U DALMACIJI KLASTER ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

USplitu je 20. lipnja održana Redovna skupština Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Splitskodalmatinske županije (LPZ SDŽ), na kojoj su predstavljane nove mogućnosti lokalnog razvoja i poticanja zapošljavanja kroz sinergijski pristup nepovratnim sredstvima EU, RH i drugih donatora za razvoj i zapošljavanje. Uvod u službeni dio Skupštine bila je prezentacija “Zajedno za lokalni razvoj i punu zaposlenost”, o mogućnostima lokalnih partnerstava u punoj apsorpciji pretpristupnih i strukturnih fondova za optimalan lokalni razvoj i zapošljavanje, koju je održao Miroslav Delić, pročelnik HZZ-a Split. Član Izvršnog odbora Ranko Milić prezentirao je prijedlog restrukturiranja LPZ-a SDŽ-a. Prijedlog restrukturiranja podrazumijeva restrukturiranje Izvršnog odbora u Upravni odbor LPZ SDŽ sa 13 članova koji bi se redovno okupljao dva do četiri puta godišnje. Skupština je jednoglasno usvojila predloženi model restrukturiranja. Ranko Milić je potom prezentirao prijedlog radne skupine LPZ-a o osnivanju klastera za razvoj ljudskih potencijala. Klaster bi djelovao kao samostalno tijelo za razvoj ljudskih potencijala, promicanje zapošljavanja i samozapošljavanja, otvaranja novih radnih mjesta te usmjeravanja razvojnih sredstava EU u lokalne projekte usmjerene zapošljavanju. Klaster za razvoj ljudskih potencijala omogućio bi stvaranje održivoga poslovnog modela umrežavanja i partnerstva svih sudionika, promociju i postizanje kritične mase/ekonomije obujma koja je potrebna za pripremu, razvoj i provedbu velikih/strateških projekata, ali bi pomagao i pratio svoje članove u malim projektima, od razvoja ideje do realizacije i evaluacije. Postojeća radna skupina LPZ-a za razvoj projekata bila bi jezgra za razvoj klastera zajedno s ostalim zainteresiranim članicama LPZ-a te bi nastavila razvijati projekte sukladno dinamici natječaja, prioritetima strategije razvoja ljudskih potencijala i akcijskim planovima.

Stupanjem na snagu Zakona o poticanju zapošljavanja (NN 57/12) 1. lipnja 2012. pojednostavljeno je zapošljavanje sezonskih radnika na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, i to u području:

– bilinogojstva koji obuhvaća pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje,

– stočarstva koji obuhvaća striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda, – ribarstva koje obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi, morsko ribarstvo, odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i pakiranje ribe te skupljanje školjaka,

Mogućnost zapošljavanja radnika na ovaj način ograničena je na poslodavce fizičke ili pravne osobe koji obavljaju registriranu poljoprivrednu djelatnost ili pak fizičku osobu nositelja obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva. Kako je sužen krug poslodavaca koji imaju mogućnost korištenja ovoga novog instituta, tako je i sužen krug radnika, i to na nezaposlene osobe, korisnike mirovine ili tražitelje zaposlenja. Zakonom je izrijekom navedeno i koje se osobe ne mogu zaposliti kao sezonski radnici na povremenim, odnosno privremenim poslovima u poljoprivredi, a to su: zaposlene, samozaposlene i osobe koje se nalaze u nekom radnom ili socijalnom statusu te su na temelju tog statusa obvezno osigurane u skladu s posebnim propisima, osobe zaposlene temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove u razdoblju u kojem iste obavljaju osobe kojima je utvrđena opća nesposobnost za rad, osobe osigurane na produženo mirovinsko osiguranje, osim ako su tako osigurane za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju privremenog ili sezonskog prekida obavljanja posla i za vrijeme nezaposlenosti pomoraca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme, maloljetne osobe, osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava. Trajanje ove vrste radnog odnosa može biti najduže devedeset dana tijekom kalendarske godine i može biti u više navrata. Na radnike se primjenjuju propisi koji uređuju zaštitu zdravlja i sigurnost na radu kao i opći propis o radu.

Ove osobe ne gube prava na temelju statusa nezaposlenosti i umirovljenja. Radni odnos na temelju ovog zakona osniva se sklapanjem ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih poslova u poljoprivredi, odnosno predajom i prihvatom vrijednosnoga kupona te njegovim evidentiranjem (lijepljenjem). Vrijednosni kupon je javna isprava kojom se dokazuje uplata doprinosa za obvezna osiguranja prema dnevnoj osnovici od strane poslodavca. Naime, poslodavac je dužan uplatiti doprinos za I. i II. mirovinski stup kao i doprinose za zaštitu zdravlja na radu i zapošljavanje. Dnevna osnovica za izračun doprinosa je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 podijeljen brojkom 30 čiju visinu za svaku kalendarsku godinu objavljuje ministar financija te za 2012. godinu ne može biti niži od 70,40 kuna (Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2012. godinu (NN 64/12)).

Neupotrijebljene kupone poslodavac može zamijeniti za gotov novac najkasnije do siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Milica Jovanović, dipl. iur., pravna savjetnica