Građanski brakovi pretekli crkvene
Mnogi ljudi vole zadržati “opciju za izlaz” pa misle da je građanski brak, ako ne uspije, lakše razvrgnuti – kaže Vice Batarelo, predstojnik Ureda za pastoral obitelji
Na posljednjem popisu stanovništva više od 86 % građana izjasnilo se katolicima, a niz godina pada broj vjerskih brakova Sve je manje vjerskih brakova, a sve više onih pred matičarom u zemlji u kojoj je više od 86 % deklariranih katolika. U prva tri mjeseca 2016. sklopljena su 2124 braka, no samo četvrtina njih otpada na vjerske brakove. Iako u prvo tromjesečje godine dijelom ulazi i korizma kad se vjernici ne vjenčavaju, činjenica je da je posljednjih godina broj vjerskih brakova stalno u padu, a to štošta govori o društvu.
Silazna putanja
Još 2009. vjerski brakovi bili su premoćni nad građanskima pa ih je tada bilo 63,5 %, no 2013. približava se broj vjerskih i građanskih brakova jer je potonjih bilo 43,3%. Lani je, pak, 54,3 % parova sklopilo vjerski brak, a njih 45,7 % građanski. Za sociologa religije prof. dr. Ivana Markešića podaci su jasan pokazatelj pozicije koju na ljestvici temeljnih vrednota u hrvatskom društvu imaju Crkva, ali i brak i obitelj, koji su, dojam je, u silaznoj putanji. – Na popisu stanovništva 2011. gotovo 90% građana izjasnilo se katolicima, a istovremeno se smanjuje broj vjerskih brakova. Može se zaključiti da je tim građanima pripadanje katoličkoj konfesiji potrebno najvećim dijelom u identitetskom (kulturološkom) smislu, a da je zapravo u Hrvatskoj na djelu sezonsko, prigodničarsko, blagdansko, ‘folklorno’ katoličanstvo – drži Markešić. Opada, kaže, ne samo broj vjerskih nego broj brakova uopće. Na to je, kaže, upozorio i papa Franjo rekavši da živimo u “kulturi privremenog” u kojoj sve više ljudi odustaje od braka. – Građanski brak, koji često postaje “privremen”, polako ali sigurno u Hrvatskoj ulazi “u modu”. S njim se ima manje problema i obveza jer onima koji sklope vjerski rastava donosi velike probleme, ako i dalje žele ostati članovi Katoličke crkve, više se ne mogu crkveno vjenčati – ističe Markešić. Iz Crkve načelno kažu da prvi kvartal godine nije najsretniji za statistiku zbog korizme u kojoj se ne sklapaju crkveni brakovi. – Statistika pokazuje jedan trend, a ovaj se može promatrati slojevi- to. Jedna od prvih poruka našim zaručnicima na tečajevima priprema za brak jest da dobro razmisle je li sakrament ženidbe uopće za njih! Crkvi nije u interesu masa radi mase, nego vjernici koji znaju i svjesni su u što ulaze. Zašto? Jer je katolički brak zahtjevan. Preduvjet mu je da odrasli kršćani žele slobodno pristupiti sakramentu ženidbe, a ne radi tradicije i očekivanja, on je nerazrješiv, trajan i ekskluzivan i nema rastave i otvoren je za rađanje djece nasuprot kontracepcijskom mentalitetu – kaže dr. Vice Batarelo, predstojnik Ureda za pastoral obitelji Zagrebačke nadbiskupije.
Opcija za izlaz
Dodaje i da mnogi ljudi današnjice vole zadržati “opciju za izlaz” pa misle da je građanski brak, ako ne uspije, lakše razvrgnuti. Statistika kaže i da je prošlo vrijeme 90-ih i kasnijih godina kada se netko “morao” vjenčati u Crkvi zbog tradicije i očekivanja.
U Hrvatskoj je na djelu prigodničarsko, sezonsko, ‘folklorno’ katoličanstvo Batarelo: Zaručnicima na tečajevima govorimo da dobro razmisle je li katolički brak za njih