Spremaju li HDZBiH i SDA mostarizaciju BiH

Jesu li vlasti svjesne rizika kojem izlažu građane i državu u slučaju novih blokada i eventualne mostarizacije ne samo Federacije već cijele zemlje? Šta predlaže SDA?

Dani - - Kampanja Je Počela - Piše: ANJA GRABOVAC-ZVIJERAC

Do izmjena Izbornog zakona BiH mora doći. Jasno je to svim političkim akterima, ali zasad ne postoji zajednički jezik po kojem bi se uskladile političke aspiracije s provedbom odluke Ustavnog suda BiH u dijelu tog zakona koji se tiče izbora delegata u Dom naroda Federacije BiH, a koje je ovaj sud proglasio nevažećim.

Politički proces

Na izmjenama ovog zakona snažno su insistirali predstavnici međunarodne zajednice, donedavno ga nazivajući “najvažnijim političkim procesom u BiH”. Hrvatski narodni sabor (HNS) ponudio je svoje rješenje izmjena Izbornog zakona, koji su mnogi ocijenili diskriminatornijim od postojećeg. Prijedlog je glasovima hrvatskih i dijela srpskih delegata izglasan u Domu naroda PSBiH, a prema najavama predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, poslanici u Predstavničkom domu PSBiH će o prijedlogu dati sud već narednog mjeseca. Krupne izmjene Izbornog zakona dosad su nametali visoki predstavnici u BiH, a čini se da sada ni OHR nema rezervnu varijantu, već dogovor, po običaju, prepušta domaćim liderima.

- Odgovornost je stranaka i vlasti u BiH da omoguće provođenje relevantnih odluka Ustavnog suda BiH, koje su konačne i obavezujuće, te da osiguraju neometano održavanje izbora, kazali su za Dane u Uredu visokog predstavnika.

Postoji nekoliko mogućih scenarija u vezi sa odlukom Ustavnog suda BiH kojom su proglašene neustavnim pojedine odredbe Izbornog zakona BiH - od onih optimističnih do potpuno pesimističnih. Nemogućnost implementacije izbornih rezultata je

jedna od varijanti i to je ono što zabrinjava javnost u BiH. Naime, ovom odlukom neustavnim su proglašene odredbe Izbornog zakona BiH sa kojima je bila garantovana zastupljenost po jednog predstavnika svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona pri izboru članova Doma naroda Parlamenta FBiH, te kojima je bila utvrđena formula u pogledu broja delegata Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih koji se biraju/delegiraju iz svakog kantona, odnosno svake kantonalne skupštine pojedinačno za Dom naroda Parlamenta FBiH.

- Pojednostavljeno rečeno, više ne postoji zakonom utvrđena formula za konstituisanje Doma naroda federalnog Parlamenta. Pri sadašnjem stanju

nosioci vlasti svjesni rizika kojem izlažu građane i državu u slučaju novih blokada i eventualne mostarizacije ne samo Federacije BiH već cijele Bosne i Hercegovine. Predsjednik Foruma građana Tuzla, te bivši član CIK-a Vehid Šehić naglašava da ne postoji smetnja za raspisivanje općih izbora, ali ukoliko ne dođe do implementacije odluke Ustavnog suda, kada je u pitanju Dom naroda, bit će upitna funkcionalna vlast, odnosno način na koji će biti konstituisan Dom naroda FBiH, a što implicira i nemogućnost konstituisanja Doma naroda na državnom nivou.

- Neće se moći izabrati predsjednik niti potpredsjednici Federacije, te je upitno i formiranje Vlade FBiH, što bi značilo apsolutnu blokadu funkcionisanja vlasti u BiH. Moram istaći da se izbori ne provode radi stranaka, već građana koji bi trebali jasno upozoriti političare da su oni nosioci suvereniteta. Ali kad živite u državi apsurda, onda su građani samo procent i glasačka mašinerija, kaže Šehić za

Izmjene Izbornog zakona trebale bi uzeti u obzir i konačnu implementaciju oduke Ustavnog suda BiH u slučaju Grada Mostara, te odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga koje podrazumijevaju prethodno i izmjene Ustava BiH. Bivši ministar pravde u Vladi FBiH, esdepeovac Zoran Mikulić smatra izmjene Izbornog zakona koje je predložio HNS “izrazito diskriminatornim”. On smatra da HNS svojim prijedlogom pripadnicima vlastitog naroda uskraćuje, tamo gdje su manjina, temeljno biračko pravo, odnosno mogućnost da budu birani.

