Na kraju će CIK morati odlučiti o delegatima?

Mostarizacija BiH moguća je samo silom, osim ako...

Dani - - Izbori 2018. - Piše: ANJA GRABOVAC-ZVIJERAC

Hoće li biti izbora naredne godine? U BiH još nema dogovora o izmjenama Izbornog zakona. Postoji više prijedloga. Ne postignu li dogovor, političari u BiH bi mogli u pitanje dovesti izborni proces 2018. Nemogućnost implementacije izbornih rezultata je jedna od mogućih varijanti i to je ono što zabrinjava javnost u BiH.

Politička kontrola

Naime, odlukom Ustavnog suda BiH su oglašene neustavnim pojedine odredbe Izbornog zakona BiH sa kojima je bila garantovana zastupljenost po jednog predstavnika svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona pri izboru članova Doma naroda Parlamenta FBiH, te kojima je bila utvrđena formula u pogledu broja delegata Bošnjaka, Srba, Hrvata i predstavnika iz reda ostalih koji se biraju/delegiraju iz svakog kantona, odnosno svake kantonalne skupštine pojedinačno za federalni Dom naroda.

Dok SAD i EU u tišini organizuju sastanke na kojima domaći akteri, iako odgovorni, pokazuju koliko se ne slažu, u Izbornom zakonu BiH postoji pravni mehanizam da Centralna izborna komisija poslije svakih izbora uređuje strukturu izbora delegata za federalni Dom naroda. CIK, međutim, zvanično šuti jer iznutra postoje različita pravna tumačenja

Pri sadašnjem stanju legislative, tu formulu bi morala da utvrdi Centralna izborna komisija BiH svojom odlukom. Međutim, postavlja se pitanje u kojoj mjeri su procesi odlučivanja unutar CIK-a podložni političkoj kontroli. Je li Ambasada SAD-a spremna posredovati u pregovorima političkih stranaka u BiH kako bi se došlo do rješenja u pogledu izmjena Izbornog zakona BiH?

“Imajući u vidu koliko je značajno da izbori u 2018. budu slobodni, fer i vjerodostojni, SAD su zajedno sa partnerima iz međunarodne zajednice pozvale političke lidere da zajednički, u duhu kompromisa, rade na usvajanju neophodnih amandmana na Izborni zakon. Tokom proteklih nekoliko mjeseci, Ambasada SAD-a i Misija EU učestvovale su u seriji pojedinačnih i zajedničkih sastanaka političkih stranaka u namjeri da se omogući dijalog koji je neophodan za postizanje konsenzusa i pronalaženje domaćeg rješenja koje uživa široku političku podršku”, kazali su za Dane u Ambasadi SAD-a.

Na pitanje postoji li raspoloženje u PIC-u, Vijeću za provedbu mira, da preko OHR-a nametnu neko rješenje Izbornog zakona, naglašavaju da bh. politički lideri “imaju i obavezu i kapacitet da definišu put napretka koji bi bio prihvatljiv svima”.

“Međunarodna zajednica je i dalje opredijeljena da podrži dijalog političkih stranaka. Iako ne namjeravamo nametati rješenja, sve

političare koji potkopavaju nastojanja da se postigne konsenzus smatraćemo odgovornim. Izbori se moraju održati, a rezultati implementirati. Spremni smo da podržimo sve konstruktivne napore. Naposljetku, izabrani lideri u BiH odgovorni su za pronalaženje rješenja”, zaključuju u Ambasadi SAD-a.

Na naš upit Delegaciji EU o tome hoće li Bruxelles “zamrznuti” BiH pomoć, iz IPA fondova i druge vrste, ukoliko političke stranke ne postignu dogovor, stiže odgovor kako je “odgovornost svih institucija u BiH i izabranih zvaničnika da osiguraju da se izbori održe nesmetano i da se institucije formiraju pravovremeno”.

“Bilo koji prijedlog mora poštovati sudske odluke i vladavinu prava, kao i približavati se evropskim standardima, a ne udaljavati se od njih. Vjerujemo da se svim izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH treba pristupiti kroz dijalog i kompromis. Političari ne smiju bježati od svoje odgovornosti da pronađu takav kompromis. EU će nastaviti podržavati konstruktivne napore u tom pogledu”, kažu za Dane u Delegaciji EU.

Osim izmjena Izbornog zakona koje su, zasebno, predložili Hrvatski narodni sabor i SDA, a o kojima je obavljena rasprava u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i sad se čeka glasanje, na stolu je i prijedlog zakona o izbornim jedinicama SDP-a i DF-a koji su uputili u Parlament Federacije.

Neprihvatljiva situacija

Šef Kluba SDP-a u Parlamentu FBiH Elvir Karajbić kaže da su njihov i prijedlog HNS-a dva potpuno različita koncepta.

“Naš prijedlog poštuje odredbe ustava BiH i FBiH i nastoji osigurati mogućnost svima u FBiH da mogu birati i biti izabrani u Dom naroda. Prijedlog HDZ-a BiH, osim što je suprotan nizu odredbi Ustava BiH i Ustava FBiH, uvodi princip teritorijalne vrijednosti glasa, odnosno građanina. Tako, recimo, u Dom naroda Parlamenta FBiH ne može biti izabran niti jedan Hrvat iz Sarajeva ili, recimo, niti jedan Bošnjak iz Livna. To je za poslanike Kluba SDP-a apsolutno neprihvatljivo”, govori Karajbić za Dane.

Za njega je “mostarizacija” cijele BiH, odnosno mogućnost da se blokira uspostava vlasti nakon izbora u oktobru, neprihvatljiva situacija.

“To bi, naravno, odgovaralo SDA i HDZ-u, koji bi onda nastavili vladati kao što vladaju i u Mostaru. Međutim, to je situacija koja je apsolutno neprihvatljiva. Vjerujem da će naš prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata dobiti podršku”, zaključuje Karajbić.

S druge strane, delegat u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta BiH Mario Karamatić (HSS) poručuje da su SDP i DF, za razliku od Hrvatskog narodnog sabora ili SDA, svojim prijedlogom promašili cijeli Parlament.

“Nije moguće sa razine Federacije regulirati državni zakon. Oduvijek se zakoni nižih usklađuju sa zakonima donesenim na višim razinama. Drugim riječima, čak i kada bi zakon koji su predložili SDP/DF i bio usvojen, ne bi bilo moguće primjenjivati ga, jer bi i dalje bio važeći onaj na državnoj razini. Razloge zbog čega su se samozvani ljevičari odlučili da zakon upute u proceduru na nižoj razini treba tražiti u tome što su na razini države BiH apsolutno nerelevantni i ne mogu utjecati ni na što”, navodi Karamatić.

On smatra da “mostarizacija” ne bi trebala odgovarati nikome ko želi dobro ovoj zemlji.

“Neki još uvijek, nažalost, ne razumiju što to znači, a znači slijedeće: neće biti odredbi Izbornog zakona koje reguliraju kako popuniti Dom naroda federalnog Parlamenta i on će ostati nepopunjen. Iz njega se biraju izaslanici u Dom naroda PSBiH i on ostaje nepopunjen. Sve zakone u FBiH i u BiH moraju potvrditi oba doma Parlamenta i nikakvi zakoni se više ne mogu niti mijenjati, niti donositi novi. Nikakvi međunarodni sporazumi i akti se više ne mogu potpisati. BiH u tom slučaju ulazi u anarhiju iz koje nema izlaza i u kojoj će biti do potpunog financijskog i svakog drugog kolapsa”, kaže Karamatić.

