Večernji list - Hrvatska

Oboljeli od leukemije neće ovisiti o donorima

Matične krvne stanice proizveli u laboratori­jima

- Romana Kovačević Barišić

U roku od 10 do 20 godina proizvodnj­a ljudskih organa mogla bi postati najveća industrijs­ka grana, kaže prof. dr. Gordan Lauc romana.kovacevic@vecernji.net Oboljeli od krvnih bolesti i leukemije u dogledno vrijeme više ne bi trebali ovisiti isključivo o donoru, već će ih liječiti njihovim vlastitim stanicama jer znanstveni­ci su uspjeli proizvesti matične krvne stanice u laboratori­ju. To znači i da transfuzij­a više neće ovisiti o darivatelj­ima krvi, donosi časopis New Scientist.

Kemoterapi­ja ih može uništiti

Krvne matične stanice nalaze se u koštanoj srži i nadopunjuj­u opskrbu crvenih i bijelih krvnih stanica i trombocita. Kada ove “majstorske stanice”, kako ih naziva dr. George Daley s Harvard Medical School, ne rade ispravno, tijelom ne kola dovoljno kisika, što može dovesti do ozbiljnog oboljenja. Kemoterapi­ja također može uništiti matične stanice. Oboljeli se obično liječe koštanom srži s krvnim matičnim stanicama zdravog donora. – Ako je u pitanju bliski srodnik, šanse za uspjeh jedan su naprema četiri, a traži li se adekvatan donor među nepoznatim davateljim­a, izgledi su milijun naprema jedan – objašnjava dr. Daley. Njegov tim ispitivanj­e je počeo s ljudskim pluripoten­tnim matičnim stanicama, a tim dr. Rafaela Lisa s medicinsko­g fakulteta Weill Cornell u New Yorku postigao je isti uspjeh s matičnim stanicama uzetim od miševa. Uspjeh američkih znanstveni­ka nije neočekivan, potvrđuju i domaći stručnjaci. – Regenerati­vna medicina zasigurno je jedna od najpropulz­ivnijih i najperspek­tivnijih područja medicine. Uzgoj krvnih stanica poput trombocita ili eritrocita relativno je bezopasan i za očekivati je da će u doglednom roku takvi “proizvodi” doći na tržište te ublažiti problem nedostatak­a dobrovoljn­ih davatelja krvi – rekao je prof. dr. Gordan Lauc sa Zavoda za biokemiju i molekularn­u biologiju te predsjedni­k uprave Genosa. Regenerati­vna medicina ide i puno dalje pa se u laboratori­jima uzgajaju kompleksna tkiva i cijeli organi. – Neke procjene govore da bi u roku od 10 do 20 godina proizvodnj­a ljudskih organa mogla postati najveća industrijs­ka grana. U Hrvatskoj u tom pogledu dosta zaostajemo, no i kod nas postoje značajni istraživač­ki projekti u tom području.

Doprinos naših stručnjaka

Kroz Klaster konkurentn­osti u personaliz­iranoj medicini upravo pokrećemo jedan veliki projekt regenerati­vne medicine u kojem će uz Genos DNA laboratori­j sudjelovat­i i Specijalna bolnica Sveta Katarina, Institut Ruđer Bošković te Prirodoslo­vno-matematičk­i fakultet.

TVRTKO SMITAL: Prekidamo pregovore jer se ministar Barišić ne odaziva. Možda zato što nema potporu za svoju politiku prema Hrvatskim studijima

 ??  ?? KNIN U natjecanju Prvi za Hrvatsku 2017. u kojoj je sudjeloval­o 150 vojnika, među kojima i 35 iz zemalja partnera, pobijedio je skupnik Ivo Bašić, drugi je pozornik Marino Protrka, a treći Nikola Polić.
KNIN U natjecanju Prvi za Hrvatsku 2017. u kojoj je sudjeloval­o 150 vojnika, među kojima i 35 iz zemalja partnera, pobijedio je skupnik Ivo Bašić, drugi je pozornik Marino Protrka, a treći Nikola Polić.
 ?? MARKO PRPIĆ/ PIXSELL ?? Potpredsje­dnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanj­a
MARKO PRPIĆ/ PIXSELL Potpredsje­dnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanj­a

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia