RAZDOR ZBOG POPISA U BIH. BOŠNJACI PREVLAST TEMELJE NA ISELJENIMA

Srebrenicom ne smije vladati Vlah (pogrdni naziv za kršćane u osmansko vrijeme), Bošnjaka će biti 60 posto, BiH će se raspasti ako se budu brojkama određivala prava Bošnjaka, Srba, Hrvata... Tako izgledaju poruke vodećih bh. političkih i vjerskih dužnosnika posljednjih dana. Kao da su devedesete. I to sve stiže u trenutku kada BiH treba dobiti status kandidata za članstvo u EU. Koristi se svaka prigoda za diskreditiranje suparnika. Srbi, Hrvati, Bošnjaci, ostali – svi su protiv svih. Dva naroda nadglasavaju treći (već viđeno u nedavnoj prošlosti). Očekivalo se kako će predsjednički summit “Brdo – Brijuni”, koji je održan protekloga vikenda u Sarajevu, pomoći izgradnji povjerenja među državama u regiji, ali i među narodima unutar BiH. Osobito što je na sastanku bilo “konstruktivno ozračje”. Međutim, još iz sarajevske zračne luke nisu ni poletjeli zrakoplovi s predsjednicima država iz jugoistočne Europe, a bošnjački i srpski član Predsjedništva BiH žestoko su se posvađali. Izetbegović je teško optužio Srbe za stradanja Hrvata i Bošnjaka u ratnoj Banjoj Luci, što je razljutilo i do sada uvijek odmjerenog Ivanića. Srbe je proteklih dana razbjesnilo nekoliko događaja. Vjerski poglavari biskup Komarica i reis Kavazović su ih optužili za genocid. Bošnjaci i Hrvati nadglasali su Srbe zbog objave popisa stanovništva u koji bi se u nacionalne skupine uvrstili i nerezidentni (oni koji tu ne stanuju desetljećima). Takvih je oko 200 tisuća i uglavnom su Bošnjaci. Zahvaljujući njima, broj Bošnjaka bi u konačnim rezultatima popisa mogao premašiti 50 posto (Srba je 30, a Hrvata oko 15 posto). Takvim omjerom bošnjačka politika sanja krenuti u ustavne promjene kojima bi se izborila za većinsku “građansku”, unitarnu, odnosno bošnjačku državu kojom bi vladala. Hrvati, a osobito Srbi, to nikada neće dopustiti. Ne dopušta to ni Ustav BiH, koji konstitutivnost ne veže uz brojku. Upravo je Ivanić jučer u intervjuu za bh. Večernji list upozorio kako, tko god računa da će temeljem svoje brojnosti imati veća prava, vodi BiH u raspad. Političke elite u BiH igraju se vatrom svaki put kada se žestokom retorikom dodvoravaju “svojima”. Sve je manje onih koji se usude biti objektivni. Posvađano društvo tone u prošlost. Sadašnji političari potrošili su sve kredite povjerenja dobronamjernih. Jedina im je referenca nacionalizam. Svijet, ako ne želi nove sukobe, mora BiH staviti na listu prioriteta. Lideri summita “Brdo – Brijuni” očito nisu dovoljna međunarodna potpora u rješavanju bh. enigme. To prije što su i zemlje okruženja dio bh. problema. Međunarodna zajednica mora BiH hitno iz međunacionalnih sukoba skrenuti na euroatlantski kolosijek. Time će riješiti gorući balkanski, a potencijalno i europski problem. Novo sigurnosno i političko žarište zadnje je što Europi treba u trenutku kada i sama prolazi kroz ozbiljnu krizu. I njima su sada, kao i BiH problem izbjeglice. Iako su pobjegli od rata, opet se s njima ratuje. Čak i u brojkama.