Fakat je slojevita ta Herceg-Bosna

Koliko u godinama zatvora vrijede zločini počinjeni u ime paradržave koja je, kako to kaže Ante Nobilo, od “izraza nužda, prerasla u potencijalni žeton za podjelu BiH”

Dani - - Haški Poduhvat - Piše: SAŠA RUKAVINA

Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Bruno Stojić, Valentin Ćorić i Berislav Pušić u trenutku kad ovi Dani stižu pred čitaoce, ulaze u zadnji mjesec svog života u pritvoru Međunarodnog tribunala za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u haškom parku Ševeningen. Jer, “do novembra” će biti donesena i objavljena odluka o žalbama Tužilaštva i prvostepeno osuđenih, saopšteno je nakon statusne konferencije u Tribunalu. Poslije toga, zavisno od presude, idu ili u zatvore širom Evrope ili kućama.

“Radimo na pisanju žalbene presude i vijećamo. Tačan datum objave još nije utvrđen”, prenijele su agencije koncem augusta riječi predsjednika Žalbenoga vijeća, sudije Carmela Agiusa.

Šta Hag (ne) smije

Ovu šestorku čelnika paradržave Hrvatske republike Herceg-Bosna Tribunal je u maju 2013. prvostepeno osudio na ukupno 111 godina zatvora za zločine nad Bošnjacima tokom rata u BiH, počinjene u okviru, kako je definisano, “udruženog zločinačkog pothvata”.

Bivši predsjednik vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić dobio je 25 godina, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković po 20, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić 10 godina zatvora.

Tokom žalbene rasprave u martu 2017. haško tužilaštvo se malo poigralo udruženim zločinačkim poduhvatom: nije bio jedan, nego tri. Tužiteljica Laurel Baig u završnoj riječi požalila se da je šestorka kažnjena samo za prva dva čiji je cilj, pojednostavljeno, bio pripajanje dijelova BiH Hrvatskoj. Nisu, međutim, osuđeni za treći koji, opet pojednostavljeno, “podrazumijeva da su okrivljenici morali pretpostaviti kakve će biti posljedice udruženih poduhvata 1 i 2”.

Baig je zato zatražila da im se kazne dignu na ukupno 225 godina. Odbrane i prvostepeno osuđeni su, naravno, zatražili da ih Žalbeno vijeće oslobodi. Hoće li, dakle, znaćemo “do novembra”. Ono što se, međutim, već sad zna, jeste da ni drugostepena, pravosnažna presuda neće promijeniti percepciju onoga što se u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini događalo tokom gotovo jednoipogodišnjeg rata završenog 1994. Vašingtonskim sporazumom.

Svjedoči tome i proslava osnivanja te paradržave na kojoj je krajem ovog augusta u Mostaru ravnatelj Dokumentacijskog centra Domovinskog rata Republike Hrvatske dr. Ante Nazor, kako prenosi Hrvatski medijski servis, “naveo i nekoliko ključnih činjenica koje Hag ne bi smio zaobići pri donošenju pravosnažne presude u predmetu Prlić i ostali”.

“Republika Hrvatska dosljedno se zalagala za cjelovitost BiH u njezinim međunarodno priznatim granicama. RH je pozvala Hrvate u BiH da izađu na referendum i zahvaljujući Hrvatima u BiH, referendum o neovisnosti BiH je uspio. Za razliku od Srbije koja to nije učinila do kraja rata, Hrvatska je među prvima priznala neovisnost BiH. Republika Hrvatska prihvaćala je i podržavala sve mirovne planove za sprečavanje i zaustavljanje rata u BiH, a HRHB nastao je u skladu s međunarodnim mirovnim planovima, koji su predviđali uređenje BiH kao federativne države. Republika Hrvatska naoružavala je i obučavala Armiju RBiH i zbrinjavala na tisuće izbjeglica iz BiH, među njima i veliki broj bošnjačkih izbjeglica, dok je istovremeno napadana s teritorija BiH”, pobrojao je Nazor.

Rekao bi on to, vjerovatno, i u Hagu da mjesec ranije haško Žalbeno vijeće nije konačno odbacilo žalbu Hrvatske na odluku iz 2016. da joj se ne dozvoli da u ovom slučaju bude “prijatelj suda”: “S obzirom na to da Hrvatska nije ni navela da je prvobitnom odlukom došlo do greške u odlučivanju, i s obzirom na to da preispitivanje ove odluke nije potrebno kako bi se spriječila nepravda, zaključujem da zahtjev nije opravdan. Hrvatska nije stranka u postupku, pa zbog toga ne može imati status u predmetu”, objavio je u julu sudija Agius.

Advokati optuženih i sami mogu posvjedočiti da je Hrvatska malo vodila računa o njihovim branjenicima sve do pred kraj postupka. Odjednom se osjetila toliko prijateljskom prema Sudu da je godinu na sve moguće načine pokušavala nešto reći u sudnici, tek kad je neko u Zagrebu pažlji-

Foto: NEWSBLIC.BA

Logor Dretelj: Herceg-Bosna je bila “uređen prostor” u kojem je “život funkcionirao”

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.