A gdje je potpis? Elektronski?

Dok domaći privrednici upozoravaju da su domaće banke veliki potencijal i mogu dodatno unaprijediti tržište kapitala, bankarima su problem dobri projekti, različite uplatnice i nedostatak elektronskog potpisa, čulo se na Finance and Business Summitu, prvo

Dani - - Finance And Business - Piše: MINELA PAMUK Foto: AMER KAJMOVIć

I bankama je u interesu da se razvija finansijsko tržište, da se razviju druge vrste finansijskih posrednika, jer to omogućava razvoj privrede koja će povećati tražnju

Da ste me prije početka konferencije pitali šta očekujem od nje i koliko ovakvi događaji mogu pomoći da se neki problemi privrede stvarno riješe, rekao bih da sam skeptičan. Međutim, pošto o tome govorim nakon, onda kažem da su oni itekako dobri za privredu i privrednike jer smo na ovom Finance and Business Summitu imali veoma aktivnu diskusiju. Posebno to mogu reći za posljednji panel na kojem je tema bila privreda, ali su tu bili i predstavnici bankarskog sektora, te možemo reći da je bilo obostranog razumijevanja, ali i konstruktivnih prijedloga kako se taj dijalog, odnosno saradnja, mogu nastaviti i dalje.

Kazao je to za Dane Eldin Hadžiselimović, generalni direktor ASA Grupacije, koji je učestvovao na Finance and Business Summitu, koji je organizovala medijska grupacija

Oslobođenje servisi u Sarajevu. Tržište kapitala

Upravo kako je i Hadžiselimović rekao, ova konferencija pokazala je da postoji potencijal za poboljšanje opće likvidnosti u BiH kroz odgovarajuća kreativna i inovativna rješenja. Privreda i banke moraju sarađivati, a da bi njihova saradnja bila bolja, potrebno je riješiti određene prepreke koje na tom putu stoje. Ono što bankari zamjeraju privredi jeste što nema više kvalitetnih projekata, a privrednici traže bolje uslove kreditiranja.

“Domaće banke su veliki potencijal i mogu dodatno unaprijediti tržište kapitala na području BiH. Međutim, postavlja se pitanje kako banke reaguju na manja ili srednja preduzeća, kako reaguju na startup projekte i mislim da ako tu nađemo odgovarajući modalitet, to može biti potencijal za dodatni poslovni razvoj. Dakle, nisu problem veliki sistemi i odnosi velikih sistema sa bankama”, istakao je Hadžiselimović.

Udruženje banaka će, kaže on, zajedno sa Udruženjem poslodavaca nastaviti započete aktivnosti s ciljem unapređenja zakonskih okvira u dijelu gdje banke posluju, a sve s ciljem obezbjeđenja dodatne konkurentnosti bh. privrede.

Ovakve konferencije su veoma važne za privredu jer su fokusirane na određenu oblast, kaže Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu. Često se, kaže on, organizuju skupovi koji su “generalne prirode i onda se priča razvodni bez konkretnih rješenja”.

“Na Finance and Business Summitu smo se mogli fokusirati na jedan izuzetno važan sektor koji se prožima kroz sve djelatnosti privrede i govorili smo o jako puno stvari koje određuju funkcionisanje ovog sektora. Čuli smo prve ljude iz branše, postavljena su im konkretna pitanja, problemi sa kojima se suočava privreda u radu sa bankama, ali smo imali priliku i da čujemo odgovore banaka u smislu šta je to što njima onemogućava da u tom smislu budu fleksibilniji. Mislim da su i pitanja i odgovori bili konkretni i da bi i dalje trebalo nastaviti sa ovom praksom”, kazao je Halilbašić.

Ono što je Halilbašić posebno istakao kao važan podatak koji se čuo na Summitu, jeste da je i bankama u interesu da se razvija finansijsko tržište, da se razviju druge vrste finansijskih posrednika, jer to

omogućava razvoj privrede koja će povećati tražnju, između ostalog, i za bankarskim uslugama. Lista prioriteta

“Skrenuta je i pažnja na nekoliko stvari koje smo i ranije znali, ali koje nisu bile toliko naglašene, a to je potreba veće komunikacije između poslovnog sektora i banaka i to sektorski, budući da je naglašeno da svaki sektor na neki način ima određene specifičnosti, specifične zahtjeve i potrebe te da je potrebna ta komunikacija kako bi banke mogle da prilagode svoje proizvode specifičnostima određenih industrija. Dakle, dajte da sjednemo i da vidimo kako da riješimo probleme koje imamo, kako da nabrojimo finansijske proizvode koji će odgovarati potrebama privrede”, poručio je Halilbašić.

