EU je davno rekla šta bh. političari trebaju raditi

Evropska komisija neće objaviti izvještaj za BiH, jer je uobičajeno da ga ne izrađuje za državu za koju priprema mišljenje o zahtjevu za članstvo

Dani - - Napredak - Piše: ANJA GRABOVAC-ZVIJERAC

Evropska komisija posljednji izvještaj za Bosnu i Hercegovinu i ostale države u procesu proširenja objavila je 2016. Te godine je zbog promjene metodologije izvještavanja, a s ciljem da nalazi izvještaja za države u različitim stadijima integracije u što većoj mjeri budu uporedivi, najavila da će naredni izvještaj za države u procesu proširenja biti objavljen u proljeće (april) 2018. godine.

Dakle, u 2017. nije objavljen izvještaj ni za jednu državu, pa tako ni za BiH. S obzirom na to da je BiH u međuvremenu, tačnije u februaru 2016. podnijela zahtjev za članstvo u Evropsku uniju, u proljeće 2018. Evropska komisija neće objaviti izvještaj za BiH, jer je uobičajeno da Evropska komisija ne izrađuje izvještaj za državu za koju priprema mišljenje o zahtjevu za članstvo.

Objektivna ocjena

“Upravo je mišljenje o zahtjevu za članstvo naredni dokument koji će dati objektivnu ocjenu napretka BiH u procesu integrisanja u Evropskoj uniji. U godišnjim ciklusima nakon objave mišljenja, Evropska komisija će nastaviti da priprema izvještaje i za BiH. Objektivna ocjena napretka u integraciji je uvijek posao Evropske komisije, tako da ni do sada institucije BiH nisu izrađivale izvještaj o napredovanju, već su Evropskoj komisiji posredstvom Priloga za godišnji izvještaj, dostavljale informacije o urađenom u odnosu na prethodni izvještajni period”, kazala je za Dane glasnogovornica Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH Marina Kavaz-Siručić.

Nakon objave svakog godišnjeg izvještaja Evropske komisije, Direkcija, kaže naša sagovornica, u saradnji sa svim nadležnim institucijama

na svim nivoima vlasti izrađuje akcioni plan za provedbu preporuka iz izvještaja. Na temelju informacija koje dostave nadležne institucije, Direkcija kvartalno izvještava Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH o provedbi Akcionog plana, te prevedeni dokument dostavlja Evropskoj komisiji.

Time je Akcioni plan za realizaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije još jedan alat za praćenje procesa integrisanja, no ocjenu napretka uvijek daje samo Evropska komisija. Također, Evropska komisija na redovnim sastancima tijela za praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, tokom godine stiče uvid u stanje procesa i daje preporuke za naredni period.

Akcioni plan za realizaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije je još jedan alat za praćenje procesa integrisanja, no ocjenu napretka uvijek daje samo Evropska komisija

Vlasti se moraju početi ponašati politički odgovorno i odlučno te pokazati spremnost u dosljednoj europeizaciji BiH. Vjerujem da će ovo biti i glavni fokus svih budućih ocjena i rasprava o napretku, ističe Šuica

Europarlamentarka i potpredsjednica Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom Dubravka Šuica također podsjeća kako je posljednji izvještaj o napretku BiH bio za 2016., a Evropski parlament usvojio je rezoluciju o tom izvještaju u februaru prošle godine “i tada smo već znali da izvješća za 2017. godinu neće biti”.

Šuica kaže da to treba sagledati kao posljedicu šireg konteksta političkih zbivanja diljem Europske unije kao što su izbori u Francuskoj i Njemačkoj, Brexit, američki predsjednički izbori, rast populizma u državama srednje Europe i pitanje sigurnosnog identiteta Unije.

BiH prioritet

“Sve ove okolnosti stavile su politiku proširenja u drugi plan, ali angažman Europske unije i parlamenta i dalje postoji i postojat će ubuduće, u što smo se uvjerili i nakon rujanskog govora predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera o stanju Unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, te novom strategijom Europske komisije za zapadni Balkan. Europska unija u narednim će se godinama baviti konsolidacijom i jačanjem postojećih integracija, ali mi, hrvatski zastupnici, trudit ćemo se da Bosna i Hercegovina ostane na dnevnom redu jer to u našem interesu”, napominje Šuica.

Činjenica da neće biti službenog izvještaja o napretku, za ovu zastupnicu ne znači da je nestao interes za BiH.

“Sigurna sam da će se, kao i do sada, održavati sastanci i tematske rasprave na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta, razmjene stajališta i sjednice Izaslanstva za odnose sa BiH, na kojima će se raspravljati o reformama koje se provode. Bosna i Hercegovina mora dokazati da je funkcionalna država i ozbiljan kandidat za članstvo u Europskoj uniji. Vlasti se moraju početi ponašati politički odgovorno i odlučno te pokazati spremnost u dosljednoj europeizaciji BiH. Vjerujem da će ovo biti i glavni fokus svih budućih ocjena i rasprava o napretku”, govori Šuica za Dane.

