BISKUPI SU SE JAVILI, ALI OPET ĆE SE DIO GLASOVA SLITI U LIJEVE KUTIJE “Europska unija zanemarila je povezivanje sjevera i juga”
Treba 50 mlrd. € za prostor Jadrana, Baltika i Crnog mora
Hrvatski biskupi obratili su se dosad najotvorenijom porukom uoči parlamentarnih izbora posljednjih godina. Premda, doduše, izrijekom ne spominju nijednu stranku, koaliciju, kandidata ili političku opciju, svakome je jasno da je hrvatski episkopat otvoreno okrenuo leđa ljevici i preporučio vjernicima da ne glasaju za one koji su npr. protiv braka muškarca i žene i koji ne promiču kulturu života. Što je još donekle i načelno, ali kada su biskupi u svojoj izjavi spomenuli kurikularnu reformu i nedavnu raspravu o njoj, sasvim je jasno da se radi o SDP-u i njemu gravitirajućim strankama. Zanimljivo je kako su u ovoj poruci biskupi izbjegli i uobičajenu frazu kojom se obraćaju „vjernicima i ljudima dobre volje“. Ovoga puta su je adresirali na “članove Božjeg naroda i sve druge ljude kojima je stalo do hrvatske domovine”. Dakle, na vjernike i na one kojima je Hrvatska na duši i koji nužno ne moraju biti pripadnici Katoličke crkve, pa ni hrvatskog naroda, ali žele dobro svojoj zemlji. Pitanje koje se postavlja je imaju li pravo biskupi tako otvoreno govoriti u predizbornoj kampanji? Odgovor je – imaju. Prvo, jer se zalažu za kršćanske vrijednosti (brak, obitelj, život), ali i šire, tj. važne društvene poluge kao što su obrazovanje, gospodarstvo, pravo na rad, prekid iseljavanja... Dakako, oni tim svojim stavom nikoga ne mogu obr(l)atiti i odrediti kako će tko glasati. Svaki vjernik ima pravo na svoj stav i dati svoj glas po svome nahođenju. No, ovakve biskupske poruke služe kao svojevrstan svjetionik za orijentaciju neodlučnima i kolebljivima. Kojih je u hrvatskom biračkom tijelu mnogo. Pa biskupi kažu da je izlazak na izbore (i) izraz kršćanske odgovornosti. Što je i svojevrstan test i za sam hrvatski episkopat, jer je Hrvatska većinski katolička zemlja, pa će nakon izborne noći biti zanimljivo vidjeti kome su otišli vjernički glasovi. Koji su se ovih godina itekako znali sliti u kutije lijevih kandidata.
Regija Baltik – Jadran – Crno more čini 28 posto teritorija Europske unije i 22 posto njezina stanovništva, no čini samo 10 posto BDP-a EU
Prostor Jadrana, Baltika i Crnog mora “žila je kucavica” Europe i za njegov razvoj potrebno je 50 milijardi eura, rekla je u četvrtak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović otvarajući Dubrovnik Forum s poljskim kolegom Andrzejem Dudom koji je istaknuo važnost energetskih projekata i najavio idući skup 2017. u Wroclawu. – Dvanaest država članica EU između triju mora – Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija imaju goleme mogućnosti za jačanje suradnje na vlastitu i korist cijele Unije. No to područje zbog povijesnih razloga zaostaje za prosjekom EU. Nakon ujedinjenja inzistiralo se na ponovnoj izgradnji između istoka i zapada, a zanemarilo se povezivanje sjevera i juga – rekla je hrvatska predsjednica. Regija Baltik – Jadran – Crno more (BABS) čini 28 posto teritorija EU i 22 posto njezina stanovništva, no čini samo 10 posto BDP-a EU. Nominalni BDP po glavi stanovnika prosječno je oko 14.750 eura što je tek oko 51 posto nominalnog BDP-a prosjeka po glavi stanovnika EU, rekla je predsjednica. To je dostižno zajedničkim konkretnim projektima gospodarske, infrastrukturne i sigurnosne suradnje, smatra Grabar-Kitarović koja je pritom pozvala na za- ustavljanje demografskog pada i upozorila na problem iseljavanja mladog i visoko obrazovanog stanovništva iz regije. Poljski predsjednik inzistirao je na važnosti energetskog povezivanja. “Dominacija jednog dobavljača za regiju štetna je i opasna”, rekao je Duda. Spomenuo je plinski koridor između sjevera i juga te terminal LNG na Krku. Pozvao je na jačanje kulturne i znanstvene suradnje i razmjenu studenata. Bivši Croatia Summit, a sada Dubrovnik Forum, ove se godine odvija u četvrtak i petak pod nazivom “Snažnija Europa – spajanje sjevera i juga”. Dubrovačka vanjskopolitička konferencija, koja je počela kao Croatia summit, obilježila je 2015. desetu godišnjicu. Od ove godine skup nosi naziv Dubrovnik Forum.
Poruku su adresirali na “članove Božjeg naroda i sve kojima je stalo do hrvatske domovine” Nominalni BDP po stanovniku prosječno je oko 14.750 eura, što je tek 51 posto nominalnog BDP-a per capita u EU, rekla je predsjednica