Nema prevare jer nema vremena?

Dani - - Kreka - Piše: MIREN ALJIć

Previše su puta rudari izvarani da bi bili naivni, povjerovali su jer vjeruju da je svima već jasno da se više ne smiju odgađati ulaganja u rudnike i oprezni su, pomno će pratiti dinamiku ispunjavanja obećanja, pa ako dođe do značajnijih odstupanja, posebno u implementaciji investicionog ciklusa, slijedi novi štrajk

Koncern Elektroprivrede Bosne i Hercegovine će u Rudnik uglja Kreka uložiti 57,5 miliona KM... Koncern će u svoj najpotentniji rudnik, koji proizvodi gotovo polovinu od ukupne količine uglja u BiH, uložiti 158,3 miliona KM... Da. Upravo zbog ovih obećanja koja stižu od samog formiranja koncerna, zvučat će vam poznato, ali i malo vjerovatno novo obećanje koje je Elektroprivreda BiH dala rudarima Kreke nakon posljednjeg štrajka kojim je u toku jedne rudarske smjene 26. marta potpuno paralizovana proizvodnja u tri rudnika Kreke.

Dakle, novo obećanje: Koncern EPBiH će od 2018. do 2021. godine u Rudnike Kreka uložiti dodatna 93,3 miliona KM. I ovoga puta rudari su im povjerovali, ali ne zbog toga što su naivni - previše su puta rudari izvarani da bi bili naivni. Povjerovali su im jer vjeruju da je svima već jasno da je vrijeme isteklo i da nema odgađanja ulaganja u rudnike.

Štrajk

Sindikalna organizacija Rudnika uglja Kreka u Tuzli je nakon praktično svakodnevnih razgovora i sastanaka sa vlastitom upravom, ali i upravom vladajućeg društva Elektroprivreda, donijela odluku da obustavi štrajk u svim rudnicima koji je bio pokrenut, a potom i zamrznut 26. marta. Štrajk je pokrenut iz nekoliko razloga o kojima su rudari obavijestili vladajuće društvo i Vladu FBiH, a kada je jedan od zahtjeva ispunjen, odnosno kada je već na kraju prve smjene 26. marta isplaćena plata za prethodni mjesec, štrajk su zamrzli i nastavili raditi nakon obećanja da će zahtjevima biti udovoljeno do 15. aprila.

Kako nam je kazao jedan rudar, koji se nije htio predstaviti jer, kako kaže, “šefovi su osvetoljubivi i ne vole da ih se kritikuje”, najviše ga boli to što svakodnevno rizikuje život, što daje svoje zdravlje i što je ostavio godine u prvim redovima svih tuzlanskih jama, a to niti ko cijeni, niti adekvatno nagrađuje.

“U upravi se plate redovno isplaćuju, isplaćuju se redovno i u Termoelektrani Tuzla i u Elektroprivredi u Sarajevu. Prvo plate dođu do fotelja, a za rudare ako bude, dobro i jest. Vrijeđa to čovjeka. Istina, mi nemamo izbora i moramo raditi, ali isto tako osjećamo i da nemamo izbora nego raditi svoj posao časno i pošteno. Nažalost, to ovi iz fotelja rado iskorištavaju”, kazao nam je ovaj rudar.

Prema obećanjima koje je pregovarački tim dobio iz Elektroprivrede BiH, ali i sudeći prema isplaćenoj martovskoj plati, koja je prispjela već 11. aprila, kao nikad dosad u posljednjih nekoliko godina, sa ovom praksom bi se trebalo prestati.

Osim zahtjeva za redovnom isplatom plate koja mora biti isplaćena do 25. u mjesecu za prethodni mjesec, rudari su još tražili i dobili zapošljavanje dodatnih 105 komorata u direktnu proizvodnju, po 35 u tri Krekina rudnika, a usvojen je i novi plan investicija do 2020. godine od oko 94 miliona KM. Uz ovo, odobren je novi, realan plan proizvodnje za period od aprila do jula.

Od svega pobrojanog, rudari nova zapošljavanja i investicije vide kao jedini izlaz iz aktuelnog stanja.

“Najbitnije nam je što je pokrenuta nova investiciona faza, kojom će u opremu biti uložena 93,3 miliona KM, u tačno

određenim rokovima. Uz to, tu je i prijem novih radnika i sve to će osigurati opstojnost rudnika. Ipak, s obzirom na činjenicu da smo toliko puta izvarani, mi ćemo pomno pratiti realizaciju svega što je dogovoreno i ukoliko bude odstupanja, onda ćemo svi imati problem. Ali više to neće biti problem samo za rudare nego ćemo imati problem za cijelu državu i energetski sektor u BiH”, kazao nam je Tokić.

U okviru nove investicione faze bit će odrađena i tri krucijalna projekta za Krekine rudnike - 2021. bit će nabavljen nov rotacioni bager za rudnik Dubrave vrijedan 50 miliona KM, novo široko čelo za rudnik Mramor vrijedno 18,5 miliona KM, a bit će remontovan i bager u Šikuljama, oštećen u poplavi 2014. godine. Osim toga, obećana su i sredstva za rješavanje pitanja eksproprijacije, jer rudnici Šikulje i Dubrave bez toga neće moći raditi, s obzirom na to da je federalni rudarski inspektor početkom ove godine zabranio iskopavanje u sjevernom dijelu kopa zbog ugrožavanja stambenih objekata, odnosno zbog neregulisanih pravnih pitanja u vezi sa privatnom imovinom i zemljištem u blizini rudnika.