Na pitanje radi li Evropski parlament svoj izvještaj o BiH i hoće li možda ove godine donositi ikakve rezolucije o Bosni i Hercegovini i kakav bi mogao biti njihov sadržaj, Šuica odgovora da iako Evropski parlament nije izradio izvještaj za 2017., Evropska komisija je donijela Strategiju za zapadni Balkan “kojom je potvrđena europska budućnost regije te samim time Bosne i Hercegovine”.

“Uvjerena sam da će Bosna i Hercegovina i dalje ostati jedan od ključnih prioriteta Europske unije, a što se tiče Europskog parlamenta, posljednja usvojena rezolucija poslala je jasno stajalište i poruku političkoj eliti BiH o pitanjima koja bi trebala u što skorijem roku adresirati i provedbom strukturnih reformi riješiti, a to su sveprisutna korupcija, vladavina prava, sudstvo i javna uprava koja zahtijeva hitne reforme. Mi, hrvatski zastupnici, tražit ćemo zaštitu prava hrvatskog naroda i hitno usvajanje načela federalizma, te reformu Izbornog zakona. Bosna i Hercegovina neće biti uspješna država kandidatkinja sve dok se riješe ovi problemi i uspostavi kvalitetan institucionaliziran sustav”, zaključuje Šuica.

Iako 2018. godine Evropska komisija o napretku Bosne i Hercegovine neće izvještavati na način na koji smo do sada navikli, bit će više prilika za prijem formalnih refleksija iz Evropske unije o stanju u zemlji, smatraju iz Vanjskopolitičke inicijative BiH.

Nema volje

“Kao prvo, svi čekaju prije svega odgovore na Upitnik Evropske komisije. Potom će dolaziti misije za verifikaciju koje će utvrđivati da li postoje odstupanja odgovora u odnosu na stvarno stanje. One će također slati izvještaje o svojim nalazima, a njihova suština će biti adekvatno iskomunicirana. Ipak, ono što svi čekamo i ono što je najvažnija povratna informacija za sav posao koji BiH radi u protekle dvije godine, ipak će biti avis, odnosno mišljenje EK-a o našoj spremnosti za članstvo u EU. To će biti najcjelovitiji i najdetaljniji opis stanja ikada napravljen za BiH, a glavna mjera će biti evropski standardi”, kazali su za Dane iz ove organizacije.

Proces integracija, napominju u ovoj organizaciji, u Bosni i Hercegovini već je konkretizovan i “došli smo do stadija u kojem je potrebno iskazati istinsku i mjerljivu volju i opredijeljnost za nastavak reformskih procesa usmjerenih ka dobrobiti građana ove države”.

“Vanjskopolitička inicijativa BiH godinama prati i analizira proces evropskih integracija, te analizama i stručnim savjetima nastoji pomoći radu institucija i objasniti proces široj javnosti. Kroz regionalni projekat koji se bavi analizom učinkovitosti sistema mjerila EU (benchmarks), koji implementiramo u okviru Think for Europe mreže, analizirali smo učinkovitost mjera prvenstveno za pregovaračka poglavlja 23 i 24, koja će zasigurno za BiH biti najkompleksija i slijedit će ih najbolnije reforme. Sudeći po napretku država u regionu, Srbije i Crne Gore koje su otvorile ova poglavlja, možemo zaključiti da značajan napredak nedostaje ponajviše zbog nedostatka političke volje i opredijeljenosti vlada da se posvete ovim pitanjima, a takođe i Evropske unije, koja često postavlja nedovoljno precizne uvjete bez adekvatnih mehanizama za monitoring”, poručuju iz Vanjskopolitičke inicijative.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije za BiH 2016., detektirani su određeni pomaci. Od podnošenja zahtjeva za članstvo u EU, određenog napretka u ispunjavanju Reformske agende i određenog pada broja nezaposlenih do pozitivne uloge BiH u promociji bilateralne saradnje sa susjednima i državama u regiji.

Ustav BiH je i dalje u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, što je potvrđeno u predmetu Sejdić - Finci. Odluke Ustavnog suda treba u potpunosti provesti u cijeloj zemlji. Ocijenjeno je kako je BiH u ranoj fazi reforme javne uprave. Nazadovanje je konstatirano kada su u pitanju izmjene entitetskog zakonskog okvira za državnu službu u FBiH, kojima se povećava rizik od politizacije..

Procedure: Rasprave o BiH bit će vođene u Evropskom parlamentu

Šuica: Jasna poruka političkoj eliti BiH

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.