Vlast će, kao i 2011, skrojiti stranci?

U skladu sa važećim Izbornim zakonom BiH, nema smetnji za raspisivanje općih izbora 2018, ali izbor delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda Parlamenta FBiH je vrlo kompleksno pitanje i u ovom trenutku CIK ne može reći kada će se naći na dnevnom red

Dani - - Po Kojem Zakonu - Piše: ANJA GRABOVAC-ZVIJERAC

Desetak dana nakon što ovaj broj Dana dođe pred čitaoce, Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisat će opće izbore 2018. U BiH još nema dogovora o izmjenama Izbornog zakona. CIK-u smo postavili nekoliko pitanja: Mogu li se opći izbori raspisati po istom Izbornom zakonu koji je bio na snazi 2014. i znači li to da se sigurno neće mijenjati pravila izbora članova Predsjedništva BiH i državnih zastupnika te da će samo ostati sporan način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH?

“U skladu sa važećim Izbornim zakonom BiH, nema smetnji za raspisivanje općih izbora 2018. godine. CIKBiH će od 7. do 9. maja, nije još utvrđen tačan datum sjednice, donijeti odluku o održavanju općih izbora 2018. Trenutno u Zakonu postoje praznine kada je u pitanju izbor delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda Parlamenta FBiH. To je vrlo kompleksno pitanje i u ovom trenutku vam ne možemo kazati da li će i kada se naći na dnevnom redu CIKBiH”, odgovorila nam je glasnogovornica CIK-a Maksida Pirić.

Nema vremena

Još je malo vremena ostalo da vlasti izmijene Izborni zakon BiH, jer će se izborni rezultati implementirati prema onim zakonskim odredbama koje budu na snazi na dan raspisivanja izbora.

Kao što je poznato, odlukom Ustavnog suda BiH su oglašene neustavnim pojedine odredbe Izbornog zakona BiH sa kojima je bila garantovana zastupljenost po jednog predstavnika svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona pri izboru

članova Doma naroda Parlamenta FBiH, te kojima je bila utvrđena formula u pogledu broja delegata Bošnjaka, Srba, Hrvata i predstavnika iz reda ostalih koji se biraju/delegiraju iz svakog kantona, odnosno svake kantonalne skupštine pojedinačno za federalni Dom naroda.

Po mišljenju stručnjaka, tu formulu bi morala da utvrdi Centralna izborna komisija BiH svojom odlukom. Međutim, postavlja se pitanje u kojoj mjeri su procesi odlučivanja unutar CIK-a podložni političkoj kontroli. Ukoliko bi donošenje ove odluke unutar Centralne izborne komisije bilo blokirano, proces konstituisanja vlasti na nivou entiteta Federacije BiH i na državnom nivou bio bi onemogućen.

Federacija bi ostala bez zakonodavne vlasti, te bez izvršne vlasti u čijem izboru učestvuje Dom naroda Parlamenta FBiH. Također se ne bi mogao konstituisati ni Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Od optimistične varijante koja podrazumijeva postizanje konsenzusa ključnih političkih aktera u pogledu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH sa kojim bi se implementirala odluka Ustavnog suda BiH u ovom slučaju, ali i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučajevima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav, sada je izvjesno, više nema ništa.

Iako nije uobičajena praksa, Izborni zakon BiH može se mijenjati i nakon raspisivanja izbora, a kada je u pitanju Dom naroda Parlamenta FBiH, budući da se članovi ne biraju direktno. Generalni sekretar SDA i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac izjavio je da sve što je vezano za direktne izbore mora biti jasno prije objave izbora kako bi Izborna komisija mogla uraditi podzakonske akte. Međutim, kada su u pitanju posredni izbori koji se odnose na Dom naroda Federacije, a delegati se biraju među izabranim u kantonalne skupštine, “tu nema nikakvih pripremnih radnji koje bi se morale raditi u skladu sa zakonom”.

“Jednostavno, treba utvrditi pravila kako će se vršiti izbori nakon izabranih skupština, što je moguće sve do održavanja izbora. Bitno je da se pravila vezana za izbor Doma naroda FBiH mogu dogovarati sve do dana izbora, ali moraju biti zasnovani na Ustavu Federacije, jer je on jedini temelj za ustanovljivanje tih pravila. S obzirom na to da se radi o dijelu izbornog procesa koji se odnosi na posredne izbore, moguće je donijeti izmjene Izbornog zakona u vezi s tim sve do samog održavanja izbora. Ono što je povezano sa direktnim izborima, nikakve izmjene nisu moguće nakon objave izbora, odnosno 6. ili 7. maja”, zaključio je Genjac. Samo kod nas

Doktor političkih nauka i član Centralne izborne komisije Suad Arnautović kazao je da vladajuća struktura ne bi smjela osmišljavati i pripremati neka pravila koja će usvajati naglo, pred dan izbora, na dan ili dan poslije izbora, a da, s druge strane, opozicija nije spremna i da ne zna za ta pravila.

