Kompatibilni su nam i biznisi i problemi

Dani - - Zajedno Smo Skupa - Piše: Darko Omeragić

Osma međunarodna investicijska konferencija Sarajevo Business Forum (SBF) 2017. i ove godine je u Sarajevu okupila neke od najznačajnijih ekonomskih i političkih igrača iz regiona i svijeta. Kao i obično, goste dvodnevne biznis-konferencije prvo su pozdravili predstavnici bh. vlasti, pozivajući ih da ulažu u Bosnu i Hercegovinu.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je potencijalnim investitorima poručio da BiH ima sirovinu i kvalifikovanu radnu snagu, a oni kapital i nove tehnologije:

“Posebno želim podvući autoindustriju, metalsku, drvnu i namjensku industriju i pozivam vas da uložite svoj kapital u ovaj rastući i vrlo profitabilan sektor u BiH”, rekao je, između ostalog, Zvizdić.

One region, one economy Connectivity and Potential ili Jedan region, jedna ekonomija - Povezivanje i potencijal naziv je jednog od panela na kojem se tražio odgovor na pitanje kako ovaj region, bivšu Jugoslaviju (zapadni Balkan ili jugoistočnu Evropu, op.a.) staviti na mapu potencijalnih investitora.

A kad smo već kod slogana “Jedan region, jedna ekonomija”, prava adresa za priču o toj ideji je Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), koje je jedan od suorganizatora 8.

One region, one economy - Connectivity and Potential ili Jedan region, jedna ekonomija - Povezivanje i potencijal naziv je jednog od panela na kojem se tražio odgovor na pitanje kako ovaj region, bivšu Jugoslaviju (zapadni Balkan ili jugoistočnu Evropu, op.a.) staviti na mapu potencijalnih investitora Zvizdić: Posebno želim podvući autoindustriju, metalsku, drvnu i namjensku industriju i pozivam vas da uložite svoj kapital u ovaj rastući i vrlo profitabilan sektor u BiH

SBF-a. Dragana Đurica, viši stručnjak za konkurentnost u Sekretarijatu RCC-a, za Dane kaže da je region kompatibilan u nekoliko industrija, ali i u problemima. No, nas je interesovalo kako RCC sam, ali i u sadejstvu sa SBF-om, radi na poboljšanju saradnje u regionu.

Isti nam je cilj

“U ovom momentu je bitno reći da smo zaključili kako je neophodno da svi zajedno radimo na prevazilaženju problema i poboljšanju ekonomske situacije. Sem toga, svima nam je zajednički cilj pristupanje Evropskoj uniji. Ako možemo da funkcionišemo u svom komšiluku, onda ćemo sutra moći i u evropskom. Sa trgovinom već znamo kako je - imamo slobodan protok robe u regionu i taj deo uspešno vodi CEFTA Sekretarijat, a mi to iz Saveta za regionalnu saradnju radimo u oblasti industrije i investicija i time pokušavamo da region nađe zajednički jezik u poboljšanju investicione klime u regionu, da privuče što više stranog biznisa, ali i da podigne nivo domaćeg biznisa. Na kraju krajeva, cilj je da se stvore vrednosni lanci, odnosno saradnja u konkretnim industrijskim oblastima”, kaže Đurica.

Naša sagovornica otkriva da RCC priprema veliki program na kojem će se raditi u narednih nekoliko godina. Cilj ovog programa je usklađivanje politika koje se odnose na investicije i podsticaje koje zemlje regiona daju investitorima.

Upravo će poboljšanje investicione klime biti jedna od glavnih tema nadolazećeg samita lidera zapadnog Balkana koji će biti održan u Trstu. RCC ovaj region posmatra kao jedinstvenu investicionu cjelinu, te da ga kao takvog treba predstaviti investitorima.

“Pored konkurencije koja postoji, koju poštujemo i ne diramo, moramo biti svesni činjenice da nas bilo koji ozbiljni investitor vidi kao jednu celinu ili jedan region. Na primer, ko god investira u BiH, zanima ga i potencijalni izvoz na prvo tržište pored BiH. Mi tu vidimo značajan potencijal. Svetu se možemo predstaviti kao

konkurentan region a da svaka od zemalja regiona može naći korist za sebe. Kao jedan od glavnih promotora ove priče je Sarajevo biznis forum, koji se etablirao kao jedan od najznačajnijih poslovnih događaja u celom regionu, koji je izašao iz svojih okvira i otišao dalje prema Evropi i svetu, te privukao investitore sa Srednjeg istoka, Dalekog istoka i Azije”, kaže Đurica.

