Ljudi idu da bi preživjeli

Od 1996. godine do danas bh. državljanstva se odreklo oko 75.000 osoba

Dani - - Odlazi Nam Raja - Piše: EKIPA DANA

Građani koji napuštaju ili odluče napustiti BiH privremeno ili trajno, ne prijavljuju se Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice i samim tim nemamo informacije o razlozima njihovog odlaska, niti o problemima sa kojim se suočavaju po iseljenju, kaže Zlata Smajić

Uprotekloj godini državljanstva BiH odreklo se 3.700 osoba. Bar toliko je predmeta odricanja Ministarstvo civilnih poslova BiH riješilo. Međutim, to nije najveći broj građana BiH koji se u jednoj godini odrekao bh. državljanstva. Rekord je postavljen 2003, kada se bh. državljanstva odreklo više od 9.000 osoba.

Kada se saberu svi oni koji su to uradili od 1996. do danas, dolazimo do nevjerovatne cifre od oko 75.000 osoba. Razloga može biti mnogo, ali je najznačajniji i najzastupljeniji onaj egzistencijalni - ljudi idu da bi preživjeli.

Uspostava veza

Za one koji odu iz BiH, zaduženo je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kojem je posao uspostavljanje veza i jačanje svakog vida saradnje sa iseljeništvom BiH. Međutim, oni kažu da nemaju informacije o tome zbog čega se ljudi iseljavaju iz naše zemlje.

“Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nadležno je za kreiranje politike prema iseljeništvu, što podrazumijeva uspostavu veza i jačanje svakog vida saradnje sa iseljeništvom BiH izvan njenih granica. U okviru svoje nadležnost za iseljeništvo Ministarstvo unapređuje saradnju sa iseljenicima iz BiH koji se integriraju u zemljama prijema, međutim, to ne podrazumijeva nadležnosti koje se odnose na evidencije o odlasku građana iz BiH, niti probleme vezane za njihovo zapošljavanje u inostranstvu. Također, građani koji napuštaju ili odluče napustiti BiH privremeno ili trajno, ne prijavljuju se Ministarstvu i samim tim nemamo informacije o razlozima njihovog odlaska, kao niti o problemima sa kojim se suočavaju po iseljenju”, istakla je Zlata Smajić, viša stručna saradnica Sektora za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Sve je veći broj onih koji odlaze na crno, bez radnih dozvola, posredovanja legalnih ustanova i agencija, odlaze trbuhom za kruhom i ne znajući šta ih čeka. Smatraju da nigdje ne može biti gore. Često i ne pitaju za visinu dnevnice, kolika god je, dobro će doći, jer u BiH nemaju nikakvu. Ni prekovremeni rad, rad praznicima i nedjeljom, rad u vrlo teškim uslovima ne presuđuje, važno je samo da odu iz BiH.

I iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH ističu da ne postoje podaci o broju odlazaka na rad u inostranstvo.

“Jedino Agencija statistički bilježi broj posredovanja u zapošljavanju naših radnika u inostranstvu, ali samo za one radnike čije je posredovanje išlo preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Nažalost, ne postoji obaveza da se radnici koji odlaze u inostranstvo na neki način evidentiraju, niti naše nadležne institucije dobijaju podatke od vlada drugih država koliko je naših radnika otišlo na rad, niti koliko bi se od tog broja odnosilo na starosnu grupu mladih osoba (15 - 24 godine). Iako smo mi nekoliko puta pokretali inicijative da se pronađe način da se preciznije vodi statistika radnih migracija, naročito u domenu odlazaka na rad u inostranstvo, još ne postoji zakonski okvir koji bi nam to omogućio”, kaže Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Agencija, kaže on, posreduje pri zapošljavanju samo u državama sa kojima ima dogovoren pravni okvir za posredovanje u zapošljavanju s ciljem jamčenja sigurnosti na radu naših građana. Također, Agencija posreduje u zapošljavanju samo za one profile radnika, odnosno zanimanja koja su suficitarna na bh. tržištu rada.

