Zona sumraka u BiH: Nestaju cijeli gradovi

Za samo pet godina Republika Srpska ostala je bez 10.138 studenata. Taj trend se nastavlja, a tome u prilog govore statistike s Univerziteta u Banjoj Luci - ove godine je upisan najmanji broj studenata

Dani - - Demografija - Pišu: JASMINA MALIŠEVIć I ELDINA ZOLJ BALENOVIć

Mladi su naša budućnost! Moramo mladima dati priliku da rade! Trebamo ulagati u mlade... i tako do besvijesti se priča o mladima, a mladi k’o mladi, malo slušaju, čekaju i skontaju da se ništa ne dešava, pa kofer u ruke i preko granice. Mladi su, možda će neki reći, bezobrazni jer im je država omogućila ne samo državne vrtiće, škole i fakultete već i privatne, ali eto mladi su bahati pa odlaze iz ove napaćene države. Jer koga briga (osim njihovih roditelja, prijatelja, rođaka) što BiH svake godine napusti mali grad, što je ključni uzrok sve manjeg broja rođene djece, manje upisane djece u škole, ali i polupraznih univerziteta.

To su oni dobri mladi koji hoće da rade, koji su se školovali, a tu su i oni koji u privatnim školama i na fakultetima dobiju diplomu na lijepe oči - čast izuzecima. I nije problem što imamo 27 akreditovanih univerziteta u BiH, od čega je osam državnih, a 19 privatnih (koliko ih je neakreditovanih, niko ne zna), već je problem što većina studenata nakon što završi fakultet i dobije zvanje, mora ići na prekvalifikacije i to uglavnom medicinske struke kako bi sutra bili što spremniji za rad u Njemačkoj i ostalim stranim zemljama.

Upisne kvote

A da je tako, govore i podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH koji kažu da je od 2013. do oktobra 2017. iz BiH iselio 151.101 građanin i građanka, odnosno 42.347 porodica. Tokom 2013. je iselilo 6.712 porodica, odnosno 23.828 osoba, godinu kasnije BiH je napustilo 7.998 porodica, odnosno 27.305 osoba. Sljedeće 2015. iseljene su 8.492 porodice, odnosno 29.832 osobe, 2016. porodica je, kako je registrovala Unija, iselilo 9.096 sa 34.759 osoba, a do oktobra 2017. čak 10.049 porodica, odnosno 35.377 osoba koje su otišle iz BiH.

Ove godine je na bh. univerzitetima popunjeno 30 do 50 posto slobodnih mjesta. Godinama se polako zatvaraju škole, te je tako prošle godine odlukom Vlade RS-a zatvoreno 15 područnih. Prema podacima Agencije za statistiku BiH koji su objavljeni u publikaciji Bosna i Hercegovina u brojevima 2017. u 14.889 osnovnih škola 2016/2017. školske godine upisana su 287.694 učenika. Poređenja radi, u školskoj 1988/89. u našoj zemlji bilo je upisano 543.337 učenika. Dakle, 27 godina kasnije broj djece u BiH gotovo je prepolovljen. Manji je za tačno 255.643 prvačića.

Sve manji broj učenika i odlazak mladih u inostranstvo u potrazi za boljim životom samo su neki od glavnih razloga što je iz godine u godinu na fakultetima i sve manje upisanih studenata, a o tome najbolje

Iako su mladi uglavnom politički apstinenti, jednostavno ne mogu da podnesu ovakvo stanje

svjedoči podatak da je za samo pet godina Republika Srpska ostala bez 10.138 studenata. Taj trend se nastavlja, a tome u prilog govore statistike s Univerziteta u Banjoj Luci ove godine je upisan najmanji broj studenata.

U akademskoj 2018/19. na Univerzitet u Banjoj Luci upisano je oko 2.000 studenata, na prvu godinu, prvog ciklusa studija.

“Planirali smo upis 3.163 studenta. Upisne kvote su formirane na fakultetima i procjenu broja studenata koji bi trebalo da budu upisani vršili su dekani i vijeća fakulteta pojedinačno. Očekivali smo da će broj studenata u odnosu na prethodnu akademsku godinu biti nešto manji i to se i obistinilo. Ovaj broj slobodnih mjesta je pokazatelj da nismo na adekvatan način planirali upisne kvote. Kandidati su imali priliku da u tri roka polažu prijemni ispit (juli, august i septembar)”, rekao nam je Dario Stanković, viši stručni saradnik za odnose s javnošću Univerziteta u Banjoj Luci i dodao kako se procenat primljenih kandidata kreće oko 70 posto od planiranog.

Ukupno je u prvu godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Banjoj Luci, u 2017/18, upisano 2.267 studenata. Godinu ranije, u akademskoj 2016/17. upisana su 2.274 studenata, u akademskoj 2015/16. 3.010, a u 2014/15. 3.021 student.

