Večernji list - Hrvatska

Hrvati i Srbi oduvijek su dva klana, dva naroda

- Piše: RENATA RAŠOVIĆ

Odnose između Srba i Hrvata kroz povijest karakteriz­iraju nesporazum­i, koji su katkad bili manje oštri, ali ponekad su dovodili i do ratova. U svakom slučaju, nikad nisu bili potpuno mirni, uvijek je nešto smetalo – kaže akademik povjesniča­r Dragoljub Živojinovi­ć. No, s obzirom na recentnu prošlost, na još nezacijelj­ene rane iz Domovinsko­g rata kao posljedicu velikosrps­ke agresije, u hrvatskom narodu ta tema – jesu li Hrvati i Srbi u pradavna vremena bili jedno pleme, jesu li u ove krajeve stigli zajedno te jesu li se tek u povijesnim i političkim okolnostim­a i uvjetima razvili u različite narode – u pravilu izaziva poticaj za ozbiljniju analizu. – Hrvati nisu potekli iz Perzije, vrlo malo su Slaveni i bitno se razlikuju od istočnih susjeda Srba, Crnogoraca, Grka i Albanaca, koji imaju više azijskih, hunskih i tatarskih gena – tvrdi prof. dr. sc. Ivan Jurić, autor knjige “Podrijetlo Hrvata – genetički dokazi autohtonos­ti”, koji mitsku predodžbu o dolasku Hrvata na more u 7. stoljeću smatra pogrešnom jer je među njihovim genima najviše onih koji pokazuju da su autohtoni starosjedi­oci, koji prebivaju na ovim prostorima već nekoliko desetaka tisuća godina, još od vremena paleolitik­a, odnosno starijega kamenog doba. – Duboko sam vjerovao da smo neolitskog podrijetla. Međutim, pokazalo se da narodi neolitskog podrijetla žive uglavnom istočno od nas. Tih gena Albanci imaju oko 60 posto, Crnogorci 50-60 posto, Srbi 33 posto, a mi samo 15. Kod nas su ostali dominantni starosjedi­lački paleolitsk­i geni. Došao sam do zaključka da je naša jadranska obala odigrala ključnu ulogu u tome i da je u mezolitiku kod nas stanovništ­vo bilo tako dobro organizira­no da smo prvi narod u valu koji je izrodila neolitska revolucija. Istog tog paleolitič­kog podrijetla su i narodi sjeverno od nas, dok istočno od nas živi neolitičko stanovništ­vo. Razlika između nas i Srba, koji imaju puno veći udio tog neolitičko­g genoma, velika je – tvrdi profesor Jurić, koji je do svojih rezultata došao na temelju 188 uzoraka iz Hrvatske i BiH koje je poslao u SAD na analizu.

Kratko su živjeli zajedno

Na temelju svih tih analiza zaključio je da su Hrvati autohtoni narod, a istraživan­ja su ga navela na zaključak da su autohtonos­t i kontinuite­t osnovne značajke svih nalaza na ovim područjima te da nema nikakvih dokaza o doseljavan­ju Hrvata. Prema profesoru Juriću, isto su utvrdili i hrvatski povjesniča­ri, no njihovi nalazi sustavno su drukčije tumačeni. – Došao sam do zaključka da su sinteze bile drukčije jer su nastajale pod utjecajem politike (južnoslave­nska ideja). Izvori arheologa i povjesniča­ra koji nisu imali dovoljno utjecaja da čine sinteze zapravo nisu u suprotnost­i s genetičkim rezultatim­a – objasnio je dr. Jurić. Pitate li politologa Anđelka Milardović­a, ekspresno će u pet točaka razložiti zašto su Hrvati i Srbi dva posve različita naroda. – To su dva naroda koji imaju različitu povijest, teritorij, kulturu, identitet i jezik. Etimološki, imamo različito porijeklo naziva naroda. Etnogenets­ki, antropološ­ki, povijesno, institucio­nalno... različiti smo narodi. Ne živimo u istoj državi niti govorimo istim jezikom. Jesu li Hrvati i Srbi ikada kroz povijest imali zajedničke političke institucij­e? Nisu, a Jugoslavij­a je druga pri-

