Vodoopskrbni sustav od 700 milijuna kuna
Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u prvi plan ističe strateški projekt vezan uz vodoopskrbu koji će uz pomoć financijskih sredstava iz EU riješiti goreći problem mnogih stanovnika Županije
UStrategiji održivog razvitka Republike Hrvatske kao jedan od važnih ciljeva ističe se i unaprjeđenje stupnja pokrivenosti države javnom vodoopskrbom. O velikom strateškom projektu vezanom uz vodoopskrbu razgovarali smo sa županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem.
Na razini Hrvatske priključenost na javni vodoopskrbni sustav iznosi 78 posto, kakvo je stanje u Zagrebačkoj županiji?
Na istočnom dijelu Zagrebačke županije 29 posto stanovništva nema još uvijek mogućnosti priključka na javni vodoopskrbni sustav što je nedopustivo u 21. stoljeću, u državi članici EU i u neposrednoj blizini hrvatske metropole. Već generacijama problem neizgrađene vodoopskrbne mreže opterećuje naše žitelje, smanjuje im kvalitetu života i imovine, te odbija potencijalne investitore, ali sada smo na korak do početka njegovog rješavanja. Zašto to nismo riješili davnih dana? Uzmemo li u obzir činjenicu da se radi o projektu vrijednom preko 700 milijuna kuna, nažalost, financijsku konstrukciju nije bilo moguće zaokružiti sredstvima iz županijskog i lokalnih proračuna. Zato smo se okrenuli fondovima EU.
Što je sve obuhvaćeno projektom i hoćete li uspjeti povući sredstva iz EU fondova?
Projektom Regionalni vodoopskrbni sustav ZagrebIstok je obuhvaćena gradnja nove, odnosno, rekonstrukcija postojeće javne vodoopskrbne mreže i pripadajućih objekata na području četiri grada i deset općina. Projekt će se financirati kroz Operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’, a iz europskih fondova bit će osigurano više od 481 milijun kuna ili 68,61 posto sredstava.
Kad se očekuje početak radova?
S velikom radošću mogu najaviti početak radova na jesen ove godine. Radovi će trajati nekoliko godina jer se radi o mega projektu koji će omogućiti priključak na vodoopskrbni sustav za 105 tisuća stanovnika u istočnom dijelu županije, ali će s druge strane osigurati nova radna mjesta i dodatne prihode za naše poduzetnike. Moram istaknuti da je Županija do sada za realizaciju ovog projekta izdvojila preko 50 milijuna kuna. Susreli smo se i s mnogim birokratskim problemima. Posljednjem smo doskočili ujedinivši prvi i jedini u Hrvatskoj sva postojeća trgovačka društva koja obavljaju usluge javne vodoopskrbe i odvodnje u jedno. Tako smo stvorili uvjete da aplikaciju za pro- jekt privedemo kraju. Iza nas su godine mukotrpnog rada, ali imamo iskustvo i znanje i rado ćemo ga podijeliti s drugim krajevima Republike Hrvatske.
S obzirom na to da ste župan s najdužim stažem u Hrvatskoj kakvo je vaše mišljenje o budućnost regionalne samouprave?
Javna uprava mora biti debirokratizirana, modernizirana i transformirana u brzi servis građana i gospodarstva, a na tom putu upravo su županije napravile najveći iskorak. Mnogi govore o ukidanju županija međutim treba iznijeti neke fakte s kojima je javnost slabo upoznata. Naime, sve županije imaju zajedno, bez Zagreba, oko 2300 zaposlenih i raspolažu s 3,7 milijardi kuna prihoda, dok centralna država ima proračun od oko 120 milijardi kuna i 50 tisuća zaposlenih samo u državnoj upravi. Treba se postaviti pitanje hoćemo li uistinu riješiti situaciju gašenjem županija koje su prema svim pokazateljima daleko efikasnije, brže, fleksibilnije, transparentnije i u konačnici bolje poznaju potrebe i probleme na svom području. Stoga kao jedino kvalitetno rješenje vidim veću decentralizaciju, kako fiskalnu tako i funkcionalnu. Tako ćemo se i približiti europskoj praksi jer smo trenutno jedna od najcentraliziranijih država u EU.