Jedini dijelovi koji bi, po njegovom mišljenju, mogli koliko-toliko funkcionirati jesu distrikt Brčko i Republika Srpska, budući bi oni po postojećem zakonu mogli formirati nove vlade i imenovati nove ministre. Federacija bi, misli Karamatić, bankrotirala u roku najviše dvije godine. Ukoliko dođe do ovoga scenarija, iz njega nema izlaza jer više nema tko izglasati bilo što, ističe delegat HSS-a.

HNS ima, napominje Karamatić, pripremljenih “više scenarija ako dođe do raspada sustava, a koji će primijeniti, odlučit će tijela HNS-a”.

Različita tumačenja

“Stranke okupljene oko HNS-a su spremne na razgovor i dogovor. Nije toliko bitno da se usvoji naš prijedlog izmjena, koliko je bitno da se usvoje rečene izmjene. Mi smo spremni podržati bilo koji prijedlog koji regulira popune Doma naroda legitimnim predstavnicima naroda i izbor legitimnog člana Predsjedništva BiH, nebitno čiji prijedlog bude. Na žalost po ovu zemlju, osim našega, koji vjerojatno neće dobiti potporu u Predstavničkom domu, takav prijedlog za sada ne postoji”, ističe Karamatić.

Potpredsjednik SDA i državni zastupnik Šefik Džaferović u izjavi za Dane tvrdi da prijedlog SDA poštuje Ustav BiH, entiteta i kantona. Smatra da je ono što je predložio HDZ nešto što nije utemeljeno ni na čemu navedenom i ne samo da ne ukida diskriminaciju već je, naprotiv, potvrđuje i proširuje.

Član Centralne izborne komisije Suad Arnautović za Dane je iznio lični stav o pitanju izmjena Izbornog zakona BiH. Osim ako je u pitanju neki vjerski praznik, smatra Arnautović, nema drugih ograničenja u vezi sa raspisivanjem izbora.

“Ono što se sada problematizira u političkom i javnom prostoru je vezano za izbore za delegatske organe, odnosno one koji se biraju na posredan način - Dom naroda FBiH i to je pitanje presude Ljubić. Državni Dom naroda je osporen presudom Sejdić - Finci, iako diskriminatorne norme još nisu ispravljene, pa će ista logika uslijediti u vezi s implementacijom tog doma”, pojašnjava Arnautović.

On dodaje da ni ustavi, ni Dejtonski mirovni sporazum, kao ni Vašingtonski sporazum, nisu predvidjeli situaciju pravnog interregnuma, odnosno nefunkcioniranja političkog sistema i zakonodavnih tijela. Svaki dom ima aktivnu legitimaciju da nastavlja s radom sve dok se ne uspostave novi domovi.

“S druge strane, postoji pravni mehanizam u Izbornom zakonu da CIK poslije svakih izbora uređuje strukturu izbora delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH iz kantonalnih skupština, ali i unutar CIK-a postoje, najblaže rečeno, različita pravna tumačenja nekih normi u Izbornom zakonu koje su ostale nakon brisanja Ustavnog suda. Koja će većina biti u CIK-u i kojem će se pravnom mišljenju prikloniti, unaprijed ne bih mogao reći. Onaj ko analitički prati političku situaciju u BiH, može prepoznati scenarij ‘mostarizacije’ BiH, međutim, mi kao nezavisni organ imamo jasno pozicioniranu ulogu u pravnom sistemu. Postoje već pravna praksa i odluke Ustavnog suda koje jasno pokazuju i dokazuju da do ‘mostarizacije’ BiH ne može doći osim, ne dao Bog, upotrebom sile”, zaključuje Arnautović..

Čak i kada bi zakon koji su predložili SDP/ DF i bio usvojen, ne bi bilo moguće primjenjivati ga jer bi i dalje bio važeći onaj na državnoj razini, tvrdi Karamatić

Foto: AMER KAJMOVIĆ

Dom naroda Parlamenta FBiH: Hoćemo li iste face gledati doživotno?

Foto: AMER KAJMOVIĆ

Parlament BiH: Raspravljali o prijedlozima HDZ-a i SDA, sad se čeka glasanje

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.