Talijani za državu rade 154 dana, a Španjolci 126

Talijani su danas počeli raditi za sebe. Do sada su radili za državu. Pet mjeseci rada za porez i onda “tax freedom day”. Udruga obrtnika i malih poduzetnika (CIGA) iz Mestre, koja objavljuje prilično precizne ekonomske analize, izračunala je da ove godine treba raditi 154 dana za porez, tri radna dana manje nego prošle godine, ali pet dana više nego prije 20 godina. Znači li to da porezni pritisak ove godine popušta? Možda je zabilježio mali pad, ali bi od sljedeće godine vlada trebala smanjiti porez koji plaćaju tvrtke jer samo se tako, preporučuje OECD, ali i guverner talijanske središnje banke Ignazio Visco, može potaknuti ekonomija. Od početka krize talijanska je ekonomija 2015. prvi put zabilježila porast, ali da bi se ostvario potpuni rast bez straha od povratka u recesiju, potrebni su novi poticaji, drži Visco. Proizvodnju se može potaknuti smanjenjem poreza i prodajom državnih dionica u tvrtkama kao što su pošta (talijanska vlada prošle je godine prodala 40 posto dionica pošte, a ove godine

još 29,7%), željeznice... Da bi se smanjili porezi, treba smanjiti državne troškove. Naime, 2015. u Italiji se za državne potrebe radilo do 7. lipnja, 11 dana više od prosjeka u EU. Od velikih zemalja samo se u Francuskoj radilo duže za državu (174 dana) nego u Italiji, a u Njemačkoj je “tax freedom day” stigao nakon 145 dana, odnosno 12 dana prije nego u Italiji. U Velikoj Britaniji čak 30 dana prije prestalo se raditi za državnu blagajnu, odnosno nakon 127 dana, a u Španjolskoj nakon 126 dana. Što to znači? Ako Italija želi biti konkurentnija na međunarodnom tržištu, mora sniziti cijenu proizvodnje i smanjiti porezni pritisak. Dok se u europskim državama raspravlja o tome kako potaknuti ekonomiju, u Hrvatskoj je na dnevnom redu samo to gdje će tko sjediti u Vladi, odnosno živjeti na račun hrvatskih poreznih obveznika. Istodobno, u pet hrvatskih luka (Rijeka, Zadar, Split, Ploče i Dubrovnik) u prošloj je godini pretovareno samo 19 milijuna tona robe, a u Italiji samo u Trstu 57 milijuna tona i to većinom robe s Dalekog istoka.