Potprostorna kolebanja, rezidualne frekvencije i fluktuacija nemogućeg

Predgovor novoj knjizi Priče sa satnim mehanizmom, više zamišljen da nabaci smjernice kako je ne treba čitati

Dani - - Ruinlust - Piše: FARUK ŠEHIĆ

Čemu fantastika kada je sve što smo živjeli bilo fantastično. Kilogram kafe je 1994. koštao 330 ondašnjih pravih njemačkih maraka na području Okruga Bihać. Vreća bijelog brašna 1.000 DM. U Bosni bi se Carrollova Alisa osjećala kao kod kuće

Nekad su knjige imale predgovore, bilo da su ih pisali teoretičari, kritičari, ili pisci. Nekad smo čitali te predgovore da se spremimo za časove srpsko-hrvatskog hrvatsko-srpskog jezika i književnosti. Predgovori su bili korisni, ali nikad nisu imali ono što nam je trebalo za nastavu: fabulu. Redoslijed zbivanja u književnom djelu.

Danas nema predgovorâ, a i jezik je promijenio naziv; ostao isti i promijenio se koliko ga govornici i epoha mijenjaju po sebi. Tako da ni ovaj predgovor neće sadržavati kratak opis dešavanja u djelu. Prvobitno sam mislio da ovaj tekst napišem za one novinare koji će me pitati: “Možete nam reći, o čemu se radi u vašoj novoj knjizi?”

Šta bi rekao Bob Rock

Nema besmislenijeg pitanja, s obzirom da onaj ko ga postavlja nije pročitao knjigu, ali je došao na promociju, upalio kameru i postavio pitanje. Nemojte nikad autora pitati o čemu se radi u njegovoj knjizi, pogotovo ne istočnoevropskog autora, anglo-američkog možete, kod njih je sve kristalno jasno. Oni imaju podjelu na fikciju i memoarsku prozu, ili istinite priče. Njihova književnost je sistematizovana stoljećima unazad, a nama se država mijenja svakih pedeset godina, pa stalno idemo iz početka.

I još je svaki raspad države garniran velikim ratnim traumama, pa kako onda vjerovati u podjelu književnosti na izmišljenu i onu faktografsku. Jer zašto bi neko izmišljao horor priče kada ih je živio tokom ratnih godina. Čemu fantastika kada je sve što smo živjeli bilo fantastično. Kilogram kafe je 1994. koštao 330 ondašnjih pravih njemačkih maraka na području Okruga Bihać. Vreća bijelog brašna 1.000 DM. U Bosni bi se Carrollova Alisa osjećala kao kod kuće.

Kod nas je književnost često više od samog života, jer je kombinacija izmišljanja i nepobitnih činjenica. Kako da bude drukčija kada pisac pored toga što treba da zabavi, razonodi, natjera publiku na ozbiljna retorička pitanja, mora biti psiholog i iskupitelj. Onaj koji daje glas poniženim i prezrenim. A to je tako jer nikom nije stalo do ljudi. Kasta

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.