“Na Univerzitetu u Banjoj Luci nije upitan opstanak nijednog fakulteta ili studijskog programa. U narednom periodu aktivno ćemo raditi na povećanju broja studenata. Rukovodstvo Univerziteta je na sjednicama Upravnog odbora i Senata detaljno analiziralo broj upisanih studenata i zaključeno je da se mora raditi na rješavanju ovog problema”, kaže Stanković.

Više je faktora, pojašnjava sagovornik Dana, koji utiču na manji broj studenata, od negativnog prirodnog priraštaja do migracija, odlaska mladih i slično.

“Sve manje imamo upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola, a što kroz određeno vrijeme osjetimo i mi u visokom obrazovanju. Moramo se pomiriti sa činjenicom da ozbiljno moramo početi raditi na ozbiljnijim mjerama populacione politike. Osnovni zadatak Univerziteta i fakulteta u narednom periodu bi trebao da bude prilagođavanje studijskih programa potrebama tržišta u RS-u i regionu. Kreiranje i inovacije studijskih programa potrebno je izvršiti u saradnji sa Vladom, resornim ministarstvima, Privrednom komorom RS-a, Zavodom za statistiku, Zavodom za zapošljavanje, te privrednicima. Naročitu pažnju potrebno je usmjeriti na industriju, poljoprivredu, šumarstvo i preradu drveta, prehrambenu industriju, transportne i uslužne djelatnosti, informacione tehnologije, ali i druge oblasti koje ovdje nisu navedene, a mogu biti od značaja na osnovu uvida u potrebe”, dodao je Stanković.

Na Univerzitetu u Banjoj Luci je, kaže, u proteklom periodu ostvaren vidan napredak u skoro svim oblastima rada. Posebno je ostvaren u pogledu studiranja, studijskih programa, naročito prvog i drugog ciklusa studija.

Umrli i rođeni

Slična situacija je i na Univerzitetu Sarajevo, gdje su u akademskoj 2013/14. upisana 5.964, godinu poslije 6.320, u akademskoj 2015/16. 6.344, a u 2016/17. godini 5.302 studenta. U ovoj akademskoj godini popunjeno je svega 60 posto mjesta. Na Filozofskom fakultetu, prema podacima Univerziteta Sarajevo, popunjenost je 37 posto.

“Stanje sa manjim brojem studenata je sasvim razumljivo s obzirom na manji priraštaj posljednjih 20 godina. Došli smo na nivo da BiH ima veći broj umrlih nego rođenih. Najveći broj stanovništva u BiH čine stare osobe, jer su mlađi odlučili bolju budućnost potražiti negdje drugo. I mlađi bračni parovi koji ostaju u BiH itekako ozbiljno i oprezno planiraju porodicu, te ostaju na jednom ili maksimalno dva djeteta. Pored ekonomskih razloga, mladi napuštaju BiH i zato što su vrsni poznavaoci stranih jezika i žele obezbijediti diplomu nekog evropskog fakulteta sa kojom će imati bolju perspektivu”, kaže Salih Fočo, prodekan za organizacijske poslove Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Fočo dodaje i da posljednjih 10 godina studenti već od prve godine studija iskazuju ogromnu želju da se profesionalno usavršavaju i grade budućnost van BiH.

“Oko 60 posto studenata iskazuje želju da napusti BiH zbog besperspektivnosti. Iako su mladi uglavnom politički apstinenti, jednostavno ne mogu da podnesu ovakvo stanje”, dodao je Fočo.

U BiH se svake godine rodi dvije-tri hiljade beba manje. U osnovne i srednje škole se svake godine upiše nekoliko hiljada manje učenika. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 1998. u BiH je rođeno 45.007, 1999. broj se smanjio na 42.464, već 2000. broj novorođene djece u BiH je 39.563, a 2001. godine 37.717. U osnovne škole je školske 2003/04. upisano 380.555, 2004/05. 385.107, 2005/06. 376.937, a školske 2006/07. je u osnovne škole upisano 368.818 učenika.

U srednje škole 2011/12. školske godine upisano je 163.284, 2012/13. 166.662, 2013/14. upisano je 156.350 srednjoškolaca, a 2014/15. 143.881. U akademskoj 2014/15. na javne fakultete je upisano 86.907 studenata, a privatne 21.568, u akademskoj 2015/16. u javnim ustanovama je

Koliko je ukupno mladih otišlo u posljednjih pet godina na rad u inostranstvo, u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH nemaju podatak

bilo 85.038, a u privatnim 21.937, u akademskoj 2016/17. na javne fakultete je upisano 81.015, a na privatne 21.217 studenata.

Prema podacima Zavoda za statistiku BiH, tek trećina učenika koja je upisala osnovnu školu i srednju je upisala u BiH.

“Problem sve manjeg broja učenika, a posebno studenata je došao do usijanja. Rezultat je to reformi u obrazovanju, ali i pada nataliteta koji je prisutan i u BiH i u svim zemljama regiona, a bit će i veći. Procjene američkog demografskog instituta su da će 2050. BiH imati manje za 10 do 12 posto stanovništva. Imaće i okolne zemlje, Hrvatska 14 posto, Srbija čak 20 posto. Znači, svake godine se gube mali gradovi od 40.000 do 60.000 stanovnika. Pored ova dva razloga, migracije imaju itekako utjecaja”, kaže sociolog Srđan Vukadinović.

Migracije iz BiH su, podsjeća on, prisutne dugo vremena. Posljednjih godina se o tome mnogo više govori, ali ne poduzima se ništa da se zaustavi ili barem umanji.

“Iz BiH odlaze mladi u dobi kada mogu i treba da stvaraju porodicu i dobijaju djecu. Odlaze i ljudi koji su riješeni u smislu komoditeta života, odvode djecu vani. Sasvim je razumljivo zašto odlaze oni koji ne mogu da zadovolje ni minimum kvaliteta života u BiH, nemaju posla, idu trbuhom za kruhom u neke treće zemlje, odlaze u neizvjesnost, zaključivši da im ne može biti gore. Ali, problem koji se javlja posljednjih godina je da ljudi koji su situirani, imaju malu djecu, odlaze vani nezadovoljni stanjem u BiH. Odlaze profesori, inženjeri, ljekari i odvode djecu”, kaže Vukadinović.

Pored doktora, inženjera, profesora odlaze i mladi sa završenom srednjom školom i prije nego probaju upisati fakultet i naći zaposlenje u BiH. Previše je oko njih primjera onih malo starijih koji sa univerzitetskim diplomama ako i uspiju naći posao, u najboljem slučaju rade za plaću od 300 do 500 KM, koja ne obećava svijetlu budućnost ni njima samima, a kamoli sutra porodici.

Neki odlučuju iskoristiti mogućnosti koje pružaju državne agencije i institucije, a drugi odlaze trbuhom za kruhom, bez plana, strategije, bilo kakve sigurnosti. Iz BiH odlaze vjerujući kako je bilo gdje na kugli zemaljskoj bolje.

Trend odlaska

Agencija za rad i zapošljavanje BiH trenutno provodi dva programa putem kojih posreduje u zapošljavanju u inostranstvu. Jedan program je za zapošljavanje u Sloveniji, a drugi za zapošljavanje osoba sa srednjom medicinskom školom u Njemačkoj.

“Iako baza podataka za osobe za koje posredujemo ne sadrži podatke o godinama, evidentno je da je u posljednje tri godine u programima sve više mladih osoba. Posebno je to evidentno u programu zapošljavanja njegovatelja u SR Njemačkoj, gdje uglavnom odlaze osobe do 30 godina”, kaže Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, informiranje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Za Sloveniju je, po njegovim riječima, situacija nešto drugačija i tu uglavnom odlaze osobe između 30 i 40 godina, iako je primjetan i ovdje trend da sve više mlađih odlazi na rad u Sloveniju.

Koliko je ukupno mladih otišlo u posljednjih pet godina na rad u inostranstvo, u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH nemaju podatak, ali ukupan broj posredovanja u posljednjih pet godina za Sloveniju je 19.909, a za Njemačku 3.552 radnika.

“U Njemačku putem nas mogu ići samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom opšteg ili smjera pedijatrijske njege, dok za Sloveniju najviše odlaze varioci, vozači, zidari, bravari, fasaderi, monteri, te ostala zanimanja potrebna građevinskom sektoru. Putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH nije bilo posredovanja visokoobrazovanih radnika u inostranstvu, jer nismo imali takvih zahtjeva. Za Njemačku imamo dozvolu da radimo samo sa osobama sa SSS, dok sve zapošljavanje u Sloveniji traži isključivo KV, VKV i djelomično SSS”, zaključio je Pupić..

Tokom 2016, kako je registrovala Unija, iselilo je 9.096 porodica sa 34.759 osoba, a do oktobra 2017. čak 10.049 porodica, odnosno 35.377 osoba koje su otišle iz BiH

Pred ambasadama su nepregledni redovi Kuda:

Djeca odlaze, škole se gase Budućnost:

Previše: Za četiri godine je otišla 151.000 građana

Džaba akreditacije: Na fakultetima su poluprazni amfiteatri

Nezaposlenost: Poziv iz Zavoda za zapošljavanje samo još rijetki čekaju

Stvarnost: Pasoš je najtraženiji dokument, bar za one koji se još nisu odrekli bh. državljanstva

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina

© PressReader. All rights reserved.