NAPRETKA IMA, ALI JE PODOSTA I RAZLOGA ZA ZABRINUTOST

Iako izvješće o ekonomskom nadzoru za Hrvatsku nije loš i napredak je vidljiv, jer nam ove godine Europska komisija nije zatražila dodatni pregled stanja u svibnju, ipak nije ni ohrabrujuće pogleda li se podatak o potencijalnoj stopi gospodarskog rasta od samo jedan posto koju nam je EK dao, što je znatno manje u odnosu na vrijeme prije krize, kada se je ta stopa kretala oko 3,5 posto BDP-a. Doda li se i tome činjenica da će važni pokretači rasta u posljednje vrijeme – niska cijena energenata i niske kamate – biti zaustavljeni, onda razloga za zabrinutost ima više. Oslonit ćemo se iznova na dobru turističku sezonu koja nikako ne smije biti jedini pokretač rasta. Ugledni ekonomisti reći će da je glavna prepreka slabijim izgledima rasta niska produktivnost. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić šalje poruku da će novi reformski plan na kojem rade i koji će uputiti EK sadržavati i reforme koje će imati temelj za rast, a to su primjerice reforme koje se odnose na bolju investicijsku klimu i bolje uvjete poslovanja. Što više reformi budemo pokrenuli, jasno je, i ocjena potencijalne stope rasta bit će veća. Klima za investicije je svakako pozitivan preduvjet, no da bi se rast osjetio, trebali bi imati veće projekte, a za sada je izglednije da će se one zaustaviti na manjim koje će biti pokrenute sredstvima iz fondova EU. EK čeka jače strukturne reforme, na kojima još uvijek većeg pomaka nema. Jer, primjerice, na reformi mirovinskog sustava nije učinjeno ništa, slično i u zdravstvu, na socijalnoj skrbi tek nešto, a veći je vidljiv na reformi pravosuđa kroz brže stečajeve i uvođenje osobnog stečaja. Ali to nije dovoljno, kao što i nije još dovoljno učinjeno na smanjenju duga i deficita. I u izvješću se spominje ranjivost zbog visoke razine javnog, privatnog i vanjskog duga, dok su za visinu proračunskog manjka predviđanja bolja. Dobra nam je ocjena dana i zbog povećanja zaposlenosti, što se može vjerojatno zahvaliti mjeri stručnog osposobljavanja mladih ili zbog sezonskih zapošljavanja, ali je tu teško dati točnu ocjenu zbog velikog iseljavanja.

Na pokretače rasta poput niskih kamata i cijena energenata više ne možemo računati