Nismo spremni za nove prijetnje!

Pokazalo se da sigurnosne agencije nisu spremno dočekale ni terorizam, pa je teško predvidjeti šta će biti sa cyber kriminalom, bioterorizmom, jačanjem svijesti o nepravednoj raspodjeli društvenih bogatstava, što su sve nove prijetnje koje se tek naziru

Dani - - Intervju Dana - direktor Centra za sigurnosne studije Razgovarao: SAŠA RUKAVINA Foto: AMER KAJMOVIĆ

Zašto je Dodik jedan od rijetkih političara iz Evrope i svijeta koji je toliko puta bio kod Putina?

DANI:

Kolika je danas stvarna opasnost da neki globalni ili regionalni sukob dovede do pravog rata kod nas ili u okruženju?

HADŽOVIĆ: Mislim da smo sada svi svjesni da nema apsolutne sigurnosti, posebno sa ovim savremenim prijetnjama poput terorizma. Vidimo da se vlade mnogih zemalja distanciraju od demokratske obaveze da zaštite svoje građana, pa tako sve češće čujemo visoke dužnosnike kako izjavljuju da ne mogu građanima garantovati stopostotnu sigurnost. Kada to ne mogu države poput SAD-a, Velike Britanije, Njemačke ili recimo Francuske, mislim da trebamo spoznati da živimo u veoma nepredvidivom svijetu sa aspekta sigurnosti. Potom to možete dalje komparirati sa nekim zemljama Bliskog istoka, Azije, Afrike ili zemalja tzv. trećeg svijeta, gdje ne postoji u dovoljnoj mjeri ni neophodna struktura države. Pravi rat na ovim prostorima, bar onakav kakvom smo svjedočili u nedavnoj prošlosti, nije po mom mišljenju izvjestan u bliskoj budućnosti. Realnija sigurnosna procjena je da možemo biti ugroženi nekim drugim rizicima koji su posljedica ratova na udaljenim područjima. Ignorisanje početka ratnih dešavanja u Siriji i Iraku 2011. godine, svakako je najbolji primjer kako sukobi prilično daleko od nas imaju posljedice po naše sigurnosno okruženje. Teroristički akti na području Evrope i migracijska kriza najiluzornije nas upozoravaju na blisku povezanost dešavanja na globalnom planu. Ove najveće zemlje, posebno članice EU, iskoristile su nakon II svjetskog rata period mira da naprave prosperitetne, moderne države, da fokus stave na boljitak svojih građana i u tome su u značajnoj mjeri uspjele. EU je najpoželjniji kutak svijeta u svim segmentima, od zaštite ljudskih prava, ekonomskog prosperiteta do sigurnosti. DANI: A onda je pao Zid...

HADŽOVIĆ: U periodu prije pada Zida konflikti su bili uglavnom između zemalja. U zadnjih 30 godina to se mijenja, imamo ogroman porast građanskih i etničkih konflikata unutar jedne zemlje i to je sada postao predominantni oblik sukoba. Sa Svjetskim trgovinskim centrom 2001. vidimo da se paradigma sigurnosti pomalo mijenja. Desio se jedan od prvih ozbiljnijih napada u zemlji kao što je Amerika i polako se počela podrivati njena sigurnost, koja se do tada smatrala zagarantovanom. Sa ovim globalnim kretanjima i novim globalnim izazovima, došli smo u situaciju da je veoma teško predvidjeti šta će se dešavati i koliki zapravo stepen sigurnosti uživamo.

DANI: Puno ljudi kaže da traje novo geopolitičko preslaganje mape svijeta. Šta to, ustvari, tačno znači?

HADŽOVIĆ: Amerika je poslije II svjetskog rata iskoristila svoj veliki doprinos vezan za okončanje ovog globalnog sukoba te podršku Evropi da se što brže ekonomski oporavi. Revitalizirala je svoju vojnu silu koja je bila donekle srozana posljedicama Vijetnamskog rata, značajno potakla urušavanje Sovjetskog saveza i završetak bipolarnog svjetskog poretka, te krajem osamdesetih godina postala hegemon kome su svi priznali da je najjača vojna i politička sila na svijetu. Ona još uvijek ima te obrise, ali kako vrijeme prolazi, druge zemlje nastoje da ukinu dominaciju koju posredstvom neoliberalizma Amerika održava i u NATO-u i u međunarodnim organizacijama i finansijskim institucijama, pa u velikoj mjeri i unutar Evropske unije putem svojih snažnih saveznika. Jedan od novih aktera je, zašto to ne reći, i EU koja traži mnogo više uticaja i priznanja na međunarodnom planu. Druga je Kina koja je ostvarila veliki ekonomski rast i nastoji se što bolje pozicionirati na svjetskoj sceni. I, svakako, Ruska Federacija koja nastoji povratiti staru slavu. Zahvaljujući cijenama energenata, imala je povoljan ekonomski period, koji joj je omogućio stabilizaciju društvenog stanja te početak širenja uticaja na regionalnom nivou. Snižavanjem cijena energenata ostali akteri pokušali su pravovremeno ograničiti njen uticaj, ali je Rusija iskoristila određeni vakuum i zamor nekih zemalja za vojnim intervencionizmom. Mudra

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.