- Ne znam kako se danas takva briga za vlastiti narod zove. U moje se vrijeme zvala izdajom. Prava istina je da se pod krinkom decentralizacije, ustvari krije centralizacija na tri etničke teritorije. Po ovom prijedlogu, oni ustanovljavaju Hrvate prvog i Hrvate drugog reda. Ovi “manje važni” Hrvati su svi oni koji se nalaze izvan zapadne Hercegovine ili izvan Tomislav-Grada i Livna, pri čemu se svim ostalima uskraćuje pravo da budu birani u Dom naroda. Na isti način bili bi diskriminirani i Bošnjaci i Srbi na teritorijama gdje su oni manjina, kao da nam je, zaboga, malo diskriminacija, ističe Mikulić.

Stoga mu se ne čini realnim da ovaj prijedlog dobije podršku u Predstavničkom domu PSBiH. Prema njegovom mišljenju, BiH treba građanski model uz osiguranje zastupljenosti pripadnika svih naroda na ključnim pozicijama.

- Jer, valjda, kad si konstitutivan, nisi više gladan. Od zastava se ne živi. Odavde jednako odlaze i Hrvati, ali ne zato što su nezadovoljni Čovićevom ili HDZovom pozicijom, nego su nezadovoljni svojom pozicijom pod HDZ-om, govori Mikulić.

Jedno je sigurno, ukoliko u krajnjem slučaju i ne dođe do izmjena Izbornog zakona, izbori će nesumnjivo biti održani, ali kako je već ustanovljeno, postavlja se političku situaciju. Ne treba isključiti mogućnost da se ova odluka Ustavnog suda BiH pokuša iskoristiti kao argument za eventualno odgađanje izbora, zaključuje Begić.

To, zasigurno, odgovara političkim partijama na vlasti. Izbori zbog građana

Međutim, svi koji danas odlučuju o ovom i drugim ključnim pitanjima bi morali uzeti u obzir ključni faktor koji očigledno i konstantno zanemaruju u svojim političkim računicama, a to je narod, to su građani koji su odavno izgubili strpljenje. Pitanje je jesu li aktuelni legislative, tu formulu bi morala da utvrdi Centralna izborna komisija BiH svojom odlukom. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri su procesi odlučivanja unutar CIK-a podložni političkoj kontroli, odnosno može li donošenje ove odluke biti blokirano? Ukoliko bi donošenje ove odluke unutar CIK-a bilo blokirano, proces konstituisanja vlasti na nivou FBiH i na državnom nivou bio bi onemogućen. Federacija bi ostala bez zakonodavne vlasti, te bez izvršne, u čijem izboru učestvuje Dom naroda PFBiH. Također se ne bi mogao konstituisati niti Dom naroda PSBiH, kaže nam profesor ustavnog prava dr. Zlatan Begić, koji je svojevremeno bio dio stručne skupine koja je uradila prijedlog izmjena Ustava FBiH, uz podršku Ambasade SAD-a u našoj zemlji.

Pri takvom stanju stvari, mogla bi biti dovedena u pitanje stabilnost ustavnog poretka, te mir i sigurnost u državi. Profesor Begić ističe da uvijek postoji mogućnost intervencije OHR-a, čime bi se mogao deblokirati proces konstituisanja vlasti, ali je pitanje koliko je to realna varijanta ukoliko se u obzir uzme institucionalna pasivnost i politička sterilnost ove institucije u posljednjim godinama.

- Postoji i optimistična varijanta koja podrazumijeva postizanje konsenzusa od strane ključnih političkih aktera u pogledu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kojim bi se implementirala odluka Ustavnog suda BiH u predmetnom slučaju, ali i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, u slučajevima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav, što je, također, pravna obaveza koja ne bi smjela dalje da se zanemaruje. Pitanje je, međutim, koliko je taj scenario realan s obzirom na aktuelnu

Zasad se izravno ne miješa i očekuje da problem riješe izabrani dužnosnici

Prijedlog izmjena Izbornog zakona očekuje se u Predstavničkom domu PSBiH

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.