Bauk jugoslavizma nad jezičkim čistunstvom

Deklaracija o zajedničkom jeziku je u ovom trenutku samo konačno otjelotvorena neprijateljica za kojom su nacional-lingvistike i njihove pripadajuće strukture sve ove godine čeznule. Dakako, ona je i povampirena Jugoslavija, i teror serbokroaštine i želja

Dani - - Jezik I Nacionalizam - Piše: Đorđe Krajišnik

Deklaracija o zajedničkom jeziku, koju je nedavno objavila javnosti skupina južnoslovenskih intelektualaca i intelektualki, a kojoj je prethodilo nekoliko regionalnih konferencija objedinjenih pod projekat Jezici i nacionalizmi, kako se i očekivalo, pobudila je znatnu pažnju širom postjugoslavije. Čim se na, poetično kazano, ovim prostorima neko dotakne jezika, zna se da će biti uzbunjeno i veliko i malo, i kljasto i sakato.

Jer jezik je naš, nasušni dakako, posljednja linija odbrane našeg identiteta, našeg svetog trojstva: nacije, vjere i čiste nacionalne kulture. Sve mi diraj, ali u jezično čistunstvo ne. Stara je to maksima svakog nacionalnog pokreta koji drži do sebe.

Kukumakanje nad jezikom

O jeziku se u našim okvirima već decenijama, na svim nacionalnim katedrama i kulturnim poligonima, uglavnom kukumače. I neprestano se ima dojam da taj jezik, tu našu stečevinu i nasljedstvo, neko svakog časa želi ukrasti i unerediti. Stoga ovdašnji jezikoslovci noćima ne spavaju misleći i bdijući nad sudbinom našeg jezika, strepeći nad njegovim kvarenjem, njegovim odrođavanjem od tradicije i opadanjem njegove nacionalne autentičnosti.

Jezik je, dakle, u toj vizuri uvijek i svagda ugrožen. Oko našeg se jezika uvijek pletu neke intrige, neke zavjere se kuju, neko nas želi duboko raniti, želi to nacionalno tkivo našeg jezika narušiti. A to mu se ne smije dopustiti, jer jezik je naš potvrda našeg kontinuiteta, naše obremenjene nacionalne slave. Ako damo svoj jezik, ako nam naš jezik otmu, ta šta smo onda mi?

U toj strepnji, u tom naricanju nacional-lingvistike (jednako u svim bivšim jugoslovenskim republikama) zrcali se neizostavno ona nesveta sintagma ideologije krvi i tla. Jer čim se o ugroženosti jezika počne pucati sa nacionalističkih puškarnica, već je jasno da se iza brda valja neka nova mašinerija - dakako, ubojita.

Još je Bogdan Bogdanović u svojim Mrtvouzicama pokazao šta bude kada jezik okošta, kada se o jeziku misli u okvirima jednog striktnog i strogo određenog jezičkog sistema. Bogdanović je takođe pokazao šta bude kada se iz tranšeja jednog birokratiziranog jezika izađe, kakve sve kazne i denuncijacije se pokreću, a potom kako se preobražavaju u pokušaje fizičke likvidacije kada se naruši ta okamenjena struktura govorenja. Dakako, čim se uoči bilo kakav disonantni šum ili pokret u našem svetom i nedjeljivom jeziku, tom suverenu našeg nacionalnog bića, mora se promptno i žestoko reagovati. Izmicanje kontrole nad čistoćom nacionalnog jezika alarm je za jačanje stega prihvatljivog i neprihvatljivog govora. Ako dopustimo da nam se jezik otme, oteće nam se zatim i mišljenje.

To nijedan nacionalizam, dakako, sebi ne smije dozvoliti. On putem jezika ima idealnu mogućnost upravljanja svojim podanicima, u jeziku su osnovni simboli nacionalnog prepoznavanja. Tim slijedom jezik se svaki dan mora braniti, kao da će nam ga već ovog časa neko oteti.

U svom tekstu Da li je duh nepristojan? Radomir Konstantinović je još prije gotovo pola vijeka napisao: “Materija kulture, kao i samog duha, njen prauzrok, jeste izvan kulture. Kada kultura nađe samu sebe kao sopstveni prauzrok, kao svoju sopstvenu materiju, ona je mrtva. Uopšte, izgleda da je umiranje napredovanje jedne stvari ka samoj sebi kao prauzroku, a da je smrt identitet stvari i njenog uzroka, kad se uzrok i stvar, kao njegova posledica, podudare, pa tu više nema kretanja. Zato je bog mrtav, jer je prauzrok sebi”. Sve postjugoslovenske kulture upravo su došle u ovaj ćorsokak o kojem je pisao

Prema riječima književnice Ivane Bodrožić, ova deklaracija se ne razlikuje od Deklaracije iz 1967. godine koja se borila protiv jezičkog unitarizma, tj. protiv toga da postoji jedan jezik koji je glavni i da svako od nas može jezik zvati imenom kojim želi

Sa jednog od skupova projekta Jezici i nacionalizam

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.