VSTV-u mjerna jedinica nisu korumpirani političari

Izvještaj za 2017.: Pusti optužnicu, haj’mo na radionicu

Dani - - Upiremo Prstom - Piše: JELENA MILANOVIĆ

Ako već niste znali, u izvještaju VSTV-a BiH za 2017. ćete otkriti da većina sudija i tužilaca “izuzetno uspješno” obavlja funkciju, da će oni koji se makar slučajno uhvate ukoštac s korupcijom dobiti stimulaciju, a da je inače stanje u pravosuđu toliko dobro da se obilaze edukacije koje uopšte nisu ni preporučene

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH objavilo je izvještaj o radu za 2017. godinu i, kao što je to već ustaljena praksa, on će biti razmatran u oba doma državnog Parlamenta. Vjerovatno “neće biti primljen k znanju”, ali od svega što je u još jednom izvještaju pobrojano, mnogo je zanimljivije ono što je izostavljeno. Krenimo redom.

U uvodniku koji potpisuje predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, bode oči tvrdnja da je, “kao i prethodnih godina, VSTV ostao dosljedan svojoj misiji obezbjeđenja nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa u BiH, koje omogućava jednak pristup pravdi i jednakost svih građana pred zakonom”. Baš niko nije očekivao da Tegeltija u izvještaju spomene zaključke koje je iz sjednice u sjednicu nastojao progurati sve dok ga Bruxelles nije lupio po ušima, još manje afere u kojima su među glavnim akterima bile v.d. glavne tužiteljice i jedna od Tegeltijinih potpredsjednica, a pogotovo ne šaradu sa konkursima za mjesta glavnog tužioca ove države i njegovog zamjenika.

Zato predsjednik VSTV-a piše da je Peer Review misija posvećena borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i terorizma sprovedena u oktobru 2017., ali do završetka izvještaja nisu date preporuke u ovoj oblasti. One se očekuju u prvoj polovini 2018., koju ostavljamo za nama, ali će nas misija pratiti sve dok ne uđemo u EU.

Definicija odgovornosti

Primjećuje Tegeltija u uvodniku i da u borbi protiv kriminala i korupcije “ima još posla”, kao i da je jedna od čestih zamjerki na rad pravosuđa procesuiranje malog broja predmeta korupcije u kojima su glavni akteri visokopozicionirani državni zvaničnici.

“Štaviše, ponekad se čini da se rad cjelokupnog pravosuđa mjeri isključivo procesuiranjem ovih predmeta. Ne umanjujući značaj procesuiranja predmeta korupcije, vjerujemo da visokopozicionirani zvaničnici i ne mogu biti adekvatna mjerna jedinica, iako raspoloživi podaci govore da je u prethodnom periodu procesuiran značajan broj funkcionera. Ono što želimo istaći jeste da rezultati u ovoj oblasti mogu biti značajno bolji. Problemu korupcije se mora pristupiti efikasnije, dinamičnije i

Jedino povećanje u budžetu, u odnosu na zahtjeve iz 2017. dobilo je pravosuđe na državnom nivou, a riječ je o 2,5 miliona KM

posvećenije, i tu nema dvoumljenja. Sačinjena je lista koruptivnih krivičnih djela i uvedena posebna oznaka za ovu vrstu predmeta s ciljem jedinstvenog načina zavođenja ovih predmeta u svim tužilaštvima i lakšeg statističkog praćenja s ciljem analiziranja trendova i predlaganja mjera. Izmijenjen je Pravilnik o orijentacionim mjerilima na način da se korekcijom norme stimuliše rad tužilaca na ovoj vrsti predmeta”, nabraja Tegeltija.

Iako izvještaj obiluje našem pravosuđu omiljenom disciplinom - statistikom, u njemu se neće naći ko je to tačno od funkcionera procesuiran, za koju štetu po državu i koji nivo pravosuđa je zaslužan za to.

“VSTS zagovara uspostavljanje stalnih zajedničkih istražnih timova tužilaštava i policije, prioritetno formiranih za procesuiranje krivičnih djela korupcije, privrednog i organizovanog kriminala, uz napomenu da su do sada ovi timovi formirani na području Banje Luke, Sarajeva i Zenice”, nastavlja Tegeltija, pa ide još jedna doza statistike, jer su sudovi tokom 2017. donijeli 186 presuda u predmetima korupcije, što je povećanje za osam posto u odnosu na godinu ranije, pri čemu je broj osuđujućih presuda povećan za četiri posto.