Govorio je na Summitu Halilbašić i o pozitivnim kretanjima u makroekonomskom sektoru u BiH, a istakao je kako ona još uvijek nisu dovoljno velika da bi to i građani osjetili u rastu dohotka i životnog standarda.

“Veoma je bitno da se ekonomija u BiH podigne na listi prioriteta, jer je ona sada potisnuta, a druge stvari su dominantne”, kazao je Halilbašić, koji je ukazao i na problem sivog tržišta rada, te veliki broj onih koji rade na crno, a prijavljeni su na biroe za zapošljavanje.

Veliki dio tih ljudi je, kaže, u sektoru poljoprivrede, a plan vlasti je da se taj dio neformalne ekonomije prebaci u formalnu. Osim nezaposlenosti, veliki problem je i neaktivnost u traženju posla, za šta u Federaciji nema konkretnih podataka, dok u RS-u vode statistiku o tome koliko aktivno oni koji su na biroima traže posao.

Kada su u pitanju strane investicije, istakao je, one u posljednje vrijeme opadaju, te smatra da bi vlasti u BiH trebale mnogo više da rade na tome da se to promijeni i da se strani investitori privole da dođu u BiH.

Otvorio je Summit nekoliko važnih tema, ali ono što bi, kako je kazao Halilbašić, trebalo na narednim ovakvim događajima da se promijeni, jeste da se uključe i predstavnici vlasti.

Naime, skrenuli su bankari pažnju na to kako im veliki problem predstavlja nepostojanje jedinstvene uplatnice, kao i zakona o elektronskom potpisu. Upravo to su pitanja koja bi trebalo da čuje neko iz vlasti i da odgovori hoće li i kada i ova pitanja biti riješena. Stoga je i jedan od zaključaka bio da se na budućim ovakvim skupovima insistira da donosioci odluka određuju okvir u kojem posluju ove institucije budu prisutni, mada, ni privrednici ni bankari nisu mnogo optimistični da bi se to moglo desiti.

Nedostatak zakona

Međutim, i bez neke velike pomoći vlasti, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini jedan je od najnaprednijih i on je, kako je kazao član Uprave UniCredit banke BH Slaven Rukavina, najbliži Evropskoj uniji, “ako već i nije u njoj”. Iako je to tako, smatra on da bi se, ipak, trebalo malo više raditi na međunarodnim saradnjama.

Za bolje poslovanje i bankarskog sektora i za razvoj privrede neophodno je, kazao je Sanel Kusturica, predsjednik uprave Sparkasse Bank BH, da dijalog između poslodavaca i bankara bude bolji.

“Problem bankarima u BiH predstavlja i nepostojanje jedinstvene uplatnice, kao i zakona o elektronskom potpisu, a lobiranje za promjenu zakona nije samo zadatak Udruženja bankara i zbog toga je saradnja i na tom području potrebna”, istakao je Kusturica.

U cijeloj ovoj priči važnu ulogu igraju i osiguranja, a za njihov bolji napredak, kako je istakao Mladen Komarica, direktor za prodaju i razvoj u Sarajevo osiguranju, potrebni su edukacija i bolje obrazovanje i uposlenika i klijenata. Potrebna je, kaže, i reforma PIO fonda, jer što prije se ona desi, to će se prije obezbijediti i buduća potrošnja.

Na panelu Pokrenimo privredu bilo je govora i o poziciji Centralne banke i currency boarda, a pomenute su i uloga i važnost Razvojne banke u stvarnom razvoju privrede u Bosni i Hercegovini.

“Ja bih preporučio da ne čačkamo currency board jer je to jedino što imamo stabilno. Ako budemo to mijenjali sada, ko zna šta bi se moglo desiti. Što se tiče Razvojne banke, o njenoj neefikasnosti ne treba ni govoriti. Nekada sam bio korisnik kredita iz Razvojne banke, ali samo zato što tada niko drugi nije zainteresovan za ulaganje u moju firmu. Međutim, činjenica je da nije jasno definisana njena stvarna uloga, niti ona funkcioniše na principu na kojem je to zamišljeno, a to je da pomaže razvoju privrede kako joj i ime kaže”, kazao je Safudin Čengić, generalni direktor društva Centrotrans-Eurolines.

Grupacija Oslobođenje servisi okupila je na ovoj konferenciji stručnjake iz oblasti privrede, bankarstva i osiguranja, a nakon dobrih povratnih informacija koje je dobila, jedno je sigurno - bio je ovo pun pogodak i na ovome sigurno neće ostati..

Pitanje je kako banke reaguju na manja ili srednja preduzeća, na startup projekte i ako se tu nađe odgovarajući modalitet, to može biti potencijal za dodatni razvoj Halilbašić: Ekonomija se mora podići na listi prioriteta

Oni su u EU: Bankari traže više kvalitetnih projekata

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.