Tuzlanski policajci su spasili grad
Ujutro 4. aprila formirane su rezervne stanice milicije, koja je kasnije činila okosnicu razvoja Tuzle. Da se policija nacionalno podijelila, Tuzla danas ne bi postojala
Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na spomen-obilježjima na Slanoj banji te održavanjem svečane sjednice Gradskog vijeća u Tuzli, jučer je obilježena 30. godišnjica početka organizovanog otpora srpskom agresoru na Bosnu i Hercegovinu. Tadašnja Skupština opštine Tuzla 3. aprila je donijela odluku da se već sutradan izvrši mobilizacija teritorijalne odbrane i da se formiraju rezervne stanice policije u svim mjesnim zajednicama.
Jedinstvo
SO Tuzla je predsjedavao Selim Bešlagić, a prijedlog da se krene u ovakvu organizaciju odbrane dao je Meho Bajrić, tadašnji načelnik Stanice javne bezbjednosti.
- Kad je SO Tuzla dobila konačnu informaciju da JNA ne da naoružavanje teritorijalne odbrane i da se ne može izvršiti mobilizacija teritorijalne odbrane, ja sam predložio koncept da se u svim mjesnim zajednicama formiraju rezervne stanice milicije. Ovom prilikom posebno odajem priznanje ljudima iz mjesnih zajednica, jer su dali neizmjeran doprinos da se formiraju rezervne stanice milicije, kao i profesionalcima MUP-A koji se nisu podijelili na Srbe, Hrvate i Bošnjake. Oni su zaslužni za to što se policija nije podijelila, jer da jeste, podijelio bi se i grad, kazao je Bajrić.
Anto Krešić bio je jedan od pripadnika odbrane od njenih početaka. Kako kaže, odluka da se policija ne dijeli po nacionalnoj osnovi bila je ključna, ali je bila i sasvim prirodna za najveći broj Tuzlaka.
- Mi smo formiranjem rezervnih stanica milicije izbjegli formiranje paravojnih formacija, napravili smo vojnu strukturu koja je mogla odgovoriti na regionalni napad, ali smo uspjeli očuvati jedinstvo među ljudima, nismo razmišljali ko je ko, svi smo zajedno stali u te prve redove i to jedinstvo je bilo matica za cijelu BIH, istakao je Krešić.
Tadašnji predsjednik SO Tuzla i kasniji ratni načelnik Selim Bešlagić je kazao kako je posebno ponosan na činjenicu da se više od 7.000 ljudi prijavilo u rezervni sastav policije.
- Tada su građani pokazali vjeru u vlast, ali i obrnuto, jer bez tog povjerenja ništa ne bi bilo moguće. Sa ove tačke gledišta mislim da takvo nešto ne bismo mogli ponoviti danas, jer previše smo se politički podijelili, poručio je Bešlagić.
Donesena je odluka da se Tuzla brani na osnovu zakona o opštenarodnoj odbrani i društvenoj samozaštiti, te o unutarnjim poslovima, koji su tada bili na snazi, ističe Imamović
Početak terora
Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović kazao je kako je posebno bitno što se Tuzla branila na osnovu zakona koji su tada još bili na snazi, te da se nije dozvolilo formiranje paralelnih organizacija.
- Već 1. i 2. aprila u Banjoj Luci počinje policijski teror, 4. aprila Bijeljina je brutalno napadnuta od Arkanovih jedinica i Miloševića iz Srbije, a mi smo 3. aprila bili prinuđeni odlučiti kako dalje. Sjednica je bila dramatična, jer smo u prvom redu imali ljude koji će nas sutra napasti, ne samo SDS nego i JNA. Ali, konsenzusom je donesena odluka koja je kasnije osigurala jedinstvo svih građana i vlasti u odbrani Tuzle, zaključio je Imamović.