Vanjskotrgovinski deficit prešao milijardu KM
Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine iznosio je dvije milijarde i 697 miliona KM, što je za 41 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio tri milijarde i 784 miliona KM, što je više za 44 posto.
Pokrivenost bh. uvoza izvozom u periodu januar-februar ove godine iznosila je 71,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit BIH iznosio milijardu i 88 miliona KM, objavila je Agencija za statistiku BIH.
Izvoz u zemlje EU iznosio je dvije milijarde i 11 miliona KM, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 90 miliona KM.
Za općinu Tešanj često ćete čuti da je čaršija od zanata, kao i da je jedna od općina u kojoj su zastupljene skoro sve industrije i koja ostvaruje izuzetno dobre rezultate kada je u pitanju privreda, ali i izvoz. Privrednicima, onim većim, ali i onim manjim, u svemu tome pomaže i Razvojna agencija Tešnja (TRA) koja kroz svoje programe nastoji biti podrška već etabliranim privrednicima, ali i onima koji tek ulaze u svijet biznisa. Na čelu TRA odnedavno je Edin Ibrahimović sa kojim smo razgovarali o stanju u tešanjskoj privredi, te o projektima koji se provode i onima koji se planiraju za naredni period.
Low cost country
- Ono što se moglo primijetiti, prije ove situacije sa ratom u Ukrajini, bio je snažan oporavak privrede poslije vrhunca pandemije Covid-19 koja je ostavila trag na privrede cijelog svijeta. Primjetan je bio rast izvoza, što i pokazuju izvještaji Vlade Federacije. Rast je zabilježen u svim sektorima, a neki sektori kao što je drvoprerađivački, čak i nije imao veći pad u periodu Covid-19. Zvuči kao floskula i stalno se ponavlja, ali trenutno najveći problem su nedostatak radne snage i povećanje cijena energenata i sirovina. Nestabilna politička situacija, male plate su dva glavna uzroka odlaska, ne samo mladih nego i čitavih porodica. Ovo što sam rekao nije ništa novo i nepoznato, ali pitanje je šta je uzrok i kako riješiti te probleme. Pošto nisam ekonomski stručnjak, ne bih mogao dati detaljan odgovor na ova pitanje, ali pošto sam bio jedno vrijeme aktivan učesnik u privredi, mogao bih sagledati dio uzroka koji utiču na cijenu rada u BIH, kazao je na početku razgovora za Oslobođenje Ibrahimović.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina na međunarodnom tržištu važi kao LCC (Low cost country), odnosno zemlja sa niskim troškovima, između ostalog, kao zemlja sa niskim troškovima radne snage.
- Tu sintagmu bismo morali promijeniti. Već sada postoji veliki broj firmi koje su svoje mjesto na zapadnom tržištu zauzele zahvaljujući kvalitetu i dobroj logistici. Ta pozicija je postignuta dobrim menadžmentom, kvalifikovanom radnom snagom, upornošću i znanjem. U tim firmama uglavnom i nemaju problema sa radnom snagom jer su za bosanske prilike relativno dobro plaćeni. Takve firme su zahvaljujući i dobroj logistici i optimalno postavljenoj proizvodnji i marketingu, čak i u uslovima Covid-19 krize postizale dobre rezultate. I tome moramo težiti, promjeni sintagme sa LCC zemlje na zemlju sa dobrim kvalitetom i logistikom. Time rješavate problem, da cijena radne snage ne mora biti uslov za dobivanje posla, smatra Ibrahimović.
Brojne su industrije zastupljene na području Tešnja od automobilske, metalske do drvne industrije. Pitali smo Ibrahimovića u kojem pravcu bi se dalje ove industrije mogle razvijati.
- Što se tiče pravaca razvoja automobilske, metalske i drvne industrije, odgovori su različiti. Automobilska industrija neminovno ide u pravcu emobilnosti i firme koje ne uhvate taj voz nemaju šansu za dugoročni opstanak. U biti svaki početak je težak, svaka promjena može imati otpor u trenutnim organizacijama, ali postoje prelomni trenuci koji se moraju proći, kao npr. prelazak sa parne mašine na SUS motore. Ovaj trenutak je sličan, prelazi se sa SUS motora na električne i to je budućnost, smatra Ibrahimović.
On dodaje da su metalska i drvna industrija odavno u zamahu i u stalnom rastu u našoj državi.
- Međutim, kao što sam naveo, potrebno je raditi na razvoju kadra i pošto su to uglavnom firme koje su nastale poslije rata, potrebno je firme transformisati iz porodično upravljanih u firme koje vode edukovani stručnjaci u svim oblastima. Također, jedno od rješenja za drvoprerađivačku industriju je podizanje nivoa prerade. Znači, moramo plasirati više gotovih proizvoda, a ne oblovina kao sirovine.