Trenutno Agencija posreduje u zapošljavanju naših građana u Sloveniju i Njemačku. Sa Slovenijom BiH ima potpisan

sporazum o zapošljavanju, dok sa njemačkom Saveznom agencijom za rad, uz saglasnost Vijeća ministara BiH ima potpisan dogovor o posredovanju osoba sa završenom srednjom stručnom spremom medicinskog smjera.

Poznati poslodavci

“Najveći obim posredovanja se odnosi na Sloveniju. Tako smo, prema podacima s kraja novembra 2017, u Sloveniji posredovali za 9.079 osoba, a cijele te godine za 851 osobu u Njemačkoj. Iako statistički ne klasificiramo posredovanje prema godinama starosti radnika, na osnovu prijava i interesa radnika koji dolaze u Agenciju za rad i zapošljavanje BiH, možemo reći da u Sloveniju dominantno idu osobe između 25 i 49 godina. Dobnu klasifikaciju uzimamo na osnovu klasifikacije iz Ankete o radnoj snazi koja predstavlja jedini međunarodno uporedivi dokument vezan za tržište rada. Idu osobe koje su bliže starosnoj granici između 25 i 35 godina”, kaže Bandić.

U Sloveniju se ide sa KV ili VKV kvalifikacijom, najviše vozači (30 posto oglasa), a zatim zanimanja vezana uz građevinski sektor - varioci, zidari, hidromonteri, elektromonteri, bravari... S Njemačkom je situacija nešto drugačija kada su dobni razredi u pitanju.

“Program za Njemačku se dijeli na program posredovanja za poznatog poslodavca gdje radnici sami pronađu poslodavca, koji u posljednje dvije godine dominantno zapošljava osobe do 25 godina starosti, jer nije potrebno radno iskustvo duže od šest mjeseci. Drugi, Triple Win program podrazumijeva iskusnije osobe i ovdje se dominantno zapošljavaju osobe starije od 25 godina, najčešće u nekim tridesetim godinama, jer zahtijeva duže radno iskustvo. Od 851 radnika koji je zaposlen 2017. u Njemačkoj, 74 su zaposlena putem Triple Win programa”, objasnio je Bandić.

Sve osobe koje su posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH otišle na rad u inostranstvo, uredno su odjavljene sa evidencija nezaposlenih u BiH. Agencija ima uvid u njihovo stanje, periodično se obilaze poslodavci u ovim državama i vodi se računa o njihovim radnim pravima.

“Osobe koje našim posredovanjem odu na rad u inostranstvo nisu se susretale sa značajnim poteškoćama na radu. Bilo je nekoliko žalbi na poslodavce u Sloveniji, ali zahvaljujući dobrom pravnom okviru, uočene nepravilnosti su brzo otklonjene. Radnici koji odu putem nas, u inostranstvu imaju ista prava kao i domaća radna snaga u tim državama. Također, mi smo dužni provjeriti uslove rada prilikom posredovanja i do sada nije zabilježena niti jedna prevara u slučajevima u kojima je posredovala Agencija”, naglasio je Bandić.

U BiH je, dodaje on, osnovni uzrok za nezaposlenost mladih nedovoljan broj novootvorenih radnih mjesta, što je, opet, posljedica niskog obima ekonomskog investiranja, a opet, to je posljedica visoke cijene rada, administrativnih barijera za pokretanje novih biznisa, loše infrastrukture i ostalih stvari prepoznatih u reformskom paketu.

Povratak radnika u BiH Agencija ne bilježi, jer nema zakonski osnov za to.

“Po našim saznanjima iz Njemačke, nemamo veliki broj povratnika, jer je tamo potreba za radnom snagom ogromna. Iz Slovenije imamo nešto više povratka, ali te osobe ako ne uspiju naći posao u narednih tri do šest mjeseci u BiH, najčešće ponovo odlaze u Sloveniju. Sa krajem novembra 2017. u Sloveniji je izdato 9.079 radnih dozvola, naspram 4.778 godinu ranije. U SR Njemačkoj je 2017. za naše građane izdata 851 radna dozvola, naspram 1.079 2016.”, zaključio je Bandić.

Rekord je postavljen 2003, kada se bh. državljanstva odreklo više od 9.000 osoba

Država: Građani koji napuštaju BiH ne prijavljuju se Ministarstvu

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.