PRIZNANJE IZ BONNA KAO PODSTREK ZA NOVE USPJEHE
Romi nikada nisu vodili ratove i prilagodljiv smo narod. Poku{avamo uvijek da se uklopimo, ali ~esto se de{ava da ne budemo prihva}eni, ka`e Bajramovi}
Udru`enje Romkinja Bolja budu}nost iz Tuzle dobitnik je nagrade za najbolju partnersku organizaciju, koju im je za uspje{an rad dodijelila Organizacija CARE Njema~ka-Luksemburg. Nagrada im je simboli~no uru~ena 8. aprila, na Svjetski dan Roma, u gradskoj vije}nici u Bonnu, uz prisustvo velikog broja zvanica.
Predsjednica Udru`enja Indira Bajramovi}, koja je u Bonnu primila plaketu i vau~er od 10.000 eura, kazala nam je da je to bio prvi put da je neka evropska zemlja dobila ovu nagradu i to u konkurenciji od 160 zemalja.
- Drago mi je da smo ba{ mi donijeli ovu nagradu u Evropu i, {to nam je jo{ zna~ajnije, u BiH, u Tuzlu. Tako|er, va`no nam je to da smo ba{ mi prepoznati kao organizacija koja je napravila promjene u romskoj zajednici, kod romskih `ena na svim podru~jima `ivota. Za ovih sedam godina pro{li smo sa CARE-om kroz projekte ja~anja kapaciteta `enskih romskih organizacija, podr`ana je i mre`a koju smo inicirali, a koja se sastoji od devet organizacija, dodala je Bajramovi}.
^lanice Odbora u PSBiH
Glavna misija Udru`enja je da se sa svojim korisnicima/cama bore protiv diskriminacije putem podizanja svijesti `ena da se uklju~e u javni i politi~ki `ivot, kroz radionice i seminare. Upravo zato fokus njihovog rada je za{tita ljudskih prava, politi~ka participacija Romkinja, jer u Udru`enju smatraju va`nim da budu na mjestu odlu~ivanja. S tim u vezi, pokrenuta je inicijativa za uklju~enje Romkinja u rad Odbora za Rome pri Vije}u ministara BiH i to uz pomo} CARE International, Agencije za ravnopravnost spolova BiH i Parlamentarne komisije za ostvarenje ravnopravnosti spolova. Rezultat je bio da su ~etiri Romkinje uklju~ene u rad Odbora i da je prvi put od njegovog osnivanja imenovana i predsjedavaju}a Odbora Romkinja u ime `enske romske mre`e.
Rade}i na osna`ivanju Romkinja u dru{tvu, Udru`enje je do sada implementiralo oko 80 projekata. U toku je zavr{etak projekta Ekonomsko osna`ivanje Romkinja na zapadnom Balkanu.
- Mi smo kroz taj projekat odr`a- li niz edukativnih radionica za Romkinje iz TK-a, gdje su one dobile priliku da izraze svoje poslovne ideje. Nakon odr`anih treninga, u saradnji sa donatorima i nezavisnom komisijom, odabrali smo 33 korisnice tog projekta, kojima su dati socijalni zajmovi. Takoimjedatamogu}nostdasemogu baviti onim djelatnostima koje su izabrale na radionicama u oblasti trgovine, sto~arstva, poljoprivrede i plasteni~ke proizvodnje, rekla nam je Larisa Kova~evi}, uposlenica Udru`enja, dodaju}i da je njihova jedina obaveza bila da od cjelokupnog iznosa socijalnog zajma 20 posto vrate u romsku zajednicu.
Tu su i projekti iz oblasti obrazovanja na prevenciji odustajanja romske djece od osnovnog obrazovanja, s akcentom na djevoj~ice, zatim prevencija nasilja u porodici, ali i mjesec `enskog romskog aktivizma ~iji je cilj ukazati na polo`aj Romkinja u BiH, a koji je trajao od 8. marta do 8. aprila.
- U saradnji sa inostranim donatorima organizujemo i besplatne preglede kolposkopije i papa testa za Romkinje bez zdravstvenog osiguranja. Takvim projektom bilo je obuhva}eno 80 Romkinja. Rezultati su pokazali da vi{e od 50 Romkinja ima odre|ene maligne promjene, kako ginekolo{ke, tako i na dojkama. Na{e aktivnosti nakon tog projekta bazirale su se na to da u saradnji sa zdravstvenim institucijama organizujemo ovakve vidove besplatnih pregleda, istakla je Kova~evi} te dodala da je sve rezultiralo saradnjom sa Ministarstvom zdravstva TK-a i sada se tradicionalno svake godine organizuje sedmica brige zdravlja za Rome.
Uprkos nastojanjima da se oslobode diskriminacije, Romi se u na{em dru{tvu suo~avaju sa velikim problemom, a to je stigma koja postoji prema ovoj populaciji. Bajramovi} isti~e da je polo`aj Romkinja u BiH jako te`ak.
- Moram re}i da imamo Roma i Romkinja koji su se dobro integrisali u dru{tvo, koji su obrazovani, koji su na nekim polo`ajima. Mislim da je potrebno vi{e pozitivnih primjera pokazivati u javnosti i {to vi{e na{ih obi~aja, kulture i tradicije. Trebamo biti ponosni, jer Romi nikada nisu vodili ratove i prilagodljiv smo narod. Poku{avamo uvijek da se uklopimo, ali ~esto se de{ava da ne budemo prihva}eni, kazala je Bajramovi}, dodaju}i da Romi ne tra`e ni{ta posebno, nikakve posebne zakone, ve} samo da mogu koristiti one koji va`e za sve gra|ane.
^lanice Udru`enja su uglavnom Romkinje, a njihova generalna misija je borba za bolji polo`aj i ve}u ravnopravnost `ena u na{oj regiji.
- Mi `elimo da se integri{emo, ne `elimo segregaciju. Ho}emo da `ivimo zajedni~ki `ivot. Svakodnevno nam dolaze i oni koji nisu na{i ~lanovi i koliko god mo`emo poma`emo, naglasila je Bajramovi}.
Naj~e{}i problemi sa kojima Romi dolaze u Udru`enje jesu pote{ko}e u ostvarivanju prava na zdravstvenu i socijalnu za{titu, jer naj~e{}e nisu informisani o svojim pravima. Za Bajramovi} posebno je bio upe~atljiv slu~aj djevoj~ice koja je uspje{no zavr{ila osnovno obrazovanje, a ~iji je `ivotni san bio da zavr{i medicinsku {kolu.
Djevoj~ica odlika{
- Obratila nam se njena majka i obe}ali smo da }emo poku{ati pomo}i. Odmah smo stupili u kontakt sa Ministarstvom za obrazovanje, direktorom {kole, pozvali smo se na akcioni plan. I ona je primljena. Do{la nam je na polugodi{tu i rekla da je pro{la odli~nim uspjehom i da nas nije iznevjerila. Drago mi je {to je sada dobar u~enik i nadam se da }e zavr{iti srednju {kolu i nastaviti dalje {kolovanje, isti~e Bajramovi}.
Ona nam je na kraju kazala da Romi `ive te{ko, da rove po kontejnerima, sakupljaju sekundarne sirovine, djeca su na ulici, ali i da se nada da }e se ta slika te{kog stanja ove populacije jednog dana promijeniti.