Obećanja fiskalnog novca

Nezavisnost središnje banke temelji se na ekonomskom aksiomu da su novac i dug (ili kredit) strogo razdvojivi

Dani - - Svjetski Eksperti Za Dane - (AUTOR JE BIVŠI MINISTAR FINANCIJA GRČKE, PROFESOR JE EKONOMIJE NA SVEUČILIŠTU U ATINI)

Zapadni kapitalizam ima malo svetih krava. Vrijeme je da se preispita jedna od njih: nezavisnost središnjih banaka od izabranih vlada.

Razlog za dati puno povjerenje središnjoj banci za cjelokupnu monetarnu politiku lako je shvatiti: političari, zbog pretjeranog iskušenja tijekom izbornog ciklusa da stvore više novca, predstavljaju prijetnju ekonomskoj stabilnosti. Dok su progresivisti uvijek tvrdili da središnje banke nikada ne mogu biti uistinu nezavisne jer njihova autonomija od vlada povećava ovisnost o financijerima koje trebaju držati pod kontrolom, argument koji se odnosi na uklanjanje monetarne iz demokratske politike prevladao je od 1970-ih.

Zanemarujući političku kontroverzu, nezavisnost središnje banke temelji se na ekonomskom aksiomu da su novac i dug (ili kredit) strogo razdvojivi. Dugom - primjerice, državnom ili korporacijskom obveznicom koja se kupuje i prodaje po cijeni koja je funkcija inflacije i zadanog rizika - može se trgovati u zemlji. Novac, s druge strane, ne može biti zadani i sredstvo je, a ne objekt razmjene.

Ali ovaj se aksiom više ne drži. S porastom financijalizacije, poslovne banke su se za svakodnevno financiranje sve više oslanjale na kratkoročne kredite jedne kod druge, uglavnom potpomognute državnim obveznicama. Ova likvidnost ima poznata svojstva: koristi se kao sredstvo razmjene i kao “spremište” vrijednosti, pa postaje oblik novca.

A tu je i rub: kada banke izdaju više međubankovnog novca, financijski sustav da bi podržao to povećanje, zahtijeva više državnih obveznica. Rastuća potražnja novca među bankama potiče potražnju za državnim dugom u neprestanom ciklusu nad kojim središnje banke imaju malo kontrole.

U ovom “hrabrom novom financijskom svijetu” neovisnost središnjih banaka postaje besmislena, jer novac koji one stvaraju predstavlja smanjenje udjela u ukupnoj ponudi novca. S porastom međubankovnog novca, potkrijepljenog uglavnom državnim dugom, fiskalna politika postala je bitan čimbenik u određivanju količine stvarnog novca koji “podmazuje” suvremeni kapitalizam.

Doista, što je više nezavisna središnja banka, to je veća uloga fiskalne politike u određivanju količine novca u gospodarstvu. Naprimjer, u eurozoni njemačka neusklađena fiskalna politika stvara manjak “bundeva” (bonds - njemačke državne obveznice), koja ograničava sposobnost Europske središnje banke da provede kvantitativno ublažavanje politike i sposobnost poslovnih banaka za proizvodnju više međubankovnog novca. Novac i državni dug sada su tako isprepleteni da je analitička osnova za autonomiju središnje banke nestala.

Naravno, svaki pokušaj da se trezori i središnje banke vrate pod jedan krov, izložili bi političare optužbama da pokušavaju jače staviti svoje šape na poluge monetarne politike. No, moguć je još jedan odgovor na novu stvarnost: ostaviti središnje banke, a dati vladi veću moć i doista veću neovisnost od središnje banke za stvaranje domaćeg novca, uspostavljanjem paralelnog sustava plaćanja utemeljenog na fiskalnom novcu ili, preciznije, novcu od budućih poreza.

