Cilj je da Rusija ne dobije rat
Dok Rusija rat seli na istok Ukrajine, NATO i Evropa traže nove načine za konkretnu pomoć Ukrajincima
Ukrajini je potrebna hitna vojna pomoć, rekao je generalni sekretar NATO-A Jens Stoltenberg jučer popodne uoči dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-A u Bruxellesu.
Stoltenberg je, navodeći da će sa zemljama članicama NATO-A razmatrati situaciju u Ukrajini, istaknuo da će se poduzeti potrebne radnje za kažnjavanje onih koji ciljaju na civile.
Putin želi cijelu Ukrajinu
Naglašavajući da je u ukrajinsko-ruskom ratu postavljen kritični prag, Stoltenberg je, javlja Anadolija, potcrtao da Rusija sada želi napredovati “dalje na istok. Očekujemo veliku kopnenu operaciju”.
- Ne mislimo da će Putin odustati od namjere da uspostavi kontrolu nad cijelom Ukrajinom. Zato se moramo dugoročno pripremiti, podržati Ukrajinu, zadržati sankcije i ojačati naš odbrambeni sistem, rekao je on.
Cilj bi, gotovo istovremeno je u Berlinu poslanicima njemačkog Bundestaga kazao kancelar Olaf Scholz, “trebao ostati da Rusija ne dobije rat”.
Na sličnom tragu je i evropski komesar za sigurnost Josep Borrell, koji je jučer rekao da EU želi da se rat u Ukrajini završi što je prije moguće, ali da je važno i kako će se to dogoditi.
- Jer ako ćemo imati uništenu zemlju koja je teritorijalno raskomadana i neutralizirana, sa milionima ljudi u izbjeglištvu i milionima mrtvih, onda ne, ne želimo da se ovaj rat završi na taj način. Zbog toga moramo nastaviti naoružavati Ukrajinu. Više oružja, to Ukrajinci očekuju od nas, izjavio je, javlja Reuters, Borrell u Evropskom parlamentu.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je jučer tokom govora u Washingtonu da je cijeli svijet vidio brutalnost i nehumanost u Buči.
- Civili su hladnokrvno ubijeni i bačeni u masovne grobnice. Ostavili su cijelom svijetu da to vidi, bez ikakve izlike ili opravdanja. To je ništa manje nego golemi ratni zločin. Odgovorne nacije moraju se ujediniti i kazniti počinitelje. Zajedno s našim partnerima i saveznicima nastavit ćemo dizati trošak rata za Putina, nanositi mu bol i dodatno ekonomski izolirati Rusiju, kazao je on.
Uništena Borodjanka
U međuvremenu, u Ukrajini se glavna ratna dejstva sele prema istoku. Vlasti Ukrajine saopćile su da ruska vojska napada iz Izjuma ka Slavjansku i Karamatorsku, gradovima koji se nalaze između Donbasa i Izjuma. Harkov je i dalje pod vatrom, a nastavljeni su napadi na Mariupolj.
Iz Gradskog vijeća ovog lučkog grada tvrde da je ruska vojska počela koristiti mobilne krematorijume za prikrivanje ratnih zločina.
Nakon povlačenja ruske vojske iz okoline Kijeva ukrajinske vlasti jučer su i u Borodjanki, gradiću pedesetak kilometara udaljenom od prijestolnice, počele pretraživati ruševine ispod kojih se, pretpostavljaju, nalaze tijela civila.
Mariupoljsko vijeće tvrdi da su nakon snimaka iz Buče ruske vlasti naredile vojsci da sakrije zločine