Šta da se radi kad je Sarajevo brdovito!

Građevinsko preduzeće Butmir sa Agencijom za bankarstvo FBiH i Upravom za indirektno oporezivanje je obavilo dobar posao prodajući im dio izgrađenih nebodera u Novom Sarajevu. Istražni organi provjeravaju da li je Butmir zaista bio i jedini poželjan ponuđ

Dani - - Ekonomija-kriminal-politika - Piše: ERNAD METAJ

Dok Vlada FBiH godinama kuburi s poslovnim prostorom izdvajajući stotine hiljada maraka za podstanarski odnos, u Federalnoj agenciji za bankarstvo (FBA) prostora imaju viška. U svom vlasništvu ova, kako je vole zvati, nezavisna i neprofitna agencija ima dvije zgrade. Jedna od njih skoro dvije godine zjapi prazna, jer je Agencija preselila u nove prostorije, čija nabavna vrijednost se vodi 19.599 325 KM.

UIO: Konfiguracija terena grada Sarajeva je takva da u prečniku većem od dva kilometra od zajedničkih institucija ulazimo u nepovoljne terene

Kupovina nove zgrade svojevremeno je bila predmet interesovanja Finansijske policije, a prema saznanjima Dana, njom se aktivno bave i u sarajevskom Tužilaštvu. FBA je zgradu kupila od firme Butmir, a cijeli slučaj je još interesantniji jer je u istom neboderu pod čudnim okolnostima poslovne prostore kupila i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

Sve po zakonu

Upravni odbor FBA je 14. februara 2014. donio odluku o kupovini dijela zgrade u izgradnji u Ulici Zmaja od Bosne (između hotela Bristol i JP Elektroprivreda BiH). Po

objavljenom javnom pozivu, preduzeće Butmir je bilo jedini ponuđač sa cijenom od 18.937.258 KM. U oktobru iste godine Upravni odbor je donio odluku kojom je odobrio potpisivanje dodatnog ugovora u svrhu prilagodbe prostora i unutrašnjeg rasporeda prema potrebama naručitelja.

Dodatni ugovor je potpisan sredinom 2015. godine, a Agenciju je koštao dodatnih 306 hiljada maraka. Osim plaćene 19.243.584 marke firmi Butmir, FBA je dodatno utrošila oko 100.000 maraka na ugradnju roletni i kontrolu prolaza radnog vremena, te oko 250.000 za troškove nadzora i usluge notara i advokata.

U to vrijeme direktor Agencije za bankarstvo FBiH bio je Zlatko Barš, jedan od ljudi koji se najduže zadržao na čelu neke od državnih institucija. Novi direktor FBA je Jasmin Mahmuzić, koji kaže da se nije bavio onim što je bilo prije njega, jer trenutno u Agenciji ima previše tekućih i novih obaveza.

“Iz Ureda za reviziju institucija FBiH kontrolišu poslovanje Agencije i, ako je bilo nešto sporno, vjerovatno će se naći u njihovom izvještaju. Sa naše strane, omogućeno im je da nesmetano rade svoj posao”, istakao je Mahmuzić.

Interesantno je da u ranijem periodu FBA nije bila predmet kontrole Ureda za reviziju, tako da se sa nestrpljenjem čeka šta će utvrditi ovlašteni revizori i kojim periodom će se baviti.

U vrijeme kada su se donosile odluke o kupovini dijela zgrade, u Upravnom odboru FBA su sjedili sadašnja ministrica finansija FBiH Jelka Milićević, Haris Ihtijarević, Ljerka Marić, Emir Silajdžić i Rajka Topčić. Većina tokom rada na ovoj priči nije bila dostupna, a oni koji su se javili na naše pozive, nisu bili baš raspoloženi za priču, između ostalog jer ih sjećanje nije služilo najbolje.

“Teško je ovako bez papira razgovarati, ali vjerujem da je sve urađeno u skladu s pravilima. U Agenciji ima dovoljno stručnih kadrova koji su za Upravni odbor pripremali materijale po kojima smo mi donosili odluke”, rekla nam je Topčić.

