Za svaki izvještaj sam brojala mrtve Sarajlije
Na konferenciji “Novinarstvo kao prvi nacrt historije” govorili su ratni reporteri o izvještajima posvećenim sukobima u bivšoj SFRJ kao dokaznom materijalu
Hrabri rad
Ambasador SAD-A u BIH Michael Murphy jučer se sastao sa Edvinom Ćudićem, bh. aktivistom za ljudska prava i koordinatorom UDIK-A. Američka ambasada je na svom Twitter nalogu navela da je ambasador Murphy impresioniran hrabrim radom Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) i Edvina Ćudića.
- Njihovi napori da urade pravu stvar za žrtve i porodice sarajevskih Srba ubijenih na Kazanima zaslužuju podršku i ohrabrenje, saopćeno je iz Ambasade SAD-A u BIH.
UDIK na čelu sa Ćudićem jedno je od udruženja koje se zalagalo za postavljanje spomen-obilježja na Kazanima, gdje su na svirep način tokom ratnih godina ubijeni građani Sarajeva srpske nacionalnosti, za šta je najveću odgovornost imao komandant 10. brdske brigade Armije RBIH Mušan Topalović Caco.
Tridesetak novinara svjedočilo je pred Međunarodnim krivičnim sudom u Haagu, koji je osnovan kako bi proveo postupke protiv počinilaca ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog stoljeća, a njih 14 prisjetilo se u intervjuima iskustva iz tog vremena. Njihova svjedočanstva sada su zabilježena u digitalnoj arhivi Mediacentra, koji je proveo projekat “Novinarstvo kao prvi nacrt historije”, uz finansijsku podršku vlade Kraljevine Nizozemske.
Prva gine istina
Istraživanjem Mediacentra Sarajevo prikupljeno je više od 2.500 medijskih dokaza iz arhive sudskih spisa MKSJ-A, a najmanje 31 iskaz stranih i domaćih novinara koji su svjedočili na poziv tužilaštva i odbrane. Povodom završetka tog projekta jučer je u Sarajevu organizovana konferencija na kojoj je istaknuto da su novinski izvještaji domaćih i stranih dopisnika koji su izvještavali sa svih strana obuhvaćenih u sukobima na području bivše SFRJ značajan dokazni materijal.
Ambasador Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini Jan Waltmans podvukao je da su upravo novinari ti koji prvi svjedoče događajima u sukobima i njihovi nalazi - videosnimci i fotografije predstavljaju važnu stvar u procesima koji dolaze poslije. Direktor Mediacentra Boro Kontić rekao je da jedna od definicija medija glasi da je to prvi nacrt historije, te je dodao kako smatra da je to tačan podatak, baš kao što je tačno i to da u ratu prva pogine istina.
- Snimci koncentracionih logora u okolini Prijedora su bili jedinstven dokaz koji je koristilo i predložilo Sudsko vijeće. Ratna sam novinarka, i u Sarajevu sam provela period od 1992. do 1995. godine. Digitalni arhiv koji koristi Infobiro Mediacentra Sarajevo iznimno je značajan da bi se dokazalo šta se na ovim prostorima zbivalo u tom periodu, govori novinarka Duška Jurišić, smatrajući da su se vremena promijenila.
- Ne znam kako bih izvještavala sada kada bi uloga novinara bila da provjere tačnost informacija objavljenih na društvenim mrežama. Tada smo mi bili ključni izvori informacija. Domaći novinari su bili ti koji su prvi na terenu i bili smo i novinari i žrtve, vrlo često smo bili izvor informacija stranim novinarima, kazala je Jurišić.
Novinari su jučer govorili i o profesionalnim standardima u ratnom okruženju i novinarskoj objektivnosti tokom izvještavanja. Aida Čerkezrobinson radila je 24 godine kao novinarka i šefica biroa Associated Pressa u Sarajevu. Prisjetila se kako je pomagala stranim novinarima koji su dolazili u BIH tokom rata.
- To nije bio jednostavan rat, bilo je tih strana, nedostajalo mi je riječi na engleskom jeziku kojim bi im pojasnila ko je ko, a bilo je novinara koji su došli, kao iz padobrana pali, s nekog drugog ratišta, govori Čerkez-robinson.
Prisjeća se i da je, kad god je bio izvještaj o broju mrtvih u Sarajevu, svaki put išla u mrtvačnicu da bi lično prebrojala tijela, “dižući čaršafe”.
- To je bio princip koji sam odmah usvojila, da nikom ništa ne vjerujem, osim onog što sama vidim. Ja sam odavde i bojala sam se da na mene utiče rat, da nisam neutralna i da će to uticati na moje izvještavanje, kaže Čerkez-robinson i dodaje da je tada naučila da je rat u BIH crno-bijeli, a da je onaj ko je neutralan - saučesnik.
Džaba priče Karadžića, Izetbegovića, Miloševića, snimci novinara su bili povod za osnivanje Haškog tribunala, a njihova svjedočenja krucijalna za rasvjetljavanje zločina, kaže advokatica
Senka Nožica
Svijet je gluh
- Mislila sam, ako sada obavijestim svijet šta se ovdje dešava, neko će to zaustaviti. Očekivala sam da ću svojim izvještavanjem zaustaviti rat. Negdje 1994. godine sam shvatila da se derem u uši gluhih ljudi, rekla je Čerkez-robinson.
Dragan Golubović zaposlen je u Mediacentru Sarajevo kao voditelj digitalnog online arhiva INFOBIRO, govorio je o medijima kao dokaznom materijalu, o novinarima kao svjedocima zločina, ali i o novinarskim pogledima na MKSJ.
Miralem Smajlović, projektni menadžer u SENSE Centru za tranzicijsku pravdu, ističe kako je na njega posebno uticalo svjedočenje reportera BBC-A Martin Bella sa ukopa djece u Sarajevu, jer se desio napad na mališane koji su došli ispratiti prijatelje.