Kako će fiskalni novac funkcionirati? Za početak bi “živio” na digitalnoj platformi porezne vlasti, koristeći postojeće porezne brojeve osoba i kompanija. Svatko s poreznim brojem (tax file number, TFN) u nekoj zemlji dobiva besplatan račun povezan sa svojim TFN-om. Pojedinci i tvrtke tada će moći dodati bonus na svoj račun povezan za TFN prebacivanjem novca sa svog bankovnog računa na isti način na koji plaćaju poreze. To će učiniti znatno prije plaćanja poreza, jer država jamči da će u godinu dana obračunati, recimo, 1.080 eura poreza za svakih 1.000 eura prebačenih danas - učinkovitu godišnju kamatnu stopu od osam odsto onima koji su spremni platiti poreze godinu unaprijed.

Za, recimo, 1.000 eura prenesenih na svoj sa TFN-om povezani račun, dobije se osobni identifikacijski broj, PIN, koji se može koristiti ili za prijenos na tuđe TFN račune ili za plaćanje budućeg poreza. Ovi vremenski obilježeni budući porezni ili fiskalni euri mogu se držati godinu dana do dospijeća ili se koristiti za plaćanje ostalim poreznim obveznicima. Aplikacije za pametne telefone, čak i kartice koje bi izdala vlada (kao, primjerice, ID socijalnog osiguranja) učinit će transakcije jednostavnim, brzim i gotovo se neće razlikovati od drugih transakcija koje uključuju novac središnje banke.

U ovom zatvorenom sustavu plaćanja, budući da se fiskalni novac približava ročnosti, porezni obveznici koji ga nemaju će povećati potražnju za njim. Da bi se osigurala održivost sustava, trezor bi kontrolirao ukupnu opskrbu fiskalnim novcem koristeći efektivnu kamatnu stopu, kako bi se zajamčilo da nominalna vrijednost ukupne ponude nikada ne premašuje postotak nacionalnog dohotka ili ukupnih poreza, dogovoren zakonom. Da bi se osigurala puna transparentnost, a time i povjerenje, transakcije u fiskalnom novcu podmirivao bi algoritam blockchain, koji bi osmislio i nadgledao nezavisni državni autoritet.

Prednost fiskalnog novca je što bi osigurao izvor likvidnosti za vlade, zaobilazeći tržišta obveznica. To bi ograničilo stepen u kojem zaduživanje države potiče stvaranje međubankarskog novca ili bi barem prisililo financijere da u zatvorenom domaćem fiskalnom sustavu financiraju neka od svojih međubankovnih novčanih sredstava i tako minimiziraju šokove zbog iznenadnog bjekstva kapitala. I, natječući se s platnim sustavom banaka, smanjit će troškove naknada koje korisnici plaćaju.

Zaista, zahvaljujući tehnologiji blockchaina, fiskalni novac predstavlja potpuno transparentan sustav platnog prometa koji zajednički prati svaki građanin (i ne-građanin) koji u njemu sudjeluje.

Fiskalni novac je, također, politički atraktivan. Vlade bi mogle koristiti zalihe novca da bi nadopunile sa FTN-om povezane račune obitelji u potrebi ili platile javne radove, što ih čini privlačnima progresivistima. Konzervativce bi trebao ohrabriti sustav koji obećava značajne porezne olakšice onima koji pomažu vladi da stvara fiskalni novac a da ne utječe na ulogu središnje banke u postavljanju kamatnih stopa.

Potencijalne međunarodne prednosti fiskalnog novca također su značajne. Naprimjer, fiskalni novac bi pomogao Grčkoj da se odupre posljedicama zahtjeva naših vjerovnika 2015., a bio je u središtu mog plana za rješavanje pljačkaškog bankarskog pritiska koji je ECB potaknuo krajem lipnja. Danas bi Italiji, Francuskoj i ostalim članicama eurozone trebalo dati potrebne fiskalne prostore i eventualno pružiti temelje za obnovu eurozone, povezujući domaće fiskalne eure, a ne paralelne valute, igrajući stabilizacijsku makroekonomsku ulogu. A onda bi, možda, mogla postati temelj za novi Bretton Woods, koji bi funkcionirao kao sveobuhvatna klirinška zajednica mnogih različitih sustava fiskalnog novca.

Konzervativce bi trebao ohrabriti sustav koji obećava značajne porezne olakšice onima koji pomažu vladi da stvara fiskalni novac a da ne utječe na ulogu središnje banke

YANIS VAROUFAKIS

Piše:

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.