Dugovi

“Dokapitalizacija i prijem radnika omogućit će još veće planove, ali planovi bi bili i veći da nije problema dugovanja iz prethodnog perioda, koje svakodnevnim blokadama onemogućavaju rad rudnika”, kazao nam je Tokić.

Upravo ova dugovanja Kreku i dalje opterećuju u velikoj mjeri i Tokić smatra da bi ona na kraju mogla i presuditi rudniku ukoliko se ne nađu adekvatni načini za njihovu isplatu. Iako o tome niko javno ne govori, javna je tajna da dobavljači redovno obustavljaju svoje usluge zbog silnih neisplaćenih dugovanja, a Kreka vrlo često ostane i na rezervama goriva, jer duguje milione za ranije isporučeno gorivo.

Akumulirani dug Kreke, ugrubo, iznosi oko 200 miliona KM i seže još od 2000. godine i kredita Vlade Japana. Za njega je garant bila Vlada FBiH, a Rudnik ga otplaćuje do danas.

“Mi smo se već prije dvije godine obratili pretpostavljenim da nađemo modus za rješavanje tih dugova. I načelno je bilo dogovoreno da se dio kamata otpiše, da se dio duga reprogramira, a uslov je bio da moramo redovno isplaćivati plate sa svim porezima i doprinosima. Mi to već radimo od jula prošle godine. Ostao je dio kamata i dugovanja za PIO i zdravstvo, kao i 30 miliona KM duga dobavljačima. Mi ne želimo da to ostane neplaćeno, ali moramo da napravimo neki reprogram, realan, koji neće smetati normalnom funkcionisanju društva. Inače, ni ovo što je dogovoreno neće mnogo pomoći”, dodao je Tokić.

Ipak, možda i ne treba ići čak do 2000. godine da bi se vidjeli izvori problema. Elektroprivreda preko svojih termoelektrana, da li zbog omogućavanja likvidnosti ili zbog nezasitosti, vlastite rudnike potkrada na način da im ne plaća za ugalj za koji sami procijene da nije kvalitetan. Ovo se formalno zove negativna bonifikacija kroz koju je samo Rudnik Kreka 2016. i 2017. godine oštećen za najmanje 16 miliona KM.

Ukratko, rudnik je iskopao ugalj, utrošio vrijedne resurse i napravio značajne troškove u tom procesu, ali je TE Tuzla nakon svega kazala kako je ugalj nekvalitetan i nije ga platila. Međutim, nije ga ni bacila, nego ga je ipak na kraju spalila, proizvela električnu energiju, prodala je i zaradila novac, a rudniku nije vratila ni feninga.

Bez odgovornosti

Pokušali smo dobiti odgovore na mnoga od otvorenih pitanja i u upravi Rudnika, u jednom trenutku smo stupili u kontakt i sa direktorom Rudnika Osmanom Blekovićem koji je obećao sastanak i udovoljavanje zahtjevu za razgovor. Međutim, Bleković nakon tog načelnog dogovora više nije uzvraćao pozive.

Podsjećamo, Bleković je odnedavno na čelu uprave Rudnika, iste one uprave čiju reviziju rada i odgovornosti za aktuelno stanje u rudniku traže rudari od Vlade FBiH. Upravo ovo je i jedini od zahtjeva koji je rudarima odbijen. Tačnije, na ovaj zahtjev rudari nisu dobili nikakav odgovor.

“Mi jedino na zahtjev broj 2 nismo dobili odgovor. Tražili smo neka Vlada FBiH nađe uzroke za ove probleme kako bismo ih onemogućili da se ponovo jave u budućem periodu. Tražili smo i smjenu u slučaju da nađu odgovornost, ali i zadržavanje ukoliko se pokaže da je uprava radila dobro. Mi nismo pravnici, ali svugdje u svijetu je jasno da ako neko ne odgovori na postavljeno pitanje ili zahtjev, odnosno ukoliko mu se pruži prilika, da odgovori na neke zahtjeve, odnosno optužbe, da je spreman da snosi odgovornost za dalje posljedice. Vlada FBiH nije ni odgovorila i nama je sada jasno da adresa za naše probleme nije više uprava Kreke, nego oni ljudi koji nisu odgovorili”, kazao je Tokić.

Ipak, EPBiH je posredno odgovorio na ovaj zahtjev i pokazao da upravi rudnika, ko god da ju je postavio, i nije baš vjerovati. Formirali su i stručni tim koji će provoditi 24-satnu kontrolu poslovanja rudnika, kao i aktivnosti predviđenih za ispunjenje četveromjesečnog plana proizvodnje kako bi se svela na minimum odstupanja od plana finansijske konstrukcije.

“Ukoliko bude ozbiljnijih odstupanja, mi smo pokazali da to možemo, ponovo ćemo blokirati rudnik. Ovog puta nas isplata plate neće zadovoljiti, nego blokiramo proizvodnju u potpunosti. Možda svima nakon toga bude jasno koliko su Kreka i svi drugi rudnici bitni za ovu zemlju”, zaključio je Tokić naš razgovor..

Foto: MIREN ALJIĆ

Zar je rudnik zaista samo njihov interes? Rudari:

Foto: MIREN ALJIĆ

Tokić: Pokazali smo šta možemo

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.