Nove podjele u BIH ni
Nenacionalisti na papiru mogu postati veći nacionalisti od deklariranih nacionalista, upozorava prof. dr. Francesco Palermo sa Univerziteta u Veroni
Evropski parlament mjesecima unazad poziva na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te njegovim saveznicima, ali i svima onima koji narušavaju suverenitet i teritorijalni integritet naše zemlje i blokiraju rad državnih institucija. Sredinom februara, EP je, sa 504 glasa za, usvojio amandman na godišnji izvještaj Odbora za vanjske poslove u kojem poziva na sankcije protiv Dodika i saradnika. Osmog marta europarlamentarci su ponovo govorili o situaciji u BIH i pozvali na uvođenje sankcija, a sedam dana kasnije, bh. delegacija - tročlano Predsjedništvo BIH i Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BIH, govorili su pred Odborom za vanjske poslove EP-A.
Konstruktivno ponašanje
Prof. dr. jur. Jens Woelk, redovni profesor na Univerzitetu u Trentu, za Oslobođenje komentariše februarski amandman, ističući da je “nerealno da će to donijeti stvarnu promjenu, s obzirom na ulogu EP-A u vanjskoj politici i da se radi o amandmanu na izvještaj koji se uglavnom bavi Ukrajinom - ali da je sigurno da se nešto pomjera u samom Parlamentu”.
- Koliko ja znam, postoji čak i pismo trideset parlamentaraca predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen o Bosni. Bosna je na radaru, ali joj je teško da nosi veću težinu, ističe prof. dr. jur. Woelk.
Osvrnuvši se i na dokument koji je služba Angeline Eichhorst, direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Veliku Britaniju i Tursku, pripremila za sjednicu Vijeća za vanjske poslove, a koji je uključivao stvaranje trećeg izbornog entiteta i to u Federaciji BIH i promijenjen je neposredno pred sjednicu, prof. dr. jur. Woelk poručuje da, ako su navodi o dokumentu istiniti i autentični, to predstavlja ozbiljnu situaciju.
- Bilo bi i u suprotnosti sa Mišljenjem EK-A i drugim zvaničnim dokumentima koji naglašavaju potrebu deetnizacije sistema prilikom provođenja sudske odluke Sejdić Finci. Bitno je stabilizovati Bosnu, a ne stvarati nove podjele - to nije u interesu EU, objašnjava prof. dr. jur. Woelk.
Ističe da je pravi problem to što EU još nema jedinstven glas u vanjskoj politici, te da često države članice imaju vrlo različite stavove i stoga ih je teško pomiriti.
- Trenutna situacija s Ukrajinom može pomoći da se prevaziđu razlike i da se govori jednim glasom i dogovori o sankcijama, navodi nam prof. dr. jur. Woelk.
Govoreći o odnosu susjednih zemalja prema BIH, ističe da je položaj susjeda uvijek delikatan, posebno kada se radi o srodnoj državi za grupe s druge strane granice.
- Međutim, postoji mnogo primjera konstruktivnog ponašanja, kao što je Austrija u odnosu na Italiju, u pogledu govornika njemačkog jezika u Južnom Tirolu. Nadam se da će Hrvatska prepoznati potencijal konstruktivne pozicije prema BIH, zaključuje prof. dr. jur. Woelk.
Prof. dr. Francesco Palermo sa Univerziteta u Veroni ističe da nema jasan stav o samom amandmanu.
- S jedne strane vidim političku neophodnost da se napravi korak, inače bi EU izgledala nebitna u veoma važnom pitanju u svom dvorištu. S druge strane,nevjerujemdaćetodonijetibitne promjene, osim možda daljeg produbljivanja jaza između proevropskih i antievropskih frakcija u bh. društvu. Ovo vidim kao kontradiktoran potez, objašnjava prof. dr. Palermo.
Osvrćući se na dokument, naglašava da je on i zanimljiviji, ali i više zabrinjavajući.
- I u meritumu i u postupku (poništavanje formalnog prijedloga za treći subjekt u zadnji čas). U meritumu, uspostava hrvatskog entiteta značila bi daljnji neuspjeh već propalog sistema. To bi predstavljalo dodatnu etnizaciju, pokazujući da su perspektive postepenog ublažavanja Daytona propale i zapravo idu u suprotnom smjeru. Politički, to bi
Države članice EU trebale bi poštivati zvaničnu politiku Unije u pogledu proširenja i pozitivno podržavati proces, govori prof. dr. Woelk
Moram priznati da meni stvara muku u želucu promatrati to gaženje vlastitih načela koje izvode Čović i njegova ekipa, ističe prof. dr. Đulabić
jednostavno pomoglo kandidatu HDZ-A da bude izabran, a institucionalno su Hrvati već prezastupljeni u državnim institucijama, ako uzmemo ovu etnocentričnu perspektivu, govori nam prof. dr. Palermo.
Mišljenja je da će se najvjerovatnije neizvjesna pozicija u EU nastaviti, pogotovo sada, zbog Ukrajine.
- Ovo liči na situaciju neposredno nakon Daytona, sa “srodničkim državama” koje se miješaju u bosanska pitanja, kao da je prirodno da se tako masovno miješaju. Potezi bosanskih Hrvata i bosanskih Srba nikada ne bi bili tolerisani da ih dotična srodna država, direktno ili indirektno, ne podržava. A nacionalistička retorika predsjednika Hrvatske Milanovića je zabrinjavajuća. Kako to ponekad biva, nenacionalisti na papiru mogu postati veći nacionalisti od deklariranih nacionalista, opisuje prof. dr. Palermo odnos susjeda, a posebno Hrvatske, prema Bosni i Hercegovini.
Pametnom dosta
Prof. dr. Vedran Đulabić sa Univerziteta u Zagrebu naglašava da je amandman svakako dobrodošao i da je to trebalo napraviti dosta ranije.
- Ali, bojim se da amandmani neće bitno promijeniti situaciju na terenu, gdje svjedočimo neodgovornom ponašanju lokalnih političara, koji konstantno siju i potpiruju mržnju među narodima u BIH, ističe prof. dr. Đulabić i dodaje da je i EU sastavljena od političara koje ne treba glorificirati.
- Odnosi snaga, uvjeravanja, lobiranja su promjenjivi i očito je da je stvar prilično kontroverzna. Nažalost, mnogi ne poznaju i ne razumiju kompleksnost institucionalne strukture BIH. Mnogi zapravo ne znaju što bi napravili i kako se postaviti. U politici je čvrstih i nepromjenjivih stavova vrlo malo, zaključuje prof. dr. Đulabić.
Mišljenja je da će EU biti neodlučna još duže vrijeme.
- Politički odnosi i donošenje odluka posebno u EU su vrlo spori, traže puno kompromisa i usuglašavanja tako da ne očekujem neku radikalnu promjenu pozicije. Valjda EU očekuje da će prevladati zdrav razum u okolnostima gdje ima svega osim zdravog razuma, govori prof. dr. Đulabić.
Komentarišući stav Dragana Čovića, predsjednika HDZ-A, te odnos HDZ-A Hrvatske, prof. dr. Đulabić ističe da je to upravo na tragu promjenjivih političkih stajališta ovisnih o trenutnim interesima.
- Zamislite da je g. Čović prije 15 ili 20 godina izjavio u Banjoj Luci: “Čuvajte Republiku Srpsku!”.tko zna što će se u budućnosti predstavljati kao interes Hrvata u BIH? Možda će to biti priznavanje neovisnosti odmetnutih ukrajinskih regija, nikad se ne zna?!, poručio je prof. dr. Đulabić i naglasio da medijski napisi da su načelno samo Hrvatska i Mađarska iskazale protivljenje sankcijama, govori sve o hrvatskoj vanjskoj politici.
- Pametnome je sve jasno, zaključuje prof. dr. Đulabić.
Prevoz učenika
Šest prevoznika u Bijeljini potpisalo je jučer ugovore o subvenciji za prevoz đaka za cijelu ovu kalendarsku godinu u ukupnom iznosu od 220.000 KM, javila je Srna. Milan Čuturić iz firme “Čuturić em plus” Bijeljina izrazio je nadu da će ovim biti riješeni problemi sa kojim se suočavaju prevoznici, barem što se tiče poskupljenja goriva.
”Za sva preduzeća je ovim ugovorom predviđeno da dobiju subvenciju kako ne bi povećavali cijenu karata za đake. Dobili smo subvenciju od 25 KM po osnovcu”, rekao je Čuturić na konferenciji za novinare nakon potpisivanja ugovora u Gradskoj upravi.
U Bijeljini oko 1.000 osnovaca koristi usluge prevoza.
Izgradnja nove magistralne ceste trebala bi biti okončana do početka turističke sezone