Šta zna anketar šta je 150.000

Sve dok u augustu CIK ne ovjeri kandidatske liste i kandidature, stranačka i lična licitiranja predstavljaju tek želje, čestitke i pozdrave u stilu one “Izroni, Ibro Spahiću, još jednom iz Miljacke da imamo za koga glasati”

Dani - - Elektorlizam - (Priredio: S. RUKAVINA)

Prva faza općih izbora u BiH ove godine završena je. Ili, do zatvaranja ovog broja Dana, bila je pri kraju. Naime, do 25. maja 72 stranke i 39 nezavisnih kandidata prijavili su se za oktobarsku utrku. Nešto je to više nego četiri godine ranije kad su bh. glasači birali između 65 stranaka, te po 24 koalicije i nezavisna kandidata.

Ko će od prijavljenih zaista nastaviti dalje, znaće se kad ovi Dani budu pred čitaocima. Centralna izborna komisija, naime, do 9. juna mora provjeriti ispunjavaju li prijavljeni uslove i ovjeriti one nesporne. Rok 23. august

Već na tom koraku, po onome što se već zna, otpašće najmanje Svetozar Pudarić, esdepeovac koji se kao nezavisni kandiduje za člana Predsjedništva BiH. Njemu ne treba CIK, njega je eliminisao ili, preciznije, diskriminirao Ustav BiH koji propisuje da u državni vrh iz Federacije, u kojoj Pudarić živi, idu Bošnjak(inja) i Hrvat(ica), što on nije.

Ko još neće preživjeti prvu CIKovu čistku teško je reći. Ili, možda nije teško bar za Hajrudina Mulića iz Demokratske stranke BiH. Jer, u Predsjedništvo BiH, navodno, želi kao pripadnik bosanskog naroda. A to ne može, ne da Ustav (vidi pod

Pudarić). Elem, u trenutku kad nastaje ovaj tekst izvjesno je da se gotovo poimenično zna ko taj 9. juni čeka sa strepnjom. Ali, jasno je i da će oni pravi, konačni, najinteresantniji spiskovi - zvaničnih stranačkih kandidata za parlamente i pojedinačne funkcije biti, u stvari, sigurni tek 23. augusta.

Do tada, naime, CIK mora provjeriti i ovjeriti kandidatske liste koje su stranke, po izbornom kalendaru, dužne predati između 27. juna i 9. jula.

Zato su i imena koja se danas vrte u javnosti tek spisak želja, čestitki i pozdrava tipa tvita Izroni, Ibro Spahiću, iz Miljacke još jednom da imam za koga glasati. Ne, zaista, hoće li vječiti direktor Sarajevske zime i predsjednik GDS-a Ibrahim Spahić ponovo među kandidate? Teško, no nikad se ne zna. Jer, teško je bilo očekivati da SDA za nasljednika Bakira Izetbegovića u Predsjedništvu BiH kandiduje njegovu ženu Sebiju, pa zamalo... Sad, dakle, znamo da neće.

Znamo da u Predsjedništvo, pojedinačno najinteresantniju izbornu metu, neće ni Božo Skopljaković, predsjednik Hrvatske stranke, koji je dugo figurirao kao mogući kandidat. Kaže, sad želi da se hrvatski glasovi protiv Dragana Čovića koncentrišu na jednog kandidata. Samo... U ovom trenutku se ne zna ko je taj jedan. Računa se da bi taj jedan mogao doći iz HDZ-a 1990, a ta stranka kandidata još nije izabrala. Ili kandidatkinju: Devedesetka, navodno, odlučuje između Ilije Cvitanovića, Diane Zelenike, Martina Raguža i Ante Bilića. Još uvijek nebitno jer, u stvari, ne zna se ni hoće li se odabrana/i boriti sa Čovićem.

Za Predsjedništvo BiH CIK-u su se prijavili tri nezavisna kandidata i 20 stranaka. Zvaničnih stranačkih kandidata još je uvijek malo. U tom je krugu i HDZBiH. Prijavili su se, ali ni predsjednik, ni stranka nisu još objavili koga će kandidovati za Predsjedništvo. Čović jeste i vjerovatan i logičan izbor, ali, on na svako pitanje hoće li, samo odmahne rukom: “Ima još vremena”. Teško da su u pravu analitičari po kojim on kalkuliše zbog straha od Željka Komšića kao zajedničkog kandidata DF-a i GS-a. Prije će biti da se radi o dramaturgiji - naduvaj još malo strahove biračkog tijela da bude što manje onih koji bi za Devedesetkom ili Lijanovićima, pa se onda ukaži kao spasitelj. Članstvo: Alibi ili demokratija

Nakon što je SNSD ozvaničio Milorada Dodika kao svog kandidata za Predsjedništvo BiH, a Željku Cvijanović poslao na entitetski megdan SDS-ovom Vukoti Govedarici, među onim takozvanim velikim strankama nepoznanica je ostao još samo SBB. Predsjednik te stranke Fahrudin Radončić u zadnjih šest mjeseci isprobao je sve varijante - od prestar sam,

vrijeme je za mlade do naravno da ću

Čović jeste i vjerovatan i logičan izbor HDZ-a BiH, ali on na svako pitanje hoće li, samo odmahne rukom: “Ima još vremena”

se kandidovati. U zadnje vrijeme nije se, međutim, oglašavao pa je u trenutku kad zatvaramo Dane važeće ono već nevažeće obećanje da i SBB ima kvalitetnih ženskih kandidata koji mogu parirati SDA-ovoj zamalo kandidatkinji. Radončić ili...? Adisa Omerbegović Arapović, potpredsjednica SBB-a, koju stranka uspješno promoviše na masovnim iftarima? Kako god, stranačko Predsjedništvo je odlučilo da će to i imena svih ostalih oktobarskih kandidata odabrati 70.000 članova SBB-a, kako to reče jedan od njih, Damir Arnaut. Kad i kako, to nije rekao.