Iz izvora bliskih Agenciji doznajemo da su 2012. još četiri firme nudile svoje prostore za smještaj FBA

Izvještaji Finansijske policije iz tog vremena ipak govore drugačije. Tokom višemjesečnog češljanja poslovanja FBA, navodno su otkrili brojne nepravilnosti poput malverzacija internim troškovima, a Finansijsku policiju su interesovali i detalji oko kupovine dijela zgrade.

“Ovlaštena službena lica Finansijske policije, nakon što su okončala aktivnosti po zahtjevu Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, na temelju utvrđenih činjenica i prikupljenih dokaza sačinili su Izvještaj o postojanju osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu, broj: 14-03-03/2-0372.1-03/2.6-03/5.114-111-33/12 od 31.12.2014. godine i Dopunu izvještaja o postojanju osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu, broj: 14-03-03/203/2.1-03/2.6-03/5.1-14-111-332/12/14 od 16.05.2017. godine i iste sa prikupljenim objektivnim i subjektivnim dokazima dostavila Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo na analizu, ocjenu i eventualno dalje postupanje”, u svom dopisu naveli su iz Finansijske policije.

Iz Tužilaštva nisu mogli otkrivati detalje jer su istrage još uvijek u toku, a prema saznanjima Dana, u skorije vrijeme je moguće i podizanje prvih optužnica. Istina, nisu vezane za kupovinu zgrade, ali prema pouzdanim informacijama i na ovom predmetu se ozbiljno radi i upućen je nalog nadležnim policijskim agencijama za provjere određenih saznanja.

Bivši direktor FBA Zlatko Barš smatra da je kupovina zgrade obavljena u skladu sa zakonom, ali i u duhu dobrog privrednika. Za njega, FBA je jedna od najbolje ustrojenih agencija u BiH, za što bi potvrda trebala biti i činjenica da je godinama akumulirana

dobit iskorištena za kupovinu novog objekta.

Izvještaj Finansijske policije ne brine ni bivšu članicu Upravnog odbora Rajku Topčić.

“To ne mora ništa značiti. Ja se cijeli život bavim vještačenjima. Koliko je samo optužnica u BiH podignuto i na kraju su optuženi oslobađani od krivice”, smatra Rajka Topčić.

Za poznate kupce

Ne mora, ali iz Agencije za bankarstvo bi uskoro trebali pojasniti zašto se mijenjao prvobitni ugovor, posebno u dijelu promjene kvadrature kupljenog prostora. Prema informacijama Dana, aneksima su dobijena 42 kvadrata više kancelarijskih prostora, dok je smanjena površina garažnih mjesta za 62 kvadrata i vanjskog parking-prostora za oko 50 kvadrata. Prema ovim informacijama, izvršeno je i umanjenje površine ostatka ravnog krova za 450 kvadrata.

Cijela priča oko kupovine poslovnih prostora od firme Butmir možda i ne bi bila toliko interesantna da negdje u isto vrijeme dio iste zgrade nije kupila i Uprava za indirektno oporezivanje. Kupovina prostora za Regionalni centar UIO jedna je od najbolje osmišljenih prodaja privatnog poslovnog prostora nekoj od državnih agencija.

Tender savršeno i čisto osmišljen, od državnog Ministarstva finansija, preko UIO i njenog Upravnog odbora, pa do Vijeća ministara. Bez ikakvih neregularnosti, a opet sa jasnim kriterijima koji su vodili samo jednom pobjedniku.

“Kupovina objekta se izvršila na osnovu javnog oglasa i tenderske dokumentacije, te na osnovu finansijski i tehnički najpovoljnije dostavljene ponude po osnovu oglasa. Tenderskom dokumentacijom je traženo da se objekat nalazi na području grada Sarajeva, udaljenosti ne većoj od dva kilometra od institucija BiH”, stoji u dopisu iz UIO.

Upravo činjenica da je kao kriterij postavljena udaljenost od institucija BiH, sugeriše da je tender bio raspisan za poznatog kupca. U UIO na to gledaju drugačije. U dopisu koji su poslali Danima kao razlog navode činjenicu da je UIO dio institucija BiH tako da blizina olakšava zajedničku saradnju (čišćenje objekata). I ne samo to...

“Konfiguracija terena grada Sarajeva je takva da u prečniku većem od dva kilometra od zajedničkih institucija ulazimo u nepovoljne terene, brdovite, za ovu vrstu objekta”, stoji u dopisu iz UIO.