“Ali, vidite šta kod nas ima. Kod direktnih izbora se neće mijenjati pravila. Sva halabuka, ova rasprava koja se vodi i dogovor četiri stranke, vodi se o posrednim izborima, odnosno o izborima iz kantonalnih skupština za Dom naroda Parlamenta FBiH. Za posredne izbore, kada bismo baš gledali u dlaku, krajnji rok je 7. novembar, jer će do tada biti potvrđeni rezultati izbora u kantonalne skupštine”, istakao je Arnautović.

Do dana raspisivanja općih izbora u maju mora se izmijeniti ne samo Izborni zakon BiH već i sva izborna pravila igre koja mogu uticati na konkurentnost političkih subjekata u izbornoj utakmici. Ovo smatra profesor ustavnog prava Kasim Trnka.

“U svijetu je uobičajena praksa da kada se raspišu izbori, počinje izborna trka i konkurencija među političkim strankama. Svi oni od početka moraju imati jasna pravila po kojima će se ponašati u toku izbora. Ne možemo ne znati pravila, pa ćemo ih saznati pred same izbore. To je potpuno neodrživo i suprotno međunarodnim standardima o fer i poštenim izborima, kazao je Trnka.

On ističe da je nepopularno donositi izmjene izbornog zakonodavstva u izbornoj godini.

“Sudija svira početak kada raspiše izbore i onda svi izlaze na teren i bore se. Trebali bi to raditi fer i pošteno, ali dabogda”, zaključio je Trnka.

Bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić ističe također da se izmjene Izbornog zakona BiH moraju usvojiti do dana raspisivanja izbora, jer je jedan od preduslova za fer i poštene izbore to da sva normativa bude raspisana, uređeni odnosi, kako bi ljudi bez problema mogli izaći na birališta.

“Tu za mene nema nikakve dileme i to je dosadašnja praksa ne samo kod nas. To je praksa i kod ostalih demokratskih naroda koji imaju izborne procese svake četiri godine. Ne postoji baš nikakva mogućnost usvajanja izmjena Izbornog zakona u oktobru. BiH jeste specifična zemlja, ali da vam rok za izmjene zakona bude dan pred izbore, pa to nema nigdje. To bi izazvalo ogromne tenzije. Političari neka se uozbilje i neka shvate svoje obaveze, među koje spada i odgovornost koja podrazumijeva da se poštuju institucije, rokovi i zakoni i da to riješe blagovremeno, kako bi građani mirne duše izašli na izbore, znajući šta biraju i kako biraju”, zaključio je Simić.

Kako sada stvari stoje, izborno zakonodavstvo neće se izmijeniti ni u dijelu uvođenja novih tehnologija u izborni proces. Na nedavno održanoj sjednici Doma naroda Parlamenta BiH, usvojeni su zaključci Kluba delegata iz reda hrvatskog naroda kojim je odgođeno izjašnjavanje po hitnom postupku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojima se predviđa skeniranje glasačkih listića u svrhu utvrđivanja rezultata izbora. Prijedlogom zakona, koji je Predstavnički dom usvojio na inicijativu grupe poslanika SDP-a, SBB-a i DF-a, predviđa se i uvođenje videonadzora u prostorijama gdje se glasa.

U obrazloženju se navodi da ručno brojanje glasova, uz sporan kredibilitet i stručnost, otvara prostor za širok spektar manipulacija, čime se dovode u pitanje iskazana volja

BiH se našla na dnevnom redu američkog Kongresa 18. aprila, odnosno 15 dana nakon posjete prvog američkog čovjeka za Balkan Matthewa Palmera i susreta sa liderima političkih stranaka

birača, pravičnost izbornih rezultata, a time i samih izbora. Pošteni izbori

Osim odgađanja izjašnjavanja, prihvaćen je i zaključak Kluba Hrvata da Centralna izborna komisija, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), Vijeće ministara i Agencija za javne nabavke BiH u roku od sedam dana dostave mišljenje o tom zakonu, svako iz okvira svoje nadležnosti. Ove zaključke nisu podržali delegati iz reda bošnjačkog naroda i dva delegata iz reda srpskog, Darko Babalj iz SDS-a i Ognjen Tadić iz Narodne stranke.

Šef Kluba Bošnjaka Halid Genjac (SDA) smatra da ovaj zakon nudi dobra rješenja, koja će omogućiti da se konačno zaustave neregularnosti u radu biračkih odbora. Delegat Mario Karamatić (HSS) ustvrdio je da Klub Hrvata ne želi rušiti ovaj prijedlog, već samo prolongirati njegovo usvajanje dok se ne dobiju mišljenja relevantnih institucija.