Za Predsjedništvo BiH konkurisaće i Bosanskohercegovačka patriotska stranka. Ni oni još nisu objavili ime kandidata, a bolji poznavaoci situacije kažu da griješe oni koji procjenjuju da će to biti jedan od Halilovića - otac Sefer ili sin Semir. Jer, zna se, navodno, kandidat će biti Semir. No, zvanične potvrde nema.

Sladokusci kažu da je zaista interesantnije ko se neće kandidovati, nego ko hoće. Pa je tako već izvjesno

Već na prvom koraku, po onome što se već zna, otpašće najmanje Svetozar Pudarić, esdepeovac koji se kao nezavisni kandiduje za člana Predsjedništva BiH

da na pojedinačnim listama neće biti, recimo, Elmedina Konakovića, bivšeg esdeaovca, danas čelnika stranke Narod i pravda. Ta bi stranka trebala stati iza Senada Šepića, još jednog bivšeg esdeaovca, predsjednika Nezavisnog bloka. “Trebala”, zato što i jedan i drugi kažu da dogovori još traju. A stranačke prijave za izbore predali su zajedno.

Na pojedinačnim listama neće biti ni Ognjena Tadića. Možda bi ga bilo, nije, uostalom, bio toliko loš kao SDS-ov kandidat za predsjednika RS-a 2014., ali... Danas je član DNS-a, u kojeg je nedavno utopio vlastitu stranku koja je potrajala toliko kratko da joj je malo ko zapamtio ime. A DNS će, tako bar tvrdi Milorad Dodik, stati iza SNSD-ovih kandidata. Mnogi žale što na listama neće biti ni Dragana Čavića, ali njegov NDP ispoštovao je koalicionu disciplinu u Savezu za promjene. To ne mora biti loše jer ako SzP pobijedi u RS-u, Čavića bismo mogli gledati kao entitetskog premijera. A to bi bilo zanimljivo...

Ko, onda, hoće u Predsjedništvo BiH? Trojica su nezavisni kandidati. Uz Pudarića tu su neumorni Sejfudin Tokić i američki profesor Mirsad Hadžikadić. Prvog pamtimo kao Markovićevog reformistu, Bešlagićevog bh. socijaldemokratu, pa onda esdepeovca koji je dogurao i do predsjedavajućeg državnog parlamenta. Drugog još ne pamtimo: zadnje 34 godine živi u SAD-u, a sad se vratio da bi, kako kaže, donio promjene.

Još jedan uslovno povratnik figurira kao kandidat. Borišu Falatara Naša stranka nudi kao člana Predsjedništva iz reda Hrvata. Falatar je iz BiH otišao na početku našeg rata, onda je za međunarodne organizacije radio kao mirovnjak-humanitarac u tuđim, pa je dogurao do kabineta generalne direktorice UNESCO-a. Za sada treći, a vjerovatno ukupno peti kandidat za ovu fotelju u Predsjedništvu biće Jerko Ivanković Lijanović. A njega znamo...

Imamo situaciju

Gužve u utrci za fotelju u Predsjedništvu namijenjenu Srbima iz RS-a za sada nema. Dvojica su tu. Dodik, tvrdi sam, sigurno prolazi, računa na oko, kaže, 370.000 glasova. Ili, kažu SNSD-ove ankete, 150.000 više od drugog pretendenta na ovo mjesto, aktuelnog člana Predsjedništva BiH i kandidata Saveza za promjene Mladena Ivanića. Koji, opet, na te ankete odgovara pitanjima da li to znači da se ne mora ni takmičiti i znaju li ti anketari koliko je stvarno 150 hiljada glasova.

Uz dvojicu već spomenutih nezavisnih i neodređenog SBB-ovog kandidata, pa Šefika Džaferovića iz SDA i, vjerovatno, Šepića iz Nezavisnog bloka, za treće, bošnjačko mjesto u Predsjedništvu BiH konkurisaće i SDP-ov Denis Bećirović, kojeg je stranačko članstvo odabralo na referendumu. U trenutku kad ovi Dani kreću u štampariju, na ovoj listi još je jedno ime - Amera Jerlagića, predsjednika Stranke za BiH.

Već i na prvi pogled čak i ovako nekompletni spiskovi djeluju šaroliko. Na drugi, možda bismo se mogli i složiti sa Suadom Arnautovićem, članom CIK-a kad kaže da u BiH postoji “privid demokratije”.

“Imamo situaciju koja se zove elektorlizam. Imamo jako puno stranaka. Imamo privid demokracije. Stranke se javljaju kao gljive poslije kiše”, rekao je on nedavno za N1.

Previše je, smatra on, 111 političkih subjekata u ovolikoj zemlji.

“Jako je puno političkih stranaka koje ćemo odbaciti i nećemo im dozvoliti učešće na izborima i to zbog nepostojanja takse, nedovoljnog broja potpisa, podnešenih potpisa nakon roka. Velike i jake stranke su uredne”, rekao je Arnautović..

Dodik i Ivanić: Odlučuje direktan duel, a ne ankete

Prvi se javio i ne odustaje Komšić:

Ima vremena Čović:

Falatar: Ima iskustva u mirenju

Bećirović: Pobjeda, za sada stranačka

Pudarić: Potpisi za antikandidaturu

Konaković i Šepić: Jedan neće, drugi hoće

Jerlagić: Odbrojavanje traje

Hadžikadić: Promjene nam stvarno trebaju

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.