Daljinskom odrednicom iz

utrke je eliminisan Ljiljanko Palac iz Gruda, u čijoj zgradi na Čengić-Vili je već smješten Službeni list BiH.

U decembru 2014. ozvaničeno je ono što su mnogi pretpostavljali. UIO je kupio dio jednog od tri nebodera koje je gradila firma sarajevskog tajkuna Huseina Hasibovića Seje. Prema informaciji iz UIO, ukupna cijena kupljenog prostora RC Sarajevo iznosi 14.153.337,90 KM sa PDV-om.

Za Hasibovića mnogi tvrde da je bio omiljeni građevinar Zlatka Lagumdžije, koji je u to vrijeme bio u Vijeću ministara. Njegovo ime se veže za afere Reket i Bošnjački institut. Istraživalo se da li je u aferi Reket Hasibović bio posrednik Zlatka Lagumdžije i Damira Hadžića prilikom navodnog reketiranja poduzetnika Nihada Imamovića, dok je u slučaju Bošnjački institut istraživano da li je Hasibović zajedno s Lagumdžijom privatnim avionom letio u Cirih, gdje je, navodno, ispražnjen sef Adila Zulfikarpašića. Ni u jednom slučaju nije podignuta optužnica.

Za razliku od UIO, kako smo već konstatovali, Hasibović nije imao protukandidata na javnom pozivu Agencije za bankarstvo FBiH, što

Mahmuzić: Iz Ureda za reviziju institucija FBiH kontrolišu poslovanje Agencije i ako je bilo nešto sporno, vjerovatno će se naći u njihovom izvještaju

ne znači da nije bilo zainteresovanih. Iz izvora bliskih ovoj agenciji doznajemo da su 2012. još četiri firme nudile svoje prostore za smještaj FBA. Među njima bio je i Interinvest već pomenutog Palca. Nakon što je prikupila ponude, Agencija za bankarstvo tada je, prema sjećanju Zlatka Barša, poništila tender.

Od šestog

“Koliko se sjećam, ni jedna od pristiglih ponuda nije ispunjavala postavljene kriterije, pa ni ona firme Butmir”, kaže Barš.

Dvije godine kasnije Butmir zadovoljava sve kriterije Agencije za bankarstvo FBiH i jedini dostavlja ponudu po raspisanom javnom pozivu. Šta se u međuvremenu događalo, za mnoge će ostati tajna.

“Vjerujte mi da se slabo sjećam tog perioda, mada iz ove perspektive mogu tvrditi kako Agencija za bankarstvo više liči na privatnu kompaniju nego na državnu instituciju. Bilo je sukoba i u Upravnom odboru, čak je jednom tadašnji predsjednik Haris Ihtijarević javno tvrdio kako ima moju podršku, što nije bila istina i što sam mu javno rekao”, u telefonskom razgovoru istina nevoljko rekao nam je bivši član Upravnog odbora Emir Silajdžić.

Navodno na Upravni odbor su stizali materijali samo sa šturim osnovnim informacijama, a čini se kako se još manje pruža federalnom Parlamentu koji razmatra izvještaj o poslovanju Agencije za bankarstvo.

“O radu te agencije se veoma malo zna. Meni skoro nevjerovatno izgleda da Parlament imenuje Upravni odbor koji poslije skoro da ne osjeća nikakvu odgovornost prema ovoj instituciji”, smatra Dženan Đonlagić, predsjednik Kluba DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

O kupovini zgrade Đonlagić nije imao puno informacija. U izvještaju o poslovanju FBA za 2014. godinu, o kupovini objekta se navodi da je prostor kupljen nakon objavljenog otvorenog postupka javne nabavke. U izvještaju se još kaže da je kupovina obavljena u skladu s odlukom Upravnog odbora, da prostor zadovoljava sve potrebe Agencije i da se vrši stručni nadzor završetka poslova.

Agencija za bankarstvo je nakon nekoliko promjena prvobitnog ugovora dobila saglasnost da 1/1 uknjiži 4.553 kvadratna metra kupljenog prostora. Kako Dani nezvanično saznaju, oko 4.150 kvadrata se odnosi na poslovne prostore od šestog do 13. sprata.