Uoči sjednice, predstavnici 11 političkih stranaka u BiH pozvali su Dom naroda da usvoji izmjene Izbornog zakona koje je ranije usvojio Predstavnički dom, a kao što je spomenuto, predviđaju uvođenje skenera glasačkih listića, videonadzor na biračkim mjestima, te dodatnu kontrolu identiteta glasača. Poziv su uputili SDPBiH, SBB, PDP, SDS, Naša stranka, DF, Stranka demokratske aktivnosti, Građanski savez, Nezavisna bosanskohercegovačka lista, NS Radom za boljitak i Hrvatska stranka. Predstavnici partija su “istakli svoje snažno opredjeljenje za borbu za fer i poštene izbore, kao i saradnju, s ciljem sprečavanja nepravilnosti i stvaranja uslova da rezultate izbora kreiraju isključivo birači”.

Nakon sastanka koji su lideri SDP-a, DF-a, SDA i SBB-a imali početkom aprila u rezidenciji ambasadorice SAD-a Maureen Cormack, uz prisustvo direktora Odjela za južnu i srednju Evropu u State Departmentu Matthewa Palmera i šefa Delegacije EU Larsa Gunnara Wigemarka, pojavila se ideja o redefiniranju Doma naroda FBiH u vijeće naroda, da bi se postigla simetrija sa bh. entitetom Republika Srpska i tamošnjim sistemom koji tretira drugi dom. Međutim, iz HDZ-a smatraju da je prijedlog koji su usaglasili predstavnici četiri stranke suprotan odluci Ustavnog suda.

Podsjećanja radi, početkom godine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nije podržan prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH čiji je tvorac Hrvatski narodni sabor (HNS), kao ni prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH čiji je predlagač SDA.

Državni parlamentarci tada su jasno poručili strankama koje čine vlast na državnom nivou iz Federacije BiH, odnosno SDA, HDZ-u BiH i SBB-u, da preuzmu odgovornost, sjednu za pregovarački stol, te u parlamentarnu proceduru upute usaglašen prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva.

Diskusiju na sjednici koja je dva puta prekidana obilježile su žestoke rasprave zastupnika koji su većinom konstatovali da je HDZ-ov prijedlog diskriminatoran, odnosno da proširuje stepen diskriminacije u Bosni i Hercegovini kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH. Protiv ovog prijedloga zakona glasalo je 29 zastupnika, 11 je bilo za. Predsjednik HDZ-a BiH i član Predsjedništva BiH Dragan Čović ranije je poručio kako će politički predstavnici Hrvata, nakon što je ovaj zakon pao, u parlamentarnu proceduru uputiti novi prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, što se nije dogodilo. Usporene reforme

Kritike nisu izostale ni na račun prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH čiji je predlagač Klub zastupnika iz SDA. HDZ-ovi parlamentarci isticali su da je prijedlog SDA neustavan i da ne provodi odluku Ustavnog suda BiH. Većina parlamentaraca, odnosno njih 33, nije podržala prijedlog SDA, za je glasalo sedam zastupnika, a jedan je bio suzdržan.

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope nedavno je usvojila Rezoluciju o BiH u kojoj se “politički akteri pozivaju” da najmanje šest mjeseci prije održavanja parlamentarnih izbora usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Zaključeno je da su izbori 2014. i 2016. organizovani na profesionalan i efikasan način, ali i da se na općim izborima nastavilo kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima nakon presude iz 2009. u predmetu Sejdić i Finci. Od vlasti BiH je zatraženo da usvoji izmjene koje zahtijeva provedba odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa izbornim sistemom Grada Mostara i sastav Doma naroda Parlamenta FBiH. Također, zahtijeva se hitno provođenje odluke Ustavnog suda od 1. decembra 2016. o sastavu Doma naroda Parlamenta FBiH (odluka po apelaciji Bože Ljubića) prije sljedećih općih izbora.

BiH se našla na dnevnom redu američkog Kongresa 18. aprila, odnosno 15 dana nakon posjete prvog američkog čovjeka za Balkan Matthewa Palmera i susreta sa liderima političkih stranaka kako bi se postiglo rješenje o izmjenama Izbornog zakona.

“Pokušavamo korigovati sistem koji je Dayton uspostavio kako bi se politički sistem BiH bolje uklopio u međunarodni sistem i prilagodio se međunarodnim i evropskim normama. Jedna od stvari koju je potrebno korigovati jeste i reforma Izbornog zakona”, rekao je Palmer.

Međunarodna zajednica, zasad, uzaludno upozorava lidere političkih stranaka da hitno pronađu rješenje i kompromise za Dom naroda FBiH kako bi opći izbori u BiH, koji se održavaju u oktobru, mogli proći neometano. Istovremeno, reformski procesi u zemlji su usporeni u posljednjih 18 mjeseci, što je polovinom aprila potvrdio i komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn..

BiH jeste specifična zemlja, ali da vam rok za izmjene zakona bude dan pred izbore, pa to nema nigdje. To bi izazvalo ogromne tenzije, smatra Krstan Simić

Foto: SENAD GUBELIĆ

Oni odlučuju: Ništa ni od uvođenja videonadzora u prostorijama gdje se glasa

Birač mora znati pravila po kojima se igra Dan odluke:

Sa saslušanja o BiH u američkom Kongresu Analize:

Trnka: Fer i pošteno, ali dabogda

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.