Između Rusa i BiH

U fizički obračun u parlamentarnim klupama niko ne vjeruje, ali je lider PDP-a Branislav Borenović kazao za Dane “da će jesen u RS-u biti žestoka politički, ali i izuzetno komplikovana u životnom smislu”

Dani - - Dodikijada - Piše: GORDANA KATANA

Peter Ivancov, ambasador Ruske Federacije u BiH, koncem avgusta izjavio je da Rusija ne utiče ni na koga i ne pokušava “uzdrmati situaciju” na Balkanu, već naprotiv, gradi i razvija uzajamno korisne odnose sa svim zemljama regije na osnovu ravnopravnosti, dijaloga i saradnje. Komentarišući optužbe iz Vašingtona da Ruska Federacija destabilizuje zemlje Balkana, Crnu Goru, Makedoniju, a preko RS-a i BiH, Ivancov je naveo da one dolaze uglavnom iz trećih i veoma dalekih zemalja, dok zemlje regiona i lokalni političari, na primjer u BiH, imaju potpuno suprotna mišljenja.

“BiH, kao i Crnu Goru i Srbiju, pokušavaju na bilo koji način prisiliti na ispit lojalnosti - ili Rusija ili Zapad. Prema mom mišljenju, ovo je najgrublja greška. Nije moguće nekoga prisiliti na takav izbor koji može samo podijeliti društvo u zemljama regije i stvoriti temelj za društveni sukob. Ruska Federacija se zalaže za dugoročne kontakte i sa RS-om i Federacijom BiH, te sa svim konstitutivnim narodima”, podvukao je Ivancov.

Dodik i Rusija

Ipak, u trenutku kada je Ustavni sud BiH donio odluku o knjiženju vojne imovine na Velikom Žepu na BiH, a Štab NATO-a u BiH istu pozdravio, Ivancov se bezrezervno svrstao na stranu vlasti RS-a, koja se jasno usprotivila ovoj odluci i najavila da ona neće biti provedena. Ivancov je izjavio da je većina stanovništva RS-a protiv pristupanja BiH NATO-savezu i upozorio da bi ignorisanje volje jednog od tri konstitutivna naroda bilo u suprotnosti sa principima Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Istakao je da je očigledno da postoji ozbiljan rascjep u društvu u BiH u vezi sa pristupanjem NATO-u.

“Većina stanovništva RS-a je protiv članstva u ovoj vojnoj Alijansi, čiji ciljevi i zadaci u sadašnjoj fazi nisu nipošto jednostavni, a za mnoge ljude nisu jasni. Ne doprinosi povjerenju srpskog naroda prema Alijansi ni njena uloga u dobu sukoba devedesetih godina prošlog vijeka u BiH i na Kosovu i Metohiji”, naglasio je Ivancov.

Iako je knjiženje perspektivne vojne imovine jedan od koraka u pravcu aktiviranja MAP-a, a ne i ubrzanog članstva BiH u NATO-savezu, namjernim izvrtanjem teza Milorad Dodik, predsjednik RS-a, i partije koje čine vlast u ovom bh. entitetu odluku Ustavnog suda BiH iskoristili su kako bi pokrenuli žestoku kampanju s ciljem potpune blokade ulaska BiH u tu vojnu alijansu.

Da li je RS u svojevrsnom rascjepu između sopstvene države i interesa Rusije, pitanje je na koje je, iz konteksta promjene odnosa vlasti RS-a spram NATO-a, u ovom trenutku teško dati odgovor. Evidentno je da je Dodik, što zbog svoje nacionalističke retorike, ali i niza odluka kojima se podriva BiH i opstruira njeno funkcionisanje, i prije nego je potkraj prošle godine došao pod udar sankcija SAD-a, izgubio naklonost i te države i većine članica Evropske unije.

Prirodno, stoga sada saveznike traži u Rusiji.

“Da li je RS suštinski pod utjecajem ruske politike ili Milorad Dodik to tako želi predstaviti, ja ne znam”, kazao je u razgovoru za Dane lider NDP-a Dragan Čavić.

Zvanično, kaže, jedini interes Rusije se ogleda u njenoj ulozi zemlje garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma i članice PIC-a.

“Stav Rusije tu je jasan. Zalaganje za gašenje OHR-a i ravnopravan tretman interesa oba entiteta i svih konstitutivnih naroda. Sve druge teorije oko mogućeg izazivanja konflikta koji bi Rusija ovdje potakla, meni više liče na špekulacije nego da je to istinski interes Ruske Federacije”, navodi Čavić.

Dosljedna nedosljednost

Priča oko članstva BiH u NATO-u, što se tiče vladajuće koalicije u RS-u, nije završena. Iako je, barem zasad, odustao od najavljenog referenduma na kojem bi se građani RS-a izjašnjavali žele li da BiH

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.