“Treba naglasiti da pravosuđe koje procesuira tužioce i sudije nije, kako se ponekad želi predstaviti, loše pravosuđe. Naprotiv, riječ je o odgovornom pravosuđu”, tvrdi predsjednik

VSTV-a u izvještaju i dodaje da je u okviru utvrđivanja disciplinske odgovornosti i izricanja odgovarajućih mjera od 2004. do kraja 2017. godine 10 nosilaca pravosudne funkcije razriješeno dužnosti, dok je još 11 njih dalo ostavku tokom disciplinskog postupka.

Pisanu opomenu dobile su 64 sudije i tužioca, a javnu 87 nosilaca pravosudnih funkcija. Plata je smanjena u 95 slučajeva. Iz mnogobrojnih tabela i statističkih podataka može se zaključiti da 77 uposlenih u VSTV-u iz budžeta prima prosječnu platu od 3.600 maraka, dok ima i onih čiji se rad finansira iz donacija.

“U 2017. usvojen je Akcioni plan za sprovođenje mjera povodom odluka Ustavnog suda BiH o kršenju prava na suđenje u ‘razumnom roku’. Ono što je neosporno je da smo konkretnim mjerama - planovima za rješavanje starih predmeta, orijentacionim mjerilima, informatizacijom pravosuđa, rekonstrukcijom i modernizacijom zgrada pravosudnih institucija - ostvarili pozitivan trend skraćivanja trajanja postupaka pred sudovima za koji vjerujemo da će se nastaviti”, navodi se u izvještaju, opet bez cifri na koje je pažnju javnosti skrenuo ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, a nakon čega su se novinari zarovili u odluke Ustavnog suda BiH.

Tako je otkriven veliki broj usvojenih apelacija, svaka je koštala po 1.500 maraka narodnih para, među kojima i ona o brakorazvodnoj parnici koja je pred domaćim pravosuđem potrajala više od 12 godina!

Dolazimo do izgradnje, rekonstrukcije i adaptacije pravosudnih institucija u prošloj godini, kada su završeni radovi na lokacijama finansiranim iz sredstava IPA 2012: rekonstrukcija zgrade i izgradnja novog dijela zgrade Osnovnog suda u Banjoj Luci, rekonstrukcija i dogradnja zgrade Okružnog suda u Banjoj Luci, izgradnja aneksa zgrade Tužilaštva BiH, rekonstrukcija objekta u kojem su smješteni Okružno tužilaštvo, Okružni sud, Okružni privredni sud i Osnovni sud u Doboju.

Sad opet podaci kojih nema u 106 strana izvještaja. Još 4. decembra prošle godine, komesar za proširenje EU Johannes Hahn i v.d. glavne tužiteljice BiH Gordana Tadić svečano su otvorili aneks zgrade državnog Tužilaštva. Čim se svita razišla, vrata su zaključana i do danas ih niko nije ni otvorio. No, važna je bila predstava za javnost, pa je i sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Milan Blagojević u kolumni Oslobođenja otkrio kakve su sve instrukcije o špaliru i aplauzu uposlenici dobili pred dolazak Delegacije EU.

Da je više para...

“Postupajući u skladu sa članom 17. tačka (27) Zakona o VSTS-u, VSTS je u 2017. godini donio tri mišljenja kojima se konstatuje ugrožavanje nezavisnosti pravosudnih institucija, odnosno nosilaca pravosudnih funkcija. Ugrožavanje je uzrokovano ili medijskim sadržajima ili aktivnostima zakonodavne ili izvršne vlasti sa fokusom na konkretne sudske, odnosno tužilačke predmete. Upoređujući sa ovlašćenjima koja imaju pravosudne institucije u određenom broju evropskih zemalja, kao i u većini zemalja regiona, može se dati ocjena da su ovlaštenja VSTS-a nedovoljna, te da ne omogućavaju potpunu nezavisnost pravosudnih institucija u pogledu finansiranja pravosuđa”, žale se iz Vijeća u izvještaju, te se osvrću na cifre, tačnije koliki su budžet predlagali za pravosuđe po nivoima vlasti, a šta su na kraju dobili.

