Dejton samo kao zakletva

Među Srbima u Republici Srpskoj nema saglasnosti o promjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma. Vjerovatno je nemaju ni drugi, samo što se o tome nisu izjašnjavali...

Dani - - Deklaracijom Ću Te - Piše: Ernad Metaj

Bilo bi normalno, ali nije... Ovo je najkraći sažetak odbijanja deklaracije o zaštiti Dejtonskog sporazuma i ubrzanom evropskom putu, koju je SDS predložio na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Osim predlagača, malo je onih koji su vjerovali da bi u atmosferi monologa koje političke elite preferiraju u svakoj vrsti komunikacije, ishod mogao biti drugačiji.

Vjerovatno usvajanje SDS-ove deklaracije ne bi promijenilo odnose u BiH, ali je po mišljenju većine analitičara pokazalo ko iz RS-a ne želi stabilizaciju stanja. Problematičnim smatraju što sličnog odgovora nemamo s druge strane, aludirajući kako je ovu deklaraciju istovremeno trebalo uputiti i u Parlament BiH. U jednom su analitičari složni, vjeruju da odbijanje ove deklaracije ipak ne znači reafirmaciju SNSD-ove, u kojoj se zagovara samostalnost RS-a.

Poljuljani SDS

"Rasprava o ovoj deklaraciji je još jedna u nizu farsi preko koje su poslanici pokušali da se po etničkoj osnovi i prenaglašenom nacionalnom pitanju dokažu narodu. Isključivi entitetski ciljevi dominirali su u raspravi, od toga ko je i u kojem periodu bio veći Srbin, do toga ko je veći, ko manji patriota, a ko izdajnik nacionalnih interesa", upozorava Milisav Tomović, politički analitičar.

Prema njegovom mišljenju, riječ je o opštem, okvirnom i korektnom dokumentu koji nikog ne forsira i ne vrijeđa, čiji principi bi trebali biti prihvatljivi u svakom normalnom društvu. Bila je to prilika, kako kaže, da sva tri naroda u znak dobre volje i pozitivnih namjera usvoje jedan okvirni dokument koji bi bio okrenut ka ekonomskom prosperitetu, zajedničkom životu i evropskoj budućnosti BiH.

"Iznenadilo me što deklaracija nije usvojena. Ovo je, prije svega, dobronamjeran dokument koji je izignorisan na prilično bahat način. Žao mi je što SNSD i partneri nisu prepoznali ključni interes RS-a u ovom trenutku, a to je da zaustavimo ustavnu krizu koju je izazvao prije svih Bakir Izetbegović", za Dane je istakao Vukota Govedarica, predsjednik SDS-a.

Za razliku od njega, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Đorđe Vuković nije izne- nađen epilogom sjednice NSRS-a. On smatra da ustavnog patriotizma u BiH nema, niti ga je bilo, ni na jednoj strani.

U konkretnom slučaju vidi dvije stvari. Prvo, jasnu namjeru SNSD-a i koalicionih partnera da onemoguće poentiranje SDS-a. S druge strane, pokušaj SDS-a da vrati poljuljano povjerenje građana, prikrivajući nespremnost za jasnije i puno oštrije distanciranje od trenutne politike SDA, a posebno njenog predsjednika.

Da je ponuđena deklaracija mogla biti u funkciji vraćanja poljuljanog povjerenja birača u SDS, ne misli politička analitičarka Tanja Topić.

Političko licemjerje

"To je vrlo klizak teren, deklaracije i rezolucije nemaju tu snagu da bi se na njima dobivalo i gubilo povjerenje građana. Za to je potreban rad na terenu", istakla je Topić.

Cijeneći turbulencije koje su u BiH bile prisutne posljednjih mjeseci, Topić smatra da bi se deklaracija ipak mogla posmatrati u svijetlu objašnjenja njenog autora. Zamjera mu što deklaraciju nije paralelno uputio i u parlamentarnu proceduru na državnom nivou, jer je potpuno jasno da je riječ o stvari koja se tiče cijele BiH. Ovako, tema u koju bi trebali biti uključeni svi politički akteri, pa i šira društvena zajednica, prema mišljenju Tanje Topić, ostala je zatvorena u ograničenom okviru.

"Tačno je da je pozicija RS-a zaklinjanje u Dejtonski mirovni sporazum, kao i da su odatle ipak dolazile inicijative koje su u potpunoj suprotnosti s tim. Međutim, mi u

Stevandić: Deklaracija legalizuje bivše siledžijske odluke visokog predstavnika u BiH, ne spominje ih kao nametnute već ih legalizuje

tom pogledu imamo puno šire prisustvo političkog licemjerja i ne bi bilo loše vidjeti kako bi na deklaraciju reagovale stranke iz FBiH", smatra Topić.

Slično razmišlja i profesor Đorđe Vuković, tvrdeći da interesi RS-a i BiH ne isključuju jedni druge, samo što za to nema razumije- vanja u Sarajevu. Da bi bilo smisla deklaraciju uputiti u državni parlament, misli i Zdravko Krsmanović, potpredsjednik NDP-a.