Na naše pitanje zašto i pored sve naše lijepe pameti i “otkrića” da su saradnja i otvaranje tržišta neophodni, i dalje nema dovoljno ni domaćih, a kamoli stranih investicija (pogotovo kvalitetnih), Đurica odgovara da je problem što nas svijet i dalje vidi kao, politički, vrlo rizično područje.

“Potrebno je mnogo rada da bi se taj više nego obazriv pristup investitora prema Balkanu promenio. Zbog zbivanja na finansijskom tržištu, svi investitori beže i od zaduživanja. Na regionalnom nivou je potrebno potaći domaće industrije da sarađuju i da stvore vrednosne lance kako bi svi zajedno postali konkurentniji na lokalnom nivou, ali i prema ostatku sveta”, kaže sagovornica Dana.

Đurica kao primjer saradnje navodi priču o saradnji zemalja regiona u oblasti turizma, koju je pokrenuo RCC.

“Pokazalo se da su zemlje regiona najzainteresovanije za saradnju u toj oblasti i da se u turizmu saradnja može najbrže ostvariti. Već najesen ćemo početi s pripremom zajedničkog regionalnog turističkog proizvoda s naglaskom na posetioce iz dalekih destinacija. Pravićemo regionalne turističke rute. To znači da je normalno da napravimo jedan itinerer (putokaz), program, plan ili više takvih, jer ako neko dođe iz Kine ili Brazila u Srbiju, sasvim normalno je da produži dalje u Crnu Goru ili BiH kada je već tu”, istaknula je Đurica.

Pomoć EU

Dani su saznali da će zajednički turistički proizvod zapadnog Balkana finansijski u naredne tri godine sa pet miliona eura podržati Evropska unija, te da će on biti kombinacija kulturnog i avanturističkog turizma, odnosno kombinovanje prirodnih ljepota sa istorijskim blagom.

U RCC-u smatraju da bi regionalni uspjeh saradnje u oblasti turizma mogao povući i druge industrije. I u suštini tako bi trebao izgledati vrijednosni lanac kako su ga zamislili u RCC-u. Slično bi se, prema zamislima odgovornih u RCC-u, trebalo uraditi i u industriji proizvodnje hrane i pića.

“I u drugim industrijama vidimo mogućnost velike saradnje. Ne bi to bile zajedničke kompanije, ali u svakom slučaju bi trebalo da se jedna komponenta određenog proizvoda pravi u BiH, a druga u Srbiji ili nekoj drugoj zemlji zapadnog Balkana, te da se to kao gotov proizvod izvozi. Gotov proizvod je mnogo konkurentniji od polugotovih proizvoda koje ovaj region trenutno najviše proizvodi”, kaže Đurica.

Dovođenje investitora je prioritet regiona. Strane investicije će, kaže naša sagovornica, potaći domaću industriju.

“Od toga će koristi imati svi. Lideri regiona će sjesti za jedan stol i dogovoriti koje su im investicije najprioritetnije, koje zakone treba uskladiti i u kojim sektorima se region može zajednički predstaviti. Drugi deo posla je praćenje primene u svakoj od zemalja zapadnog Balkana. O tome vodimo računa i kroz strategiju Jugoistočna Evropa 2020, koja reflektuje Evropsku strategiju 2020, ali je prilagođena tržištu zapadnog Balkana”, rekla nam je Đurica.

Amer Bukvić, direktor BBI banke, otvarajući ovogodišnji SBF, rekao je kako je povjerenje srž svega, istaknuvši da se razlike trebaju koristiti kao prilike, a ne kao prijetnje.

Na ovogodišnjem forumu dodijeljeno je nekoliko značajnih priznanja privrednicima u pet kategorija. Nagradu za novi biznis godine dobio je HUB 387, dok je nagrada za biznis godine dodijeljena kompaniji HIFA Group. U kategoriji za inovatora godine nagrada je dodijeljena Gorenje grupaciji iz Slovenije, dok je nagradu za zapošljavanje mladih dobila firma M San Group iz Hrvatske. Nagradu za društveni utjecaj godine dobila je Fondacija Hastor iz BiH.

Robert Polšak, direktor Gorenje Commerca, rekao je da je iza ove kompanije uspješna 2016, u kojoj su ostvareni svi ključni ciljevi, da je

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.