Važno je da se glasa, koga za pravila briga

Direktni izbori raspisani, o indirektnim odlučuje ili CIK ili OHR Centralna izborna komisija je izbore raspisala u skladu sa ustavima i važećim Izbornim zakonom BiH, po kojem je dužna u roku od 150 dana prije dana izbora donijeti odluku o održavanju opći

Dani - - Izborna - Piše: ANJA GRABOVAC-ZVIJERAC

Centralna izborna komisija BiH (CIK) raspisala je 8. maja predsjedničke i parlamentarne izbore u našoj zemlji, koji će biti održani 7. oktobra ove godine.

Stanovnici Bosne i Hercegovine će u oktobru ove godine imati priliku birati članove Predsjedništva BiH, poslanike za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, predstavnike za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnike za kantonalne skupštine u FBiH.

Neustavne odredbe

CIK je izbore raspisao u skladu sa ustavima i važećim Izbornim zakonom BiH prema kojem je dužan u roku od 150 dana prije dana izbora donijeti odluku o održavanju općih izbora.

Ovogodišnji izbori će biti osmi opći izbori u BiH od Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zvanična predizborna kampanja počet će 7. septembra, odnosno mjesec prije održavanja samih izbora.

Izbori će biti održani bez provedene presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, što znači da predstavnici iz reda ostalih i dalje neće moći da budu birani prvenstveno za članove Predsjedništva BiH i delegate u Dom naroda PSBiH, na indirektnim izborima koji se provode nakon općih.

“Izbori će biti provedeni sa ili bez izmjena postojećeg Izbornog zakona, a ukoliko o njima ne bude dogovora u Parlamentarnoj skupštini BiH, Centralna izborna komisija ima mogućnost intervenirati i kroz podzakonske akte riješiti problem izbora zastupnika u domovima naroda parlamenata entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i države BiH”, izjavila je u predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić.

Parlamentarna skupština BiH može usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH do dana održavanja izbora, s obzirom na to da je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim odredbe koje se odnose na indirektni izbor delegata u domovima naroda, a ne direktni izbor zastupnika u zastupničkim domovima.

U međuvremenu, političke stranke zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH pokušat će naći rješenje u vezi s implementacijom odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, a koja se odnosi na neustavne odredbe Izbornog zakona i način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Naime, odlukom Ustavnog suda BiH su oglašene neustavnim pojedine odredbe Izbornog zakona BiH sa kojima je bila garantovana zastupljenost po jednog predstavnika svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona pri izboru članova Doma naroda Parlamenta FBiH, te kojima je bila utvrđena formula u pogledu broja delegata Bošnjaka, Srba, Hrvata i predstavnika iz reda ostalih koji se biraju/delegiraju iz svakog kantona, odnosno svake kantonalne skupštine pojedinačno za federalni Dom naroda.

Po mišljenju stručnjaka, tu formulu bi morala da utvrdi Centralna izborna komisija BiH svojom odlukom, ali se postavlja pitanje u kojoj mjeri su procesi odlučivanja unutar CIK-a podložni političkoj kontroli. Ukoliko bi donošenje ove odluke unutar Centralne izborne komisije bilo blokirano, proces konstituisanja vlasti na nivou entiteta Federacije BiH i na državnom nivou bio bi onemogućen.

Federacija bi ostala bez zakonodavne vlasti, te bez izvršne vlasti u čijem izboru učestvuje Dom naroda Parlamenta FBiH. Također se ne bi mogao konstituisati ni Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Od optimistične varijante koja podrazumijeva postizanje konsenzusa ključnih političkih aktera u pogledu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kojim bi se implementirala odluka Ustavnog suda BiH u ovom slučaju, ali i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučajevima Sejdić - Finci, Zornić i Pilav, sada je izvjesno, više nema ništa.

Izbori su raspisani, a kako je već spomenuto, raspored delegata koji dolaze iz kantona odredit će CIK ili OHR nakon izbora. Bivši član Ustavnog suda BiH Krstan Simić izjavio je za Dane da je najava kako bi na osnovu ovako krnjeg Izbornog zakona BiH “neko” (CIK, OHR) mogao nametnuti način rasporeda delegata koji dolaze iz kantona, pravno i društveno neozbiljna.

Intervencija stranaca

“Međutim, istina je da je OHR u ranijem periodu uspostavio sam sebi mandat nametanja zakona u kritičnim situacijama,

Centralna izborna komisija ima mogućnost intervenirati i kroz podzakonske akte riješiti problem izbora zastupnika u domovima naroda parlamenata

pa ta mogućnost postoji i danas. No, ne vjerujem u tu mogućnost, jer OHR odavno nije zakonodavno intervenisao, ali ukoliko bi se odlučili na takav korak, to bi morali uraditi prije održavanja izbora kako bi uspostavio princip zakonitosti i vladavine prava, a pogotovo demokratskih načela koji obavezuju da birači moraju imati jasne propise koji mogu na najbolji način artikulisati njihovu volju”, kazao je Simić.

Na pitanje može li se govoriti o suverenosti BiH i uopšte smislu održavanja izbora ako bi “stranci” intervencijom OHR-a poslije izbora, kakvu smo imali i poslije izbora 2010. godine, opet skrojili vlast u BiH, Simić kaže da “kako bi rekao akademik Rizvanović, i vrapci na grani znaju da BiH nije uspostavila potpuni suverenitet na svojoj teritoriji”.

“Međutim, intervencija stranaca u pitanja izbora i samim tim formiranja vlasti bi bila neprimjerena i ovom obimu suvereniteta koji BiH ima. Nadam se da do toga neće doći, a da će političke elite naći rješenje, ali ne na osnovu interesa svojih partija, već demokratskih standarda koji su Bosni i Hercegovini neophodni”, smatra bivši sudija Ustavnog suda BiH.

Ni on nema bilo kakav prijedlog kako bi se ova situacija vezano za izmjene Izbornog zakona mogla prevazići.

“U Bosni i Hercegovini je vrlo teško uspostaviti ravnotežu između etničkog i građanskog (citoyennete) koncepta. Posebno što živimo u 21. vijeku, koji bi trebao biti vijek konačne uspostave standarda zaštite ljudskih prava. Veliki Mika Antić je jednom prilikom rekao ‘što će nam narodi kad imamo ljude’. Nažalost, kada je u pitanju BiH, danas imamo samo narode, a nemamo građana i ljudi. Pritom su i nacionalne manjine diskriminisane”, poručio je Simić.

On smatra da bi Parlament BiH trebao proces povratka (aneks 7) proglasiti završenim i početi koristiti kakve-takve rezultate popisa iz 2013.

“Proces povratka izbjeglih i raseljenih lica je završen u onoj mjeri koliko je to bilo moguće i koliko su ta lica željela. U Republici Srpskoj još za vrijeme boravka gospodina Haysa, Narodna skupština Republike Srpske je utvrdila da je povratak imovine okončan 98,99 odsto. Međutim, tada su se pojavile teorije da povratak koji predviđa aneks 7. ne obuhvata samo povratak imovine već i mnoga druga prava”, kaže on.

Od te sjednice Skupštine proteklo je petnaestak godina. Proces povratka je, kaže sagovornik

Dana, individualno pravo. “Poslije oružanih sukoba vrati se oko 20 odsto stanovništva maksimalno. Nažalost, raseljena i izbjegla lica su bila velike žrtve ovog rata. Njihova sudbina postala je politička roba nacionalnih političkih partija. Isti slučaj je sa ratnim zločinima. Stoga smatram da bi ovo pitanje trebalo završiti uz još jednom iskazanu bol zbog stradanja kako izbjeglih i raseljenih lica, tako i žrtava zločina, a ne upotrebljavati ih u političke svrhe i još više dijeliti BiH društvo, podizati tenzije...”, zaključio je Simić. Preuzeti odgovornost

Podsjećanja radi, nakon sastanka koji su lideri SDP-a, DFa, SDA i SBB-a imali početkom aprila u rezidenciji ambasadorice SAD-a Maureen Cormack, uz prisustvo direktora Odjela za južnu i srednju Evropu u State Departmentu Matthewa Palmera i šefa Delegacije EU Larsa-Gunnara Wigemarka, pojavila se ideja o redefiniranju Doma naroda FBiH u vijeće naroda, da bi se postigla simetrija sa bh. entitetom Republika Srpska i tamošnjim sistemom koji tretira drugi dom.

Međutim, u HDZ-u BiH smatraju da je prijedlog koji su usaglasili predstavnici četiri stranke suprotan odluci Ustavnog suda. Početkom godine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nije podržan prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH čiji je tvorac Hrvatski narodni sabor, kao ni prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH čiji je predlagač SDA.

Državni parlamentarci tada su jasno poručili strankama koje čine vlast na državnom nivou iz Federacije BiH, odnosno SDA, HDZ-u BiH i SBB-u, da preuzmu odgovornost, sjednu za pregovarački sto, te u parlamentarnu proceduru upute usaglašen prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva..

Zakonitost: CIK je izbore raspisao 8. maja

U BiH je vrlo teško uspostaviti ravnotežu između etničkog i građanskog (citoyennete) koncepta

Simić: Sačuvati mrvu suvereniteta

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.