O lidere za industriju
paniji moći steći to iskustvo. Mislim da već imamo jezgro posvećene, obrazovane, entuzijastične radne snage, ljudi koji su postali stručnjaci u svojoj oblasti i vidimo veliku priliku da ovaj centar izvrsnosti naše kompanije ostane ovdje u Bosni i Hercegovini. To vidimo kao jednu od naših najvećih prednosti.
Istovremeno, naš je interes da uzmemo naše vrlo iskusne geologe, mašinske ili rudarske inženjere, metalurge, stručnjake za zaštitu životne sredine i pošaljemo ih na druga mjesta, posebno u Evropi - u Španiji, Irskoj, Finskoj, Švedskoj, i da im omogućimo da dobiju pažnju, iskustvo i znanje koje zaslužuju. Zbog toga imamo velika ulaganja u kurseve engleskog jezika za naše zaposlene jer znamo da će tako imati više mogućnosti. Adriatic Metals potencijalno može pružiti više mogućnosti mladim Bosancima i Hercegovcima da imaju zaista jaku, stabilnu karijeru.
Od ove školske godine započeli ste sa strukovnim programom u srednjoj školi u Varešu?
- Ovaj strukovni program, kreiran posebno za projekat Vareš, savršen je primjer u kojem su djeca u našem obrazovnom programu izložena izučavanju hemije, geologije, ali i emisije ugljika i stabilnosti okoliša. Nudimo stipendije za sve upisane učenike, uz mogućnost da najbolji od njih dobiju daljnja sredstva od kompanije za univerzitetski studij. Savremeno rudarstvo zahtijeva moderan nastavni plan i program, uključujući njegovu praktičnu stranu. Ova praktična strana ugrađena je i u naš program u kojem će učenici starijih razreda imati iskusne radnike kao mentore na radnom mjestu.
Koje konkretne korake poduzimate u tom pogledu?
- Ako razmišljate o rudarstvu u tradicionalnom smislu, s velikim, otvorenim kopovima, masivnim eksplozijama, podzemnim rudnicima, onda je to industrija koja zagađuje. Ali ako pogledate način na koji smo dizajnirali projekat Vareš, koji se nalazi u prirodnoj šumi, dizajnirali smo ga tako da proizvodi buku manju od propisane granice, sa zatvorenim kućištima naše teške mašinerije i drobilica koje su dizajnirane tako da se smanji proizvodnja prašine i zagađenje, tako da je sve pod zemljom, ima jako malo prašine. Problem kojim se trenutno bavimo jeste da pokušamo smanjiti količinu energije koja se koristi, a koja je vrlo intenzivna. BIH već prolazi kroz brzu energetsku tranziciju sa uglja i to će se dogoditi u narednih 5-10 godina, a mi tu tranziciju moramo podržati kroz instalaciju obnovljivih izvora energije. Naša maksimalna potražnja je trenutno oko 16 megavata i planiramo da do sljedećeg ljeta instaliramo solarne panele od oko 4 megavata, uzimajući sve stare površinske kopove koji se ne koriste i pretvarajući ih u solarne elektrane, kao i sve nove zgrade. To smo već uradili na našoj glavnoj zgradi i tokom ljetnih mjeseci proizvodimo više nego što možemo iskoristiti.
Možete li sve to postići sami?
- Zadovoljstvo mi je što smo razvili saradnju sa mladim bh. inženjerima u drugim kompanijama koje rade na zelenoj proizvodnji vodika, skladištenju vodika, kao i na potencijalnoj upotrebi hidrogenskih goriva kao alternative dizelu.
Spektakularne ideje