Valja sad naćiprave barabe

Prvostepeno, Općinski sud oslobodio je devet optuženih da su Energopetrolu i Federaciji nanijeli milionske štete. Hoće li Tužilaštvo sad tražiti prave krivce za tu aferu ili će izigravati uvrijeđenu mladu?

Dani - - Fokus - (S. R.)

Devet oslobađajućih presuda koje je sarajevski Općinski sud izrekao u slučaju Energopetrol nisu, ustvari, nikog ni iznenadile. Jer, kako je to rekao jedan od oslobođenih, advokat Ahmed Žilić u kasnijem intervjuu za Oslobođenje, “prave barabe nisu ni optužene”.

Naprosto, lista optuženih za pomaganje u sklapanju štetnog ugovora o dokapitalizaciji Energopetrola (sedam optuženih), za sklapanje štetnog ugovora (jedan optuženi), te nesavjestan rad u službi (jedan optuženi), nagovještavala je ovakav ishod i bez nekog posebnog pravnog znanja.

Cvjetići na livadi pravnih nedoumica tipa optužbe advokata Žilića, i to jedinog koji je u komisiji Vlade FBiH za provođenje tendera za dokapitalizaciju Energopetrola upozoravao na probleme i izdvojio svoje mišljenje o cijelom poslu, u tom trenutku nisu bili ni važni. Pitanje je koliko su važni i danas, pod uslovom da se ozbiljnije ne uđe u analizu Žilićeve najave žalbe na presudu kojom je oslobođen.

Jer i on i njegov advokat Fahrija Karkin smatraju, rekli su to i prije izricanja presude, da je ta optužnica trebala biti odbačena. A to je već potpuno druga priča iz druge sfere.

No, dobro, advokati pišu žalbu, piše je i sarajevsko Kantonalno tužilaštvo. A kako i ne bi: tri i po godine nakon što je u martu 2014. protiv njih potvrđena optužnica, nekadašnji federalni premijer Nedžad Branković, članovi tadašnje Vladine komisije Žilić, Kasema Ćatović, Mirko Puljić, Sead Kreso, Safet Proho, Anka Šešlija i Alma Haseta, te bivši direktor Energopetrola Namik Bušatlić, iz sudnice su izašli sa zvaničnom prvostepenom presudom da nisu krivi za višemilionske štete koje su, tvrdilo je Tužilaštvo, pretrpjeli i Energopetrol i Federacija BiH.

Elem, članovi komisije su, tvrdilo je Tužilaštvo, “od oktobra 2005. do 8. septembra 2006, znajući da je ugovor štetan, s namjerom pomogli premijeru Vlade FBiH Ahmetu Hadžipašiću koji je u međuvremenu preminuo, Namiku Bušatliću, direktoru i odgovornoj osobi Energopetrola d.d. Sarajevo i Konzorciju INA/MOL u sklapanju štetnog ugovora”.

Tužilaštvo se, podsjetimo, bavilo ugovorom kojim je Vlada FBiH, suštinski, smislila pa prodala novih 67 posto naftne državne kompanije konzorciju INA-MOL koji je morao vrijednost Energopetrola uvećati za 60,19 miliona KM, ali nije.

Ili, jeste, ali je - nešto: neke pare jesu uplaćene, neke nisu, nego su išle iz prihoda...

Tužilaštvo je pokušalo pojednostaviti te finansijsko-pravne komplikacije tezom da na koncu cijeli posao nije dokapitalizacija, nego se konzorcij INA-MOL postavio kao lizing firma i kreditirao Energopetrol. Što je, onda, do kraja novembra 2012. Energopetrolu napravilo štetu od 32,9 miliona maraka. Onda je Branković kao federalni premijer propustio aktivirati bankovne garancije (valjda one mjenice kojih nigdje nema?) i tako Energopetrolu i Federaciji napravio 18,3 miliona maraka štete.

Ni tako pojednostavljenje finansijsko-pravnim laicima nije ništa jasnije, ali je, haj’mo vjerovati Sudu ili još bolje, presudama, pogrešno.

“Od početka slučaja ja sam govorio da je ovo proces protiv lika, a ne djela i mislim da konačno neko javnosti treba da kaže kome treba ovaj proces i kome su trebali ovi ljudi i ova imena u procesu”, agencijska je verzija Brankovićeve izjave nakon presude.

I čini se da je u pravu. Jer, objektivno, trakavica sa Energopetrolom jedan je od crnjih poslova koje je federalna vlast uradila u prvoj deceniji ovog vijeka. Tragovi toga u BiH vide se i danas, kad konzorcija ne samo da nema nego se države Mađarska i Hrvatska bave odnosima svojih naftnih kompanija. Usput, Energopetrol, po podacima Registra vrijednosnih papira FBiH, danas ima 2.192 vlasnika. Dva su bitna, INA, koja je prošle godine kupila sve dionice MOL-a i sad ima 67,0012 odsto vlasništva i Vlada FBiH sa 22,1214 odsto. Sarajevski General servis ima 1,2931 odsto, svi ostali su ispod jedan odsto.

Elem, čekajući s jedne strane najavljene žalbe, a s druge konačan obračun sudskih troškova koje, po presudi, mora platiti država, dva su moguća pravca u kojim će se afera Energopetrol nastaviti razvijati. Jedan je da se Tužilaštvo ovaj put ozbiljno uhvati posla i da na optuženičku klupu dovede Žilićeve “barabe” koje su krive za Brankovićeva “djela”. Drugi je, iskusni misle i vjerovatniji, da cijelu priču prekriju ruzmarin i šaš.

Sudnica: Tužilaštvo u vjetar bacilo stotine hiljada?

Foto: AMER KAJMOVIĆ

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.