"U RS-u se još ne znaju odmaknuti od godinama nametanog gledanja na stvari. Kada shvate da se interesi RS-a najbolje brane kada se štite interesi BiH, stvari će izgledati potpuno drugačije", smatra Krsmanović.

Za Vukotu Govedaricu ovo je zanimljivo razmišljanje, jer bi se vidjelo da li u ovom momentu postoji saglasnost svih za Dejtonski sporazum. S obzirom na jasno izražene stavove HDZ-a o potrebi federalizacije BiH, ali i vaninstitucionalno djelovanje Bakira Izetbegovića, on vjeruje kako bi epilog u Parlamentu BiH bio prilično neizvjestan.

SNSD-ovo razdruživanje

"U tom pogledu željeli smo da iz RS-a bude stavljena tačka na ustavnu krizu. Da smo poslušali Dodikove pozive za napuštanje institucija BiH, mislim da bi dejtonski princip BiH potpuno bio poljuljan. U tom slučaju, međunarodni faktor je mogao zaključiti kako Dejton nikome ne odgovara i kako ga definitivno treba mijenjati", istakao je Govedarica.

On ne vjeruje u tezu da SNSD svojim odnosom prema prijedlogu SDS-a ustvari pokušava u životu ostaviti vlastitu stranačku deklaraciju kojom se predviđa "slobodan i samostalan RS". Prema njegovom mišljenju, nakon povratka iz Rusije Milorad Dodik je konačno reterirao sa svojim političkim stavom kojim deset godina ispire mozak građanima.

Sličan stav imaju i pojedini analitičari.

"Ja mislim da je nedavno izrečeni stav o odustajanju od referenduma prvi put jasno izraženo stajalište Milorada Dodika. Nije ga pratila drastična promjena njegove retorike, ali je potpuno jasno da je Dodik svjestan kako bi to bio politički avanturizam za koji ne postoji podrška međunarodne zajednice", smatra Tanja Topić.

Podsjetimo, SNSD-ova Deklaracija usvojena na petom stranačkom saboru 2015., pozivajući se na poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, predviđa mogućnost raspisivanja referenduma o samostalnosti RS-a tokom 2018. godine.

"Na osnovu rezultata referenduma, organi vlasti RS-a shodno ulozi strane utvrđene aneksom 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, Federaciji BiH će predložiti mirno razdruživanje i obostrano istovremeno priznanje", između ostalog, stoji u Deklaraciji SNSD-a.

Prema stavovima SNSD-a, nezavisne države tada bi formirale uniju država BiH sa otvorenim granicama, slobodnim kretanjem ljudi i roba. Nakon utvrđivanja samostalnog statusa, RS bi zatražio prijem u EU.

Opravdanje za mirni razlaz SNSD nalazi u polazištu prema kojem su republike u bivšoj državi imale mnogo manji stepen državnosti nego današnji entiteti, a proglašene su za nezavisne države.

Vlajkijeve vizije

Ako analiziramo Deklaraciju SNSD-a, nije isključeno da se nakon Dodikovog javnog odustajanja od referenduma o neovisnosti u Narodnoj skupštini RS-a pojavi neka njena modifikovana verzija. Suštinski, teško je vjerovati kako bi u tom slučaju mogla bila puno drugačija od one koju je ponudio SDS, ali je jasno da bi prihvatanje ove u ovom trenutku predstavljalo potpuni poraz politike Milorada Dodika.

Ovako ostaju teze s kojima se može ponovo nametati kao faktor u uspostavi odnosa u BiH, jer ako ništa, mijenjati se mora Izborni zakon.

Manevarski prostor ostavlja stav iz deklaracije kojim je raspisivanje referenduma uslovljeno, kako se navodi, vidljivim procesima i mjerljivim rezultatima uspostavljanja pozicija RS-a u skladu sa aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U tom pravcu bila bi: "Razmotrena analiza funkcionisanja, organizovanja i finansiranja BiH u dijelu nadležnosti koje nisu date Ustavom BiH. Ponuditi FBiH da entiteti postepeno preuzimaju nepravno prenesene nadležnosti", stoji u Deklaraciji SNSD-a.

U ovom dokumentu se također navodi da bi tri teritorijalne jedinice u BiH i Brčko distrikt potvrdili mirovno određenje tri konstitutivna naroda, a nova administrativno teritorijalna organizacija FBiH može konačno i jasno opredijeliti put stabilne i održive BiH u njenim međunarodno priznatim granicama.

Čini se da su upravo na tom fonu bile usmjerene kritike koje je direktno i indirektno preko svojih političkih satelita na adresu SDS-a

NSRS: Protiv dejtonskih principa?

Isključivi entitetski ciljevi dominirali su u raspravi, od toga ko je i u kojem periodu bio veći Srbin, do toga ko je veći, ko manji patriota, a ko izdajnik nacionalnih interesa

Govedarica:

Deklaracija dobronamjeran dokument

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.