Sudovima i tužilaštvima u RS-u je, prema procjeni VSTV-a, prošle godine trebalo 73.160.727, a odobreno je 60.336.900 KM. Za

Peer Review misija posvećena borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i terorizma je sprovedena, ali se čekaju preporuke

FBiH je procjena glasila 148.741.040, a odobreno je 136.812.370 maraka, dok je za Sud i Tužilaštvo BiH traženo 28.025.013, a odobreno je 30.279.000 KM. Dakle, državni nivo dobio je povećanje za 2,94 posto u odnosu na 2016., što opet ničim nije opravdalo.

No, ako brojne tvrdnje u izvještaju nisu potkrijepljene, gender centri i druge organizacije posvećene borbi za ravnopravnost polova mogu mirno spavati, jer u Sudu BiH radi 27 muškaraca i 25 žena sudija, a u Tužilaštvu BiH omjer je 30:28.

“Suštinski najvažnija preporuka iz ekspertskog Izvještaja o procedurama i kriterijumima za imenovanje sudija i tužilaca zagovara uvođenje tzv. karijernog sistema u pravosuđu BiH. Prema ovoj preporuci, imenovanje na sve više pozicije u sudovima i tužilaštvima vršilo bi se isključivo kroz proces napredovanja nosilaca pravosudnih funkcija. Preporukama ekspertske misije predloženo je osmišljavanje posebne procedure za imenovanje rukovodilaca (predsjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca) koja bi uključivala obavezu kandidata da pripreme i izlože program rada suda/tužilaštva za koji se prijavljuju, te uvođenje programa obuke u oblasti rukovođenja pravosudnom institucijom (ovim su se članovi Vijeća i bavili na posljednjim zasjedanjima). VSTS je na sjednici održanoj 4. 10. 2017. okvirno prihvatio sve preporuke koje se odnose na unapređenje postupka imenovanja. Prema usvojenom planu VSTS-a, preporuke će se detaljno razmotriti, te unijeti moguća rješenja u interne akte kojima se reguliše postupak imenovanja. Istovremeno će se pripremiti prijedlog izmjena zakonskog okvira, u dijelu gdje je to neophodno. Ove aktivnosti bi trebale biti okončane do kraja juna 2018.”, stoji u izvještaju.

Treba reći da već više od pola godine traje saga o izboru glavnog tužioca BiH i njegovog zamjenika. Najprije se na konkurs za zamjenika nije prijavio baš niko van Tužilaštva BiH, pa se onda vijećalo da li ta dva konkursa treba provesti istovremeno, dotle je i suspendovanom Goranu Salihoviću istekao mandat, a Gordana Tadić se uzalud spremala da ostane gdje jeste, podižući krajem decembra 2017. čak devet optužnica u jednom danu. Sve će se ili bar većina preporuka i kriterija, usvojiti, prema izvještaju, koncem juna - zadnjih dana Tegeltijinog (prvog?) mandata.

“VSTS je u više navrata od 2014. inicirao kod Ministarstva pravde BiH pokretanje procedure za donošenje izmjena i dopuna Zakona o VSTS-u, u cilju jedinstvenog normiranja nadležnosti i postupka za ocjenjivanje rada svih nosilaca pravosudnih funkcija u BiH. Ova inicijativa je podnesena u skladu sa preporukama Strukturalnog dijaloga o pravosuđu između Evropske unije i BiH, kao i zaduženjima iz Strategije za reformu sektora pravde u BiH i Akcionog plana za njeno sprovođenje. Međutim, ova inicijativa VSTS-a nije realizovana ni tokom 2017.”, konstatuje se u izvještaju.

Kad već nema jedinstvenog obrasca za ocjenjivanje, VSTV prikazuje tabelarno ocjene rada glavnih tužilaca, njihovih zamjenika i tužilaca. Ponuđene su ocjene da oni izuzetno uspješno obavljaju funkciju, uspješno, dobro, zadovoljavajuće i nezadovoljavajuće.

Tegeltija: Problem korupcije traži efikasnost!

Foto: DAMIR ĆUMUROVIĆ

Aneks Tužilaštva BiH: Vrata zgrade otvorena su 4. decembra i ponovo zatvorena

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.