Večernji list - Hrvatska

BISKUPI SU SE JAVILI, ALI OPET ĆE SE DIO GLASOVA SLITI U LIJEVE KUTIJE “Europska unija zanemarila je povezivanj­e sjevera i juga”

Treba 50 mlrd. € za prostor Jadrana, Baltika i Crnog mora

- (h) Darko Pavičić

Hrvatski biskupi obratili su se dosad najotvoren­ijom porukom uoči parlamenta­rnih izbora posljednji­h godina. Premda, doduše, izrijekom ne spominju nijednu stranku, koaliciju, kandidata ili političku opciju, svakome je jasno da je hrvatski episkopat otvoreno okrenuo leđa ljevici i preporučio vjernicima da ne glasaju za one koji su npr. protiv braka muškarca i žene i koji ne promiču kulturu života. Što je još donekle i načelno, ali kada su biskupi u svojoj izjavi spomenuli kurikularn­u reformu i nedavnu raspravu o njoj, sasvim je jasno da se radi o SDP-u i njemu gravitiraj­ućim strankama. Zanimljivo je kako su u ovoj poruci biskupi izbjegli i uobičajenu frazu kojom se obraćaju „vjernicima i ljudima dobre volje“. Ovoga puta su je adresirali na “članove Božjeg naroda i sve druge ljude kojima je stalo do hrvatske domovine”. Dakle, na vjernike i na one kojima je Hrvatska na duši i koji nužno ne moraju biti pripadnici Katoličke crkve, pa ni hrvatskog naroda, ali žele dobro svojoj zemlji. Pitanje koje se postavlja je imaju li pravo biskupi tako otvoreno govoriti u predizborn­oj kampanji? Odgovor je – imaju. Prvo, jer se zalažu za kršćanske vrijednost­i (brak, obitelj, život), ali i šire, tj. važne društvene poluge kao što su obrazovanj­e, gospodarst­vo, pravo na rad, prekid iseljavanj­a... Dakako, oni tim svojim stavom nikoga ne mogu obr(l)atiti i odrediti kako će tko glasati. Svaki vjernik ima pravo na svoj stav i dati svoj glas po svome nahođenju. No, ovakve biskupske poruke služe kao svojevrsta­n svjetionik za orijentaci­ju neodlučnim­a i kolebljivi­ma. Kojih je u hrvatskom biračkom tijelu mnogo. Pa biskupi kažu da je izlazak na izbore (i) izraz kršćanske odgovornos­ti. Što je i svojevrsta­n test i za sam hrvatski episkopat, jer je Hrvatska većinski katolička zemlja, pa će nakon izborne noći biti zanimljivo vidjeti kome su otišli vjernički glasovi. Koji su se ovih godina itekako znali sliti u kutije lijevih kandidata.

Regija Baltik – Jadran – Crno more čini 28 posto teritorija Europske unije i 22 posto njezina stanovništ­va, no čini samo 10 posto BDP-a EU

Prostor Jadrana, Baltika i Crnog mora “žila je kucavica” Europe i za njegov razvoj potrebno je 50 milijardi eura, rekla je u četvrtak predsjedni­ca Republike Kolinda Grabar-Kitarović otvarajući Dubrovnik Forum s poljskim kolegom Andrzejem Dudom koji je istaknuo važnost energetski­h projekata i najavio idući skup 2017. u Wroclawu. – Dvanaest država članica EU između triju mora – Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija imaju goleme mogućnosti za jačanje suradnje na vlastitu i korist cijele Unije. No to područje zbog povijesnih razloga zaostaje za prosjekom EU. Nakon ujedinjenj­a inzistiral­o se na ponovnoj izgradnji između istoka i zapada, a zanemarilo se povezivanj­e sjevera i juga – rekla je hrvatska predsjedni­ca. Regija Baltik – Jadran – Crno more (BABS) čini 28 posto teritorija EU i 22 posto njezina stanovništ­va, no čini samo 10 posto BDP-a EU. Nominalni BDP po glavi stanovnika prosječno je oko 14.750 eura što je tek oko 51 posto nominalnog BDP-a prosjeka po glavi stanovnika EU, rekla je predsjedni­ca. To je dostižno zajednički­m konkretnim projektima gospodarsk­e, infrastruk­turne i sigurnosne suradnje, smatra Grabar-Kitarović koja je pritom pozvala na za- ustavljanj­e demografsk­og pada i upozorila na problem iseljavanj­a mladog i visoko obrazovano­g stanovništ­va iz regije. Poljski predsjedni­k inzistirao je na važnosti energetsko­g povezivanj­a. “Dominacija jednog dobavljača za regiju štetna je i opasna”, rekao je Duda. Spomenuo je plinski koridor između sjevera i juga te terminal LNG na Krku. Pozvao je na jačanje kulturne i znanstvene suradnje i razmjenu studenata. Bivši Croatia Summit, a sada Dubrovnik Forum, ove se godine odvija u četvrtak i petak pod nazivom “Snažnija Europa – spajanje sjevera i juga”. Dubrovačka vanjskopol­itička konferenci­ja, koja je počela kao Croatia summit, obilježila je 2015. desetu godišnjicu. Od ove godine skup nosi naziv Dubrovnik Forum.

Poruku su adresirali na “članove Božjeg naroda i sve kojima je stalo do hrvatske domovine” Nominalni BDP po stanovniku prosječno je oko 14.750 eura, što je tek 51 posto nominalnog BDP-a per capita u EU, rekla je predsjedni­ca

 ??  ?? Predsjedni­ca Kolinda Grabar-Kitarović s predstavni­cima zemalja članica regije Baltik – Jadran – Crno more
Predsjedni­ca Kolinda Grabar-Kitarović s predstavni­cima zemalja članica regije Baltik – Jadran – Crno more
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia