Bez kontrole CIK-A, vlast ne da pare
Ovogodišnji izbori se moraju održati na vrijeme, poručuju iz Ambasade SAD-A i Misije OSCE-A u našoj zemlji
Mantri lidera HDZ-A BIH Dragana Čovića da nema osnova da izbori budu održani, ponovljenoj nakon posljednje runde pregovora o izmjenama Izbornog zakona BIH, u Centralnoj izbornoj komisiji BIH ne posvećuju mnogo pažnje. Naime, CIKBIH aktivno radi na pripremama za predstojeće opšte izbore 2022. godine.
Trn u oku
Predsjednik CIK-A BIH Željko Bakalar podsjeća na to da je zakonom jasno definisano kada se raspisuju izbori i na koji dan se oni trebaju održati.
- Nemamo puno šta da zauzimamo stav, jer pratimo normu i zakonski okvir, dužni smo tako da se i ponašamo i tako ćemo se i ponašati, kazao je Bakalar za Oslobođenje.
Politička analitičarka Tanja Topić očekuje da će izbori biti održani iako postoji “jedna vrsta suptilnog činjenja pojedinih političkih aktera da do izbora ne dođe”.
- Mislim da je veliki trn u oku za dvije političke partije, mislim na HDZ i SNSD, Centralna izborna komisija, za koju se ne priznaje njihov legitimitet, gdje se zapravo nastoji povratiti, rekla bih, kontrola nad sastavom i nad članovima CIK-A. Kad sam rekla suptilni postupci, jedan od tih će svakako biti vezan i za finansiranje izbora. Odnosno, vidimo da ministar finansija, što je javno rekao i objelodanio, minira na neki način prebacivanje novca Centralnoj izbornoj komisiji, jer ju smatra nelegitimnom da bi na taj način osujetio taj proces. To su ti ucjenjivački postupci koji su vrlo prisutni u politikama vladajućih partija u BIH, navodi Topić.
Na drugoj strani, dodaje Topić, vidjeli smo javnu prijetnju bojkotom izbora.
- Ali, zapravo ta prijetnja ništa ne može značiti. Vi možete bojkotovati izbore, ali suštinski, ako izbori budu održani, onda će upravo oni akteri koji su ih bojkotovali biti i najveći gubitnici tih izbora, kaže Topić.
Osvrćući se na propale pregovore, Topić ističe kako je “bilo jasno od samog početka da ne možete postizati dogovor, kompromis i doći do nekog rješenja ako svi zastupaju maksimalističke pozicije”.
Funkcionalna FBIH
Narodna skupština Republike Srpske zadužila je 10. decembra prošle godine Vladu RS-A da povuče saglasnost sa sporazuma o prenosu nadležnosti na Bosnu i Hercegovinu iz oblasti indirektnog oporezivanja, VSTS-A i odbrane, ali se do danas po tom pitanju nije ništa desilo. Poslanici opozicije traže odgovore, baš kao i novinari, a predstavnici vlasti samo ponavljaju da Vlada RS-A radi svoj posao i da će uskoro sve biti završeno.
Rok ministrima
U zaključcima koji su usvojeni 10. decembra na posebnoj sjednici
Narodne skupštine RS-A pominje se rok od šest mjeseci koji su poslanici dali ministrima. Međutim, taj rok se odnosi na period u kojem Vlada
Vidimo javne prijetnje, ali ako izbori budu održani, onda će upravo akteri koji su ih bojkotovali biti i najveći gubitnici, ističe Topić
Mislim da formalno povlačenje saglasnosti treba sačekati definisanje samog rješenja o tome kako će se te nadležnosti vratiti Srpskoj, kaže Mazalica
treba da predloži parlamentu zakone iz oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa i odbrane. Do sada je Narodnoj skupštini RS-A predložen samo zakon o VSTS-U RS-A, ali ni njega nije predložila Vlada, nego narodni poslanici.
Premijer RS-A Radovan Višković kaže da je legalista i da sve radi u skladu sa zakonom. On tvrdi da Vlada RS-A radi sve ono što treba da uradi, ali ne govori šta je to i kada će to “sve što Vlada RS-A radi” biti gotovo.
- Sve ono što treba da radimo, mi radimo. Imamo rokove. Imamo