, neće se ništa dogoditi”, rekao je on, što je Šarović ocijenio neozbiljnim.

“BiH je lišena bilo kakvih investicija u oblasti gasa iz projekata Energetske zajednice i fondova EU, a kroz sankcije je pozvana i Evropska komisija da razmotri daljnja ulaganja u BiH u oblasti električne energije”, rekao je državni ministar.

Treba li skretati pažnju na to da je u ovoj rečenici Mirko Šarović spojio i ekonomsku situaciju u državi koja se zadužuje za golo pokrivanje budžetskih troškova odričući se stotina miliona maraka investicija i famozni evropski put kojim su i bh. domaćini i njihovi regionalni gosti hodili između svakog novog zalogaja lubina na mostarskoj večeri?

Hrvatska je taj svoj put već završila. Srbija i Crna Gora su već odmakle. BiH je... Negdje. Gdje tačno, teško da ima ko reći, posebno kad se prisjetimo da i Radončić i Čović uporno ponavljaju da vladajuće koalicije nema, a da za Izetbegovića ona “slabo funkcioniše, ali ipak funkcioniše”.

“Mislim da će nakon izlaska iz ove aktuelne krize sve bolje da funkcioniše, jer svim građanima ove zemlje je potrebna država BiH. Smatram da svi uviđaju kako je besmisleno samima sebi praviti opstrukcije i sami sebe usporavati na reformskom putu. Na taj način muče i sebe i građane koje predstavljaju”, Izetbegovićeve su riječi koje su čak i nekim njegovim pristalicama zazvučale poprilično cinično.

Skoro kao i Plenkovićeve: “Hrvatska je najveći zagovaratelj europskog puta BiH, njene funkcionalnosti te jednakopravnosti konstitutivnih naroda i hrvatskoga kao najmalobrojnijeg. Mislim da inicijativa o izmjeni Izbornoga zakona dolazi u dobrom trenutku, dovoljno rano od sljedećih izbora”, rekao je u Mostaru, što njegovi bh. domaćini nisu komentarisali.

Ali jesu njegovi opozicionari u Zagrebu: “Pozivam premijera Plenkovića da se napokon uozbilji, da dođe u Hrvatsku i suoči se sa krizom u svojoj državi izazvanom Agrokorom, umjesto što u Mostaru rješava probleme susjednih država”, poručio mu je bivši ministar i zastupnik SDP-a u Hrvatskom saboru Gordan Maras..

Čović: Čini mi se da smo dotakli suštinu problema - BiH mora ostati država na evropskom putu. Čini mi se da će ključ svega biti narednih 15 dana

Romansa u Romanci: Jeli Čović, Ivanić, Izetbegović, Vujanović, Plenković, Vučić, Čavara i Dodik, a platiće...

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.