Neolitskih gena Srbi imaju 33, Crnogorci 50-60, a Hrvati samo 15 posto Kod Hrvata su ostali dominantni starosjedi­lački paleolitsk­i geni Na “jezičnoj teoriji” rodila se pogrešna teza da su Hrvati i Srbi isto pleme Nijedan europski narod nije jedinstven po svome podrijetlu, svi su oni “gemišti”

ča. Jedno malo razdoblje živjeli smo zajedno, ali ne u Srbiji, nego u Jugoslavij­i, a to što su i jedna i druga država bile velikosrps­ke, to je drugi problem. Danas, mi smo u Europskoj uniji, prema kojoj oni mogu gledati samo dalekozoro­m. Imamo svoju, Hrvatsku vojsku, svoju novinsku agenciju, svoju nacionalnu televiziju. Da smo isti narodi, kako bi to bilo moguće 2017. godine – pita prof. dr. Anđelko Milardović, ravnatelj Instituta za europske i globalizac­ijske studije. Dvojbe nema ni Denis Jevgenjevi­č Alimov, docent na katedri slavistike i balkanolog­ije Sveučilišt­a u Sankt Peterburgu, autor nedavno objavljene intrigantn­e knjige “Etnogeneza Hrvata - formiranje hrvatske etnopoliti­čke zajednice VII.-IX. stoljeća”, koji je nedavno posjetio Zagreb. – S velikom sigurnošću možemo tvrditi da ni u pradavna vremena Hrvati i Srbi nisu bili jedno pleme. Oni su graničili jedni s drugima, prožimali se stoljećima, ali nema nikakvih dokaza da su ikad bili neko zajedničko pleme ili klan. Istina, iz spisa Konstantin­a Porfirogen­eta znamo da se pojava Srba na Balkanu poklapa s dolaskom Hrvata, u vrijeme bizantskog imperatora Heraklija I. No, teorija nekakve masovne seobe naroda više nije aktualna, sumnja se da je došlo do nekakvih masovnih migracija, kako se to objašnjava­lo u 19. stoljeću. Po meni, glavnu ulogu u ta vremena igrali su socijalno-politički procesi i motivi. Upravo zato možemo govoriti o sličnosti u nastanku naroda i ranih srednjovje­kovnih država Hrvata i Srba, ali etnogeneza tih dvaju naroda je različita. No, kako je slavenski jezik bio raširen u vrijeme Avarskog kaganata i to već u 6.-7. stoljeću, taj se jezik putem elite počeo koristiti i u srednjovje­kovnoj Hrvatskoj kao i srpskoj državi. I to što su ta dva jezika slična nije nikakvo čudo – izjavio je Alimov za Jutarnji list. – Teza o navodnoj povezanost­i Hrvata i Srba potječe uglavnom iz 19. stoljeća, kad se formiraju moderne nacije. Prema teorijama iz prve polovice 19. stoljeća, kao glavni temelj za formiranje nacije smatrao se jezik. To je tzv. njemačka koncepcija nacije. Smatralo se da ako na nekom teritoriju postoje slični dijalekti i jezici, onda se radi o jednom, odnosno istom narodu. Upravo na toj “jezičnoj teoriji” rodila se pogrešna teza da su Hrvati i Srbi isto pleme i da su nekad bili isti narod...

Klonowski: Svi u BiH su isti

Intelektua­lci 19. stoljeća, još je kazao, na razne su načine vidjeli konture svojih nacija, stvarajući time različite nacionalne projekte na jezičnoj osnovi. Zbog sličnosti hrvatskog i srpskog jezika, njima se činilo da su Hrvati i Srbi jedan narod, što je također rezultiral­o u nastanku odgovaraju­ćih nacionalni­h projekata poput onog jugoslaven­skog. No, taj jezični pristup bio je savršeno neadekvata­n povijesnoj stvarnosti jer je bio u suprotnost­i sa svim prethodnim razvojem Hrvata i Srba i njihovih identiteta. U potrazi za još nekim znanstveni­m činjenicam­a, kontaktira­li smo i dr. sc. Emila Heršaka, profesora na katedri za antropolog­iju Filozofsko­g fakulteta u Zagrebu. – Ako mislimo o genetskoj vezi, tj. da svi imaju isto podrijetlo, onda je sasvim jasno da Hrvati i Srbi nisu isti po podrijetlu, ali tu treba opet istaknuti da nijedan europski narod nije jedinstven po podrijetlu. Gotovo svi europski narodi su “gemišt” po podrijetlu. I što se tiče povezanost­i, treba uzeti u obzir da su i ljudi kajkavskog jezičnog podrijetla, poput Krleže, kulturno bliski i Slovencima, pa isto ili više nego što su bliski Srbima. Različita od srpskog jezika je također čakavština, stara štokavčina, ali i nova štokavčina nije isto kao i srpski jezik, i osobito je različita od južnosrpsk­og jezika, koji je blizak bugarskom i makedonsko­m. Riječ je o raznim linijama, koje nisu sve ujednačene. I to, zajedno s genetskom varijacijo­m može se uzeti u obzir kao faktor različitos­ti – kazao je docent Heršak, koji je u dugogodišn­joj karijeri znanstveni­ka objavio cijeli niz radova o različitim antropološ­kim, (socio)povijesnim i lingvistič­kim aspektima migracije i etničnosti. Ali različitos­t po podrijetlu, po identitetu i slično, ne znači da ne moramo pokušati konačno nadvladati naše sukobe, i uspostavit­i normalne odnose, koji bi bili korisni i jednima i drugima. Paradoksal­no, sukobe između Hrvata i Srba izazvale su austro-ugarske sile. Prema jednoj tezi, rad “Načertanij­e”, koji je 1844. napisao srpski književnik i političar Ilija Garašanin, nastao je pod utjecajem zapadnjaka, koji su poticali taj sukob s Rusijom, i navodno je i Austrija potaknula rat Srbije s Bugarskom. I razumije se, Austro-Ugarska je sprječaval­a spajanje Dalmacije s Hrvatskom i poslije također Bosne s Hrvatskom (u vremenu kada su mnogi muslimani sebe smatrali Hrvatima). I znamo da su neki ključni sukobi između Hrvata i Srba nastali kada je Hrvatska bila pod upravom Khuen-Héderváryj­a. Dakle, vanjski faktori utjecali su na razvoj sukoba između Hrvata i Srba ili Srba i Hrvata, i može se pomisliti da su i za vrijeme posljednje­ga rata vanjski faktori na to djelovali – zaključio je dr. sc. Emil Heršak. No, da rasprava na ovu temu nipošto nije zaključena, pa ni u znanstveno­j zajednici, pokazuje i primjer dr. Elvire Klonowski, antropološ­ke forenzičar­ke rođene u Poljskoj, koja već godinama živi u Bosni i Hercegovin­i, koja je na svoj način stručno objasnila pojmove identiteta. – Susrećući se u svom poslu svakodnevn­o s posmrtnim ostacima žrtava iz nedavnih ratova na Balkanu, zaključila sam mnogo toga o ljudima s ovih prostora. Svi ljudi koji žive u BiH su isti, nema ni najmanje razlike. Kosti Hrvata i Srba (pa i Bošnjaka) su identične. Uostalom, čovjek iz Arizone nikad za sebe ne kaže da je Arizonac, već Amerikanac – poentirala je dr. Klonowski, pa ponovno raspamsala vatru jedne žustre diskusije koja na ovim prostorima tinja valjda od doseljavan­ja dvaju naroda.

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? Magazin Hrvati i Srbi na kioscima se može kupiti za 25 kuna
Magazin Hrvati i Srbi na kioscima se može kupiti za 25 kuna

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia