U Srbiji na jedno legalno dolaze dva ilegalna gradilišta
Svaka četvrta građevinska tvrtka ne radi ili se nalazi u stečaju
Gospodarska kriza, nedostatak privatnih ulaganja, smanjena potražnja za stanovima i niz drugih nepovoljnih okolnosti dovele su srpsku građevinsku industriju u najteži položaj u posljednjih deset godina. Svaka četvrta od 8926 građevinskih tvrtki koliko ih je registrirano u zemlji privremeno ne radi ili se nalazi u stečaju. U usporedbi s lanjskom godinom njihov je broj smanjen za 2539. Prema podacima Privredne komore Srbije, 80 posto građevinskih tvrtki u blokadi traži brzu intervenciju vlade, ali je ne mogu dobiti dok se ne izabere nova.
Građevinari vlastima zamjeraju odugovlačenje s izdavanjem građevinskih dozvola, zbog čega raste sivo građevinsko tržište pa sad na jedno legalno gradilište dolaze dva ilegalna. Od 72.000 radnika njih 30.000 radi na crno, a do kraja godine 20.000 radnika moglo bi ostati bez posla. Vlada je subvencijom kredita za stambenu gradnju donekle uspjela ublažila krizu, ali intervencija je bila kratkoga daha jer su sredstva presahnula.
Socijalno-ekonomsko vijeće zatražio je osnivanje posebnog ministarstva građevinarstva koje bi domaću građevinsku industriju trebalo za- štititi od konkurencije inozemnih kompanija koje posljednjih godina izvode najveće građevinske radove u zemlji. Tako je most preko Save u Beogradu gradio austrijski Porr, most preko Dunava austrijska Alpi- na, a gradnja drugog mosta preko Dunava kod Zemuna povjerena je Kinezima.
Građevinske tvrtke osobito su pogođene nemogućnošću naplate obavljenih radova. Službeni podaci govore da je trenutno nenaplativo čak 165.000 potraživanja, zbog čega rastu i dugovi građevinskih tvrtki prema kooperantima, ponajprije proizvođačima građevinskog materijala. Tvrtke ne vraćaju ni dugove bankama koje im onda blokiraju račune.