ČETIRI DANA I NOĆI DO ISTORIJSKOG DOGOVORA
Maratonski samit lidera EU u Briselu uspešno okončan
Lideri EU postigli su istorijski dogovor o fondu za oporavak pandemije od virusa korona u iznosu od 750 milijardi evra i o budžetu nakon burnih rasprava na najdužem samitu bloka u gotovo dve decenije.
Kada je samit zašao u svoj peti dan, 27 iscrpljenih šefova država i vlada konačno je dalo svoj pečat odobrenja planu da se daju krediti i bespovratna sredstva u dosad neviđenim razmerama. Nakon gotovo 90 sati rasprava, tenzija pa i optužbi između šefova država, usvojen je dogovor o paketu od 1,8 biliona, od čega je nešto više od jednog biliona evra predviđeno za sedmogodišnji budžet. Međutim, najviše je priče bilo o preostalih 750 milijardi evra pomoći zemljama članicama u borbi protiv posledica pandemije.
Kompromis koji je predložio predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel je prihvaćen: države takozvane štedljive četvorke - Austrija, Holandija, Danska i Švedska (kojima se pridružila na samitu i Finska) prihvatile su zajednička dugovanja i bespovratnu pomoć državama članicama, dok su se, zauzvrat Nemačka, Francuska, Italija i Španija složile da smanje ukupnu sumu bespovratne pomoći sa 500 milijardi na 390 milijardi evra. Pored toga, dogovoreno je da se u okviru korona-pomoći 360 milijardi evra daju kao krediti. EU se takođe složila da će izdavanje neto duga završiti 2026. godine i da će sav novi dug otplatiti do 2058. godine. Unija će vraćati novac investitorima kroz sopstveni budžet.
U međuvremenu, države članice će takođe morati da razviju planove koji će precizirati kako će uložiti nova sredstva. Ove takozvane planove za reformu i oporavak moraće da odobre njihove evropske kolege, kvalifikovanom većinom, a ne jednoglasnošću, na čemu je u jednom trenutku insistirala Holandija.
Najnoviji dogovor iz Brisela označava presedan za zajedničko zaduživanje na nivou EU, čemu su se mnoge države, uključujući Nemačku, dugo vremena protivile. Ali taj je opozicioni stav omekšao je nakon krize izazvane Covidom 19.
- Uz najveće napore prekogranične solidarnosti, EU šalje snažan signal unutrašnje povezanosti. U kratkom roku efekat poverenja može biti značajniji čak i od samog plenković zadovoljan odlukom na samitu eu
Prema rečima francuskog predsednika, sporazumu su prethodili „dugački i teški“pregovori, ali je nađen kompromis
novca - izjavili su analitičari iz Berenberg banke. Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije, rekla je da je više od 90 sati pregovora „vredelo“i da EU ne može biti optužena da je ovaj put učinila „premalo,
prekasno“.
- Evropa još uvek ima hrabrosti i mašte da misli veliko. Evropa u celini sada ima velike šanse da izađe jača iz krize - rekla je ona.
Sporazumom su, po svemu sudeći, zadovoljne sve države. Najveći iznos će dobiti države koje su najviše patile u pandemiji - Italija i Španija.
„Štedljiva četvorka“je takođe zadovoljna jer je odlučeno da veliki neto uplatioci budžeta dobiju veći rabat i povraćaj novca. Holandija će tako dobiti gotovo dve milijarde evra godišnje povraćaja. Austrija, Danska i Švedska dobiće više nego pre.
Plan oporavka sada se suočava s prolaskom kroz Evropski parlament. Njega moraju da ratifikuju sve države članice Unije, a pretpostavlja se da će one to i učiniti. Dogovorene sume novca verovatno neće stići u realnu ekonomiju zemalja pre sredine sledeće godine, kažu ekonomisti, a prenosi Rojters.
n