Rat počinje!

Kraj 2017. rok je iz dva ultimatuma postavljena pred BiH - SNSD-ovog da se vrati na izvorni Dejton i HDZ-ovog da se mijenja Izborni zakon. Ako Dodik i Čović ne budu zadovoljni odgovorima, prvi kreće u otcjepljenje, drugi oživljava Herceg-Bosnu. Dani na na

Dani - - Vruća Jesen - Piše: SAŠA RUKAVINA

Zanimljivu su priču portala Dnevno.hr, objavljenu u januaru ove godine, krajem augusta oživili bh. portali: izvjesni Darko iz Banjaluke ispričao je kako je u Njemačkoj za 30.000 eura prešao na islam.

Darko je iz Banjaluke otišao trbuhom za kruhom ne tako davno: "Dugo sam čekao na posao, ali ga nisam dobio. Spakirao sam se i za Njemačku sprašio. Teško jeste, ali izbora nije bilo. Hrvatima je u RS-u sve teže. Ni Banjaluka nije što je nekoć bila."

Ima koalicije. Bošnjačke

Došao je, kaže, "u jedno manje mjesto blizu Stuttgarta i dobio posao da čistim nekakve urede". Od plate je preživljavao, "ali za početak bolje išta nego ništa". Onda mu je prišao "vlasnik, inače musliman, reći ću samo s našeg govornog područja", ponudio mu 30.000 eura "u kešu i super dobar posao u Švedskoj".

"Vrbovao me i ja sam pristao, jer ipak su to pare. Za te pare kod nas u Bosni mogu kupiti stan, ako se ikada vratim, a ako se i ne vratim, a mislim da neću, imam bar nešto para za kakav-takav život, jer iz Bosne nisam ništa ni donio. Osim uspomena. Uglavnom tužnih", ispričao je Darko.

I zar je, pita on, "više važna vjera, pa jedan je Bog. Ionako kada se rodimo, ne dopuste nam da sami biramo vjeru. Ni ime. Drugi nam odrede i ime i vjeru. To nam dadnu. Ta neće nam dati pare", kaže Darko, jedan od šest bh. katolika iz BiH na privremenom radu u Njemačkoj koji su prihvatili slične ponude, čije podatke, tvrdi Dnevno. hr, portal ima. Ta je priča toliko slojevita i otvara bezbroj pitanja koja se mogu smjestiti u kontekst bh. stvarnosti da ju je nemoguće ignorisati. Međutim, borci za vitalne nacionalne interese, Darka, ali i drugih Bosanaca i Hercegovaca u sličnom položaju u kojem je on bio u Banjaluci, neće se zabaviti nijednim njenim slojem. Darko, ni kao katolik, ni kao musliman, nije dio biračkog tijela koje će tim borcima obezbijediti da i nakon oktobra 2018. nastave održavati agoniju u kojoj se zemlja nalazi bar zadnjih "20 najtežih godina".

Bitka za to biračko tijelo traje neprekinuto od oktobra 2014. i objave rezultata tada održanih opštih izbora. Ove tri godine SDA, HDZBiH i SNSD, stranke koje tad jesu osvojile najviše glasova, potrošile su ubjeđujući sebe i sve oko sebe da oni jesu vlast, ali da...

Zadnja važeća informacija koju trenutno imamo pred odlazak ovih

Dana u štampariju je da koalicija ili bar njen bošnjački dio, SDA i SBB ipak postoji. Rekao je to lider SDA Bakir Izetbegović: "Ona je funkcionalna i daje rezultate". Ta je izjava stigla nakon sedmice žestokih prepucavanja izazvanih najavama SBB-a da će u Parlamentarnoj skupštini BiH njeni predstavnici glasati protiv Vijeća ministara BiH, na čijem je čelu SDA-ov Denis Zvizdić, među ministrima je SBBov Ismir Jusko, a među zamjenicima ministara Sead Jusić, kojeg je SBB otjerao jer nije podnio ostavku zbog skandala sa odobrenjem pripadnicima Trećeg RS pješadijskog puka Oružanih snaga BiH da se postroje u Banjaluci tokom obilježavanja neustavnog Dana RS-a 9. januara ove godine.

Da, neophodna je alternativa

Uskraćivanje povjerenja Vijeću ministara samo je, naravno, kulminacija sukoba ova dva koaliciona partnera, izazvanih prije svega ličnim animozitetima stranačkih čelnika Izetbegovića i Fahrudina Radončića. Svjestan da to ne može sakriti čak ni pričom da SBB kad se okrene protiv Vijeća ministara mora povući sve svoje ljude iz upravnih odbora i sa direktorskih mjesta u državnim firmama i ustanovama, Izetbegović sve pokušava relativizirati.

"SBB i SDA nisu isto što i Radončić i Izetbegović. Mi smo predsjednici stranaka i naš odnos se reflektira na odnos stranaka i na odnose u državi, ali ne presudno. SBB-ovi ministri vrijedno rade, kao i oni iz SDA. Slična stvar je i sa parlamentarcima", kaže on i nada se, kako je rekao, da će "uspjeti zajednički završiti nekoliko bitnih projekata za BiH, čak i u sljedećoj" izbornoj godini.

Ne kaže Izetbegović koje, ali će test imati vrlo brzo: do kraja septembra BiH mora ući u Transportnu zajednicu ili će, jasno kaže SBBom ministar Jusko, ostati bez pola milijarde maraka. Toliko je za četiri infrastrukturna projekta odobrila Evropska unija, ali je novac na čekanju jer početkom jula u Trstu BiH nije potpisala pristupnicu.