Za pet miliona manje UIO je kupio spratove ispod FBA, istina sa 500 kvadrata manje kancelarijskog prostora. UIO je ukupno kupio 4.721 kvadrat. Iz ovog se jasno vidi da su cijene po kvadratnom metru različite i da je Agencija za bankarstvo skuplje plaćala poslovni prostor, iako je na višim spratovima. Pri tome treba imati u vidu činjenicu da je UIO tek poslije kupio prostore ispod FBA.

“Iskreno, mislim da se u to vrijeme nije mogla naći povoljnija ponuda od one koju smo dobili. Odluka da se kupuju prostori od VI do XIII sprata je donesena iz praktičnih razloga. Te prostorije su nam više odgovarale za rad, a i manja je buka”, istakao je Barš.

Koševo 3 prazno

Čini se da su FBA i UIO bili i najbolji kupci Butmira. Jedan od nebodera kupila je Turkish Ziraat banka po neuporedivo povoljnijim uslovima. Prema nezvaničnim informacija, banka je je za cijeli neboder izdvojila oko 30 miliona maraka, ali tu informaciju nismo mogli provjeriti jer iz banke nikad nisu odgovorili na upit Dana.

U to vrijeme Butmir je u neboderima prodavao i stanove čija cijena je i do 2.000 maraka bila jeftinija po kvadratu, a kupovali su političari i zaposleni u javnim preduzećima.

Osim toga, važnim se čini i napomenuti kako u FBA vlada pravi komoditet. Na jednog zaposlenog trenutno pripada u prosjeku oko 41 kvadrat prostora, a Agencija ima i 57 parking-mjesta iako posjeduje devet službenih automobila.

“To uopšte nije tačna informacija. Kada izuzmete sale za sastanke, zajedničke prostorije, ja mislim da po jednom uposlenom nema ni 15 kvadrata kancelarijskog prostora”, kaže Zlatko Barš.

Zato FBA trenutno ima i 1.210 kvadratnih metara neiskorištenog prostora u staroj zgradi u Ulici Koševo 3, čija vrijednost je procijenjena na približno 3,4 miliona maraka. Za prodaju ovih prostora već je tri puta objavljivan javni poziv, ali nije bilo zainteresovanih.

Kako Dani saznaju, Upravnom odboru je u proteklom periodu išlo nekoliko prijedloga - od promjene načina prodaje, do umanjenja cijene do 10 odsto. Kako stvari trenutno stoje, izabrana je ova posljednja. Do promjene rukovodstva Agencije nikome se izgleda nije žurilo, iako je za kupovinu nove zgrade uzeta pozajmica iz rezervi Agencije u iznosu od četiri miliona maraka. Ta sredstva trebaju se namiriti prodajom starih poslovnih prostora.

Odluka o prodaji po umanjenoj vrijednosti usvojena je sredinom oktobra 2015., a nastavak je uslijedio tek krajem 2016. godine. Treća prodaja po umanjenoj vrijednosti definitivno je propala početkom februara ove godine, kada ponovo nije bilo prijavljenih ponuđača.

“Ponovo ćemo je dati na prodaju nakon godišnjih odmora”, za

Dane je izjavio Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo.

Direktor neutemeljenim smatra tvrdnje da se s aspekta površine išlo neracionalno u kupovinu novog prostora. Prema njegovom mišljenju, intencije međunarodne zajednice su da se supervizija banaka u BiH objedini na jednom mjestu i logično bi bilo da sve bude na jednom mjestu.

Uz ovo, iako mnogi u Agenciju za bankarstvo upiru prstom smatrajući da ima previše zaposlenih, Mahmuzić kaže da su potrebe veće i da će uskoro nedostajati ljudi za sve poslove koje Agencija mora obavljati. Trenutno je u FBA zaposleno 109 osoba..

FBA trenutno ima i 1.210 kvadrata neiskorištenog prostora u staroj zgradi u Ulici Koševo 3 čija vrijednost je procijenjena na približno 3,4 miliona

FBA je prostore kupovala dok su bili u izgradnji Domaćinski:

Mahmuzić: Ne vidi da je neracionalno trgovano

Barš: Po zakonu i u duhu dobrog privrednika

Đonlagić: Parlament se ne pita

Stanari: Bez imena na interfonu za privatne stanove

Turkish Ziraat banka napravila najbolji posao? Sve je u cijeni:

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.