Komasacija će učiniti konkurentnijom hrvatsku poljoprivredu
Godine čekanja Napokon počinje okrupnjivanje zemljišta
Okomasaciji, odnosno okrupljavanju poljoprivrednog zemljišta, govori se već godinama, a sada se, donošenjem Zakona o komasaciji, napokon krenulo u realizaciju. Za komentar o procesu komasacije zamolili smo Gorana Pajnića, izvršnog direktora za poljoprivredu u Agrokoru i predsjednika HUPUdruge prehrambene industrije i poljoprivrede.
“Komasacija je glavni razvojni projekt u hrvatskoj poljoprivredi te sredstvo cjelovitog uređenja zemljišta i prostora u Hrvatskoj. Cilj komasacije je doprinos razvoju konkurentnosti poljoprivrednog sektora i održivog ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Napokon je, nakon 25 godina,
Goran Pajnić
HUP - Udruga prehr. industr. razvoja postoje sredstva koja su namijenjene jedinicama lokalne samouprave za provođenje komasacije, 32 milijuna eura za razdoblje od 2014. do 2020.
Jedinica lokalne samouprave može aplicirati za ta sredstva nakon što dobije rješenje o komasaciji. Planirana su i određena sredstva u državnom proračunu, koja proračunom ipak nisu odobrena. Osim toga, postoji i interes međunarodnih financijskih institucija za financiranje komasacije, ali to zahtjeva procjenu pozitivnih učinaka na poljoprivrednu proizvodnju države, odnosno ozbiljnu analizu pozitivnih efekata procesa.
Obzirom da je RH jedna od država EU s najlošijom strukturom i veličinom posjeda, moglo bi se od strane EU komisije tražiti dodatna sredstava za sređivanje stanja zemljišta”, napominje Pajnić.
“Komasacijaje idealan postupak da se zemljišno stanje sredi jer se provodi u cilju organizacije poljoprivredne proizvodnje, povećanja njezine efikasnosti i ekonomske isplativosti. Poljoprivrednik u postupku komasacije ne bi trebao izgubiti više od jedne proizvodne godine, što naravno ovisi i o sveukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta koja se komasira. Važno je napomenuti da komasacija nije samo postupak okrupnjavanja posjeda i stvaranja nove mreže kanala i puteva.
Ona je integrirani proces stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje, povećanja konkurentnosti poljoprivrednika, poboljšanja fizičkih uvjeta svake parcele, poboljšanja ruralnog okoliša, stvaranja osnovnih uvjeta za navodnjavanje i stvaranja transparentnog tržišta nekretnina stvarajući novi katastar i zemljišnu knjigu”, zaključio
je Pajnić.