Sjećamo se te drame. Sve je bilo dogovoreno, onda se Vlada RS-a sjetila da je to prenos nadležnosti entiteta na državu i odbila dati svoju saglasnost. Pa je neko premijerki

Uskraćivanje povjerenja Vijeću ministara samo je, naravno, kulminacija sukoba ova dva koaliciona partnera, izazvanih prije svega ličnim animozitetima

RS-a Željki Cvijanović objasnio šta se time gubi i delegaciji u Trstu u kojoj su bili Zvizdić, Jusko i ministar spoljnih poslova Igor Crnadak saglasnost manjeg bh. entiteta je stigla. No, palo je na Vijeću ministara: urbana legenda kaže da su na telefonskoj sjednici koju je Zvizdić organizovao iz Trsta, protiv bili ministri iz HDZ-a BiH. Ta je stranka kasnije to mlako demantovala, ali odluke o pristupanju BiH Transportnoj zajednici još nema, a vrijeme curi.

Transportna zajednica za sada nije razlog zbog kojeg Izetbegović (na stranačkoj skupštini u Kaknju) najavljuje da će se tražiti alternativa HDZ-u BiH. Razlog je, tako glasi izvorna verzija, to što lider HDZ-a BiH Dragan Čović "umjesto dogovora sa Bošnjacima" razgovara sa "Dodikom koji je rušitelj BiH". Ili, kako će to kasnije pojasniti Izetbegović, "u svemu, a naročito u politici, neophodna je alternativa ako imate nekoga ko drži monopol u bilo čemu i ako može bez obrazloženja obustaviti procese, ucjenjivati, nametati volju manjine u odnosu na volju većine".

"Potrebna je bolja saradnja sa bošnjačkom politikom i mislim da je to ta sprega koja pokreće BiH naprijed. Ima nje i u ovom času, jer ne mogu reći da HDZ ne radi zajedno sa nama kada je u pitanju Reformska agenda, put ka članstvu u EU, ali moglo bi to bolje, i uvijek kada imate alternativu, može neko drugi ući da to radi mjesto vas", pojašnjava Izetbegović taj svoj stav u intervjuu za TV1.

Otcjepljenje i Herceg-Bosna

A "neko drugi" umjesto HDZ-a BiH hitno treba ne samo Izetbegoviću i ne samo zato što je odnos te stranke i njenog čelnika Čovića prema ostatku koalicije koja vlada državom gotovo arogantan i omalovažavajući. Treba li podsjećati da se Čović sa liderom u BiH opozicionog SNSD-a Miloradom Dodikom mjesečno vidi više puta

Odnos HDZ-a BiH i njegovog čelnika Čovića prema ostatku koalicije koja vlada državom gotovo je arogantan i omalovažavajući

nego što se sastao sa svim liderima stranaka u BiH vladajućeg Saveza za promjene u zadnje tri godine?

Mnogi bi rekli da Dodik i Čović spremaju koordinirani udar na BiH do kraja 2017.

Dodikov plan jasan je i najavljen u SNSD-ovoj stranačkoj deklaraciji usvojenoj 25. aprila 2015: "Ukoliko do kraja 2017. godine ne bude vidljivih procesa i mjerljivih rezultata uspostavljanja pozicija Republike Srpske u skladu sa aneksom 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, Narodna skupština Republike Srpske treba u toku 2018. godine raspisati referendum o samostalnom statusu Republike Srpske."

Jasno i glasno. Baš kao što su jasne, a i sve glasnije najave HDZove kćerke-firme Hrvatskog narodnog sabora da će se, ako do zime ne bude vidljivih pomaka u promjenama Izbornog zakona BiH, HNS povući iz Vašingtonskog sporazuma (!) potpisanog 1994. i oživiti ratnu paradržavu Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu.

HNS je napravljen u oktobru 2000. kao odgovor na međunarodno gašenje takozvane hrvatske samouprave, u stanju kliničke smrti bio je od marta 2001. do aprila 2011., kada je oživljen zbog izbacivanja HDZ-a iz SDP-ove platformske vlasti i u posljednjih šest godina napravio je stvarnu strukturu državne uprave kojoj nedostaje samo teritorija, a nju će mnogi prepoznati u HDZ-ovim predloženim A-B-C izbornim jedinicama.

Izborni zakon se, realno, mora mijenjati jer je Ustavni sud BiH stavio van snage dovoljno njegovih odredbi o izboru delegata za federalni Dom naroda, da poslije izbora iduće godine BiH formalno ne može formirati ni državnu vlast. U ovom trenutku na stolu je samo HNS-ov prijedlog koji neće proći, SDA tvrdi da svoje vizije ima, ali ih nije objavila, stranke iz RS-a kažu da je to federalni problem i neće da se petljaju, opozicija ne kaže čak ni da ima ideje kako riješiti problem.

Ljetne vreline protegnuće se tako i na političku jesen i zimu, to nije teško vidjeti. Baš kao što nije teško predvidjeti svu težinu frontalnog sinhronizovanog udara HDZ-a BiH i SNSD-a na državu. Jedino što je u ovom trenutku teško vidjeti je da je država spremna za te udare.

Jer, rasprave o Pelješkom mostu, referendumima za NATO ili dodjele nagrada na konjičkom Memorijalu “Alija Izetbegović” u Krajini nisu nikakav, a kamo li pravi odgovor!.

Ministri u Parlamentu: Prve žrtve odnosa koji